Onečišćenje i zagrijavanje Zadra mogli bi smanjiti zeleni krovovi

U sklopu projekta Zeleni rasadnik udruga Eko-Zadar organizirala je u petak predavanje: Biotektura – uvođenje živih elemenata u arhitekturu i dan kasnije, jučer, radionicu izrade vertikalnog vrta. Oba su događanja održana u Gradskoj knjižnici Zadar, a vodio ih je Bruno Motik iz udruge ZMAG (Zelena mreža aktivističkih grupa).
Motik je, kao permakulturni dizajner, koji je diplomu stekao je pod mentorstvom Tonyja Andersena 2010. godine obranivši rad o realizaciji recikliranog imanja prema prethodno izrađenom permakulturnom dizajnu, okupljenima približio neke od zakonitosti permakulture, o čemu već godinama informira zainteresirane putem raznih tečajeva i radionica. Motik je i koautor publikacija Zeleni alati – Briga o tlu, Zeleni alati – Grijemo se i kuhamo suncem te Zeleni alati za održivu revoluciju. Konkretno, s obzirom da i sam živi u kući koju je radio na način da što manje ovisi o uobičajenim izvorima energije na svojem imanju u Vukomeriću, vodeći se, kako je rekao, devizom "drugačiji svijet je moguć", on je, koristeći niz fotografija, prisutnima objasnio kako iskoristiti prirodu, implementirajući prirodne zakonitosti u izgradnju stambene jedinice.

Beč subvencionira zelene krovove
– Odlučili smo napraviti imanje na način na koji zamišljamo bolji svijet, kratko je objasnio motive za izradu takve kuće, za bavljenje permakulturom, za, kako i sam naziv predavanja kaže – uvođenje živih elemenata u arhitekturu.
U njegovom slučaju, to je prije svega krov koji je napravio i koji je prekrio točno određenom debljinom zemljanog pokrivača, kao svojevrsnog vrta na vrhu kuće.
– Kako priroda za razliku od čovjeka ne funkcionira linearno, već se sve odvija u kružnim tokovima, sve se reciklira, sve je iskoristivo, ponovno upotrebljivo, tako se i moj zemljani krov samoobnavlja, svaka sezona, svako godišnje doba donosi neke nove biljke, neku novu vegetaciju. A sve što smo napravili nakon što je krov postavljen na taj način je bilo tu i tamo na nekim mjestima dosađivanje zelenila, objasnio je Motik i naveo kako zemljom, zelenilom prekrivena kuća ne samo što ima bolju izolaciju i lakše zadržava temperaturu, već zelenilo posađeno na krov ili vertikalno otpušta kisik, otpušta vlagu, reducira buku, što su samo neke od prednosti takvog načina gradnje.
– Gradovi su nam sve onečišćeniji i topliji pa bi uvođenjem živih elemenata u arhitekturu poput vrtova na krovovima ili vertikalnih vrtova umnogome doprinijeli smanjivanju temperature i pročišćavanju zraka. U Beču, primjerice, država subvencionira s čak 50 posto gradnju za sve one izvođače koji se odluče raditi zgradu s vertikalnim vrtovima, dodao je dalje predavač.

Živi elementi u arhitekturi
Okupljeni su bili u prilici vidjeti i niz fotografija tako dizajniranih zgrada koje već egzistiraju u nekim sredinama, a do koje mjere može ići biotektura moglo se vidjeti i na primjerima zgrada koje su oplemenjene ne samo ukrasnim zelenilom već i vrtovima s povrtnim kulturama.
– Uvođenjem živih elemenata u arhitekturu ne samo da možemo povećati estetsku vrijednost prostora u kojem boravimo nego i smanjiti troškove za hlađenje zgrade ljeti, poboljšati kvalitetu zraka, posebice u urbanim sredinama, ali i uzgojiti dio hrane na mjestima gdje inače nema prostora za klasičan vrt. Zeleni krovovi i vertikalni vrtovi sve više postaju zaštitni znak održive gradnje, rezimirao je predavanje Motik.
Radionica koja se, spomenuto, održala, dan kasnije, u subotu, okupila je petnaestak polaznika, uglavnom žene i nekoliko muškaraca, a na programu su bili manje zahtjevni vertikalni vrtovi, radio se vertikalni vrt za manje prostore. Motik je pripremio posebne lonce, postavljene jedan iznad drugoga, povezane cijevima za navodnjavanje, jednostavnu konstrukciju za manji vertikalni vrt. Sadile su se jagode, bosiljak, majčina dušica, neven, melisa… Polaznici su bili svih dobnih skupina, od 20 do 60 godina, a kako se moglo čuti, rado su naučili neke nove vještine.