Subota, 27. srpnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

34 C°

EU DAN BEZ AUTOMOBILA

Emisije ispušnih plinova sve se više smatraju potencijalnim zdravstvenim rizikom

Autor: Nikolina Lucić

22.09.2023. 20:35
Emisije ispušnih plinova sve se više smatraju potencijalnim zdravstvenim rizikom

Foto: Luka Jeličić



Negativan međuodnos ispušnih plinova i respiratornih problema odavno je prepoznat kako javnozdravstvena ugroza. Sve veći broj motornih vozila na našim prometnicama, a s tim i sve veće količine štetnih plinova u zraku, imaju jak, a ponekad i trenutačan efekt na naše zdravlje.


Emisije ispušnih plinova vozila sastoje se od ugljikovog dioksida, vodene pare, dušikovih oksida, ugljikovog monoksida, sumpornog dioksida, čestica i raznih ugljikovodika, uključujući policikličke aromatske ugljikovodike i hlapljive organske spojeve. Prema istraživanjima Europe agencije za zaštitu okoliša, zagađenje koje stvaraju automobili uzrokuje gotovo pola milijuna smrtnih slučajeva godišnje u Europskoj uniji. Alarmantne su to brojke, posebice ako se uzme u obzir činjenica da se konstantno povećava broj automobila na cestama.


Zajedno, ove emisije ispušnih plinova koje proizlaze iz motora s unutarnjim izgaranjem sve se više smatraju potencijalnim zdravstvenim rizikom, uz sve strože standarde koji se neograničeno nameću u mnogim dijelovima svijeta. Produljena izloženost ovim zagađivačima može dovesti do dugoročnih zdravstvenih komplikacija, naglašavajući hitnu potrebu za čišćim i održivijim načinima prijevoza.


Kronična prijetnja zdravlju




Dok čestice promjera >10 um, mogu prodrijeti u pluća nakon udisanja i dospjeti u krvotok; finije čestice predstavljaju veći zdravstveni rizik jer mogu prodrijeti dalje u terminalna bronhijalna područja, kao i u terminalne bronhiole i alveole. Nekoliko epidemioloških studija pokazalo je da kratkotrajna i dugotrajna izloženost finijim česticama dovodi do nazalnog faringitisa, pri čemu je dugotrajna izloženost posebno povezana s kardiovaskularnim bolestima i smrtnošću dojenčadi.


Osim ovih učinaka, tj. bolesti dišnog sustava i loših učinaka na imunološki sustav, također se smatra kako duža izloženost ispušnim plinovima ima dugoročne kronične ishode. Ljudi koji boluju od upale pluća, dijabetesa, astme, respiratornih i kardiovaskularnih bolesti izloženi su većem riziku od ozbiljnijeg oboljenja uzrokovanog ispušnim plinovima. Dob, stanje uhranjenosti i opće stanje zdravlja također su važne determinante individualne podložnosti oboljenjima. Iz te činjenice proizlazi da se rizici od izloženosti za normalnu »zdravu″ populaciju ne mogu primjenjivati na sve dijelove populacije. Stoga je potrebna posebna procjena za pojedine skupine s povećanim rizikom, kao što su dojenčad i mala djeca, starije osobe, trudnice, fetusi, pothranjene osobe, osobe s određenim kroničnim bolestima.


Održivi oblici prijevoza


No, danas je dan da promijenite svoje navike, jer 22. rujna slavi se kao Europski dan bez automobila, a u tu kategoriju možete uključiti i sva motorna vozila.


Europski tjedan mobilnosti, koji se održava svake godine u razdoblju od 16. do 22. rujna s ciljem preispitivanja alternativa održivog prijevoza u urbanim sredinama, također nas potiče na odabir pješačenja i održivih načina prijevoza, poput bicikliranja, čime možemo smanjiti emisije CO2, poboljšati kvalitetu zraka, ali i vlastito zdravlje te urbane prostore učiniti ugodnijim mjestima za život i rad.


Brojna znanstvena istraživanja dokazala su kako prekomjerna onečišćenja iz zraka mogu dovesti do razvoja mnogih ozbiljnih zdravstvenih problema – astme, kronične opstruktivne plućne bolesti, akutne respiratorne bolesti, kardiovaskularnih bolesti i karcinoma. Procjenjuje se da tri milijuna ljudi u svijetu umire od posljedica zagađenja zraka, što predstavlja oko pet posto od ukupne smrtnosti godišnje. Također je poznato da je 30-40 posto slučajeva astme i 20-30 posto ostalih respiratornih bolesti povezano sa zagađenjem. Iz tog je razloga 1979. godine donesena Konvencija o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka koje ugrožava veliki broj zemalja u Europi i Sjevernoj Americi. Hrvatska je 1991. godine postala potpisnicom te međunarodne konvencije.