Što su hrvatski arhitekti radili u Aziji i Africi tijekom druge polovine prošlog stoljeća, objedinile su kroz videoprojekcije, nacrte, fotografije i vremensku liniju Mojca Smode Cvitanović i Marina Smokvina, autorice izložbe otvorene jučer u Kneževoj palači.
Nositelj izložbe pod nazivom Baština međunarodne suradnje: afrički i azijski radovi hrvatskih arhitekata je Udruga Bacači sjenka, čiji je predstavnik Zvonimir Bešlić na otvorenju uvodno pozdravio okupljene. Izložba je već prikazana u Zagrebu, a nakon Zadra plan je otvoriti je i u Sarajevu te nadalje i u drugim radovima. Zadar je bio prvi izbor nakon Zagreba na inicijativu Narodnog muzeja Zadar, a voditeljica Galerije umjetnica Nevena Štokić sudjelovala je s autoricama u postavljanju.
Razne zanimljive priče
Cijeli postav rezultat je desetogodišnjeg istraživanja autorica, prilikom kojeg su razgovarale s čak 50 ljudi te saznale razne zanimljive priče.
Zamah ovakve međunarodne suradnje hrvatskih arhitekata s Afrikom i Azijom počeo je nakon postratne obnove bivše Jugoslavije, prilikom čega su građevinska poduzeća stekla iskustvo u radu, a uslijed dekolonizacije afričkih i azijskih zemalja to se tržište otvorilo svima. Pritom su se i socijalističke zemlje utrkivale ravnopravno s ostalima te uspjele uzeti dio tog kapitalističkog kolača. Trajalo je to u tom intenzitetu do 80-ih godina, a vrijednost pojedinih građevina hrvatskih arhitekata i danas je relevantna.
Hrvati su tako projektirali od tvornice, preko vojne luke, sajmišta, muzeja do hotelskog kompleksa, a bili su i na pozicijama u tamošnjim ministarstvima, institutima, sveučilištima…
Kako priča jedna od autorica, Smode Cvitanović, arhitektima je takav angažman bio velika avantura.
– Išli su praktički naslijepo, ne znajući kamo idu, kao što mi to danas dobrim dijelom možemo saznati unaprijed. Tako da uistinu ima zanimljivih priča s tih njihovih angažmana jer je puno toga ovisilo o njihovoj snalažljivosti, kazala je Smode Cvitanović.
– Sadržaj izložbe pokazuje analize deset primjera koje smo odabrale, a s obzirom da je svaki od njih velika i zanimljiva priča, na vođenju izložbe izaberemo jedan primjer koji detaljnije prikažemo. Danas imamo rad arhitektice Dragice Crnković Očko iz raznih zemalja Afrike. Ona je bila nastavnica Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu i krajem 50-ih godina je počela raditi tamo zbog suprugovog angažmana u Adis Abebi te je nakon toga radila u još tri afričke države, rekla je Smokvina, dodavši kako im je originalne nacrte koje su davno doputovali s ovom arhitekticom iz Afrike ustupila njezina kći.
Heterogen karakter arhitektonskih praksi
Karakter arhitektonskih praksi koje se pojavljuju unutar ove koncepcije Trećega svijeta bio je izrazito heterogen – od politički i gospodarski značajnih, do sasvim individualnih poslovnih, pa i migracijskih poduhvata.
– Imamo, tako, primjer Mira Marasovića koji je radio kao tehnička pomoć te su neke njegove zgrade sada uvedene u registar organizacije Docomomo koja se bavi konzerviranjem moderne arhitekture. Zatim, imamo Nacionalni muzej u Alepu koji je 1956. dobio prvu nagradu na međunarodnom natječaju, a projektirali su ga Zdravko Bregovac i Vjenceslav Richter. Zgrada je na kraju i izvedena, a vrlo neobičnim spletom okolnosti, to se u Hrvatskoj nije znalo do nedavno. Zadnja inicijativa dolazi ove godine od udruge Slobodne veze, a ide prema tuniškom Ministarstvu kulture. Naime, cilj je da se Kuća kraj mora, projektanta Ivana Prtenjaka, koja je bila nominirana za Aga Khanovu nagrada za arhitekturu, stavi pod zaštitu u Tunisu, gdje se i nalazi. Radi se o hibridnom turističkom objektu – vezi između stambene jedinice i kavane. Zanimljivo je da je Prtenjak na tome bio angažiran preko belgijske vlade, s obzirom da je u Belgiju emigrirao i iz Hrvatske, a Belgija je bila kolonijalna sila i tamo i dalje imala jake veze. Ispalo je dobro što je Prtenjak iz Hrvatske ponio osjećaj za mediteranski prostor, što je mogao primijeniti u Tunisu, pojasnila je Smode Cvitanović neke od najznačajnijih primjera.
Partneri u realizaciji izložbe su Narodni muzej Zadar, Arhitektonski fakultet u Zagrebu, Društvo arhitekata Zagreba i Mars arhitektura, a u Kneževoj palači u Zadru bit će otvorena do 1. listopada.
najnovije
najčitanije
Hrvatska
ŠEF SDSS-A
Pupovac: Mnogi će se nakon ovoga pitati – ‘Gdje mi je bila pamet’! Još nije kasno…
Zadar
nasljedna bolest
S ciljem osvješćivanja javnosti u Zadru održan Godišnji sastanak oboljelih od hereditarnog angioedema
Gastro
POMALO NEOBIČNO
Rižoto s jagodama nije bez razloga klasik u talijanskoj kuhinji
Hrvatska
SDP-OVAC
Komadina nije optimist o budućnosti SDP-a: Nisam siguran da ćemo se od ovoga brzo oporaviti
Županija
ČISTOĆA OKOLIŠA
Uspješno provedena velika akcija čišćenja Jadranskog mora i priobalja na području ACI marine Šimuni
Zadar
HRISTOS VASKRSE!
U Zadru proslavljen pravoslavni Uskrs: Pozivam vas da neumorno njegujemo potrebu za narodnim jedinstvom
Scena
TIK TOK
VIDEO Britanka bila na zabavi u Zadru pa ostala u čudu: ‘Tko je ovaj tip? Ljudi su ludi za njim’
Zadar
POZITIVNA PRIČA
‘DOBRI DUH ŠKOLE’ Zadranin David Babac bio na Wings for Life utrci, podržali ga nastavnici i prijatelji
Zadar
Rekordne brojke
[FOTO] Završeno 11. izdanje Wings for Life utrke, pobjednici u Zadru Kristijan Rubinić i Nataša Šustić
Sport
Miris oktana