Petak, 22. studenog 2024

Weather icon

Vrijeme danas

18 C°

DIJAGNOZA ILI POZA

Tanka je granica između stvarnih i lažnih bolovanja

Autor: Đurđa Baljak

28.11.2023. 15:44
Tanka je granica između stvarnih i lažnih bolovanja

Foto: Ilustracija / Foto Sergej Drechsler



Na bolovanje se odlazi iz različitih razloga, a svaki pojedinačni slučaj je jedinstven. Međutim, dok u nekim situacijama postoje ozbiljni opravdani zdravstveni problemi, isto tako postoje i oni neopravdani. Slučajevi nesavjesnog i neopravdanog odlaska na bolovanje mogu se negativno odraziti na radno okruženje, ali i zadovoljstvo kolektiva. S obzirom na tu problematiku, odlučili smo kontaktirati umirovljenju liječnicu Dubravku Finku, nekadašnju kontrolorku medicinskih pitanja u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, koja je predsjednica Udruge za prava pacijenata »Zadarski pacijent«. Ona, naime, ima pogled od strane Zavoda,ali i od strane pacijenata i njihovih prava.


Iskorištavanje anamneze


– U prosjeku uvijek postoji od 10 do 15 % ljudi koji izbjegavaju rad zbog različitih razloga, na primjer ne ovise primarno o tome poslu ili obavljaju neki drugi posao gdje imaju veće prihode. Mnogi od njih iskorištavaju anamnezu u kojoj su nekad imali nekakvu dijagnozu, primjerice, problemi s kralježnicom ili kukovima, kako bi otvorili bolovanje. U tom slučaju liječnik teško može dokazati istinitost toga, pa im često propisuju terapije s injekcijama, dok većina pristaje na to kako bi opravdala svoje bolovanje. Uz to, postoje i slučajevi gdje medicinski nalazi pokazuju da osoba nema ozbiljnih problema, ali osoba trpi bolove ili suprotno. Slično kao kod psiholoških problema u slučaju kojih se osobe mogu obratiti liječniku i zatražiti bolovanje, uz mogućnost upućivanja psihologu ili psihijatru kako bi promijenili svoje ponašenje i povratili svoju radnu sposobnost, ističe dr. Finka te dodaje kako većina ljudi zapravo ima stvarne razloge za bolovanje, ali kada im se stanje poboljša svejedno iskorištavaju bolovanje do kraja.


– Naime, tanka je granica između stvarnih i lažnih bolovanja, a prepoznavanje zaista može biti izazovno. Sve to često ovisi i o tome koliko dobro liječnik poznaje svoje pacijente. Nakon covid krize liječnicima je dodatno otežana procjena zdravstvenih stanja, a tome u prilog ne ide i nedostatak liječnika ili njihovo učestalo mijenjanje, objasnila je dr. Finka.


Dr. Dubravka Finka, predsjednica »Zadarskog pacijenta«, Foto: Arhiva ZL


Kontrole i statistike




Nadzor nad bolovanjem predstavlja redovni dio rada kontrolora HZZO-a koji prate sve ugovorne obaveze i prava koje liječenik preuzima kako bi se brinuo o pacijentima.


– Ovim se regulira potrošnja lijekova, procjenjuje približan broj osoba na bolovanju te uspostavlja i prati statistika, a smatra se da taj postotak ne bi trebao prelaziti 3,5 % na teret HZZO-a i poslodavaca. Da bi se postigao odgovarajući okvir, analizira se broj osiguranika na bolovanju u odnosu na broj zaposlenih u određenoj ambulanti. Primjerice, ako ambulanta ima 1.750 osiguranika, ali samo 750 zaposlenih, postotak bolovanja ne bi smio premašiti 3,5 % od tih 750. S obzirom na to redovito se provode kontrole kako bi se osiguralo da taj postotak bude u okvirima i da se ne opterećuje poslodavce, gospodarstvo i HZZO. Pritom se redovito analiziraju statistike kako bi se utvrdila razina pobola, dijagnoze zbog kojih su ljudi na bolovanju, te se uzimaju u obzir i sezonske bolesti i epidemije koje mogu utjecati na višu stopu bolovanja koja je u tom slučaju opravdana. HZZO periodično poduzima dodatne mjere ako je primjetan porast stope bolovanja, provodeći izvanredne akcije i intenzivnije kontrole bolovanja u područnim uredima razgovarajući s liječnicima, istaknula je dr. Finka.