Postoji vinsko grožđe zvano Zadarka i – izumire! Nađe ga se u starim vinogradima uokolo Zadra od Privlake i Nina, gdje ga zovu Terin,obalom do Ravnih kotara. U Privlaci, s nešto preživjelih vinograda, kažu da je kupažama od plavine davalo boju i aromu.
Odnos Zadra prema vinu i sirotoj vinskoj imenjakinji
Grožđe je imenjak Zadra. Isti grad ima i Sveučilište koje pravi vino sa vlastitih nasada. Ima i Turističku zajednicu. Ne pitamo se posvećuje li Zadar dovoljnu pažnju županiji kojoj je centar, u eno gastro i turističkoj ponudi. Ovo nije stvar odnosa prema prirodnom okruženju, iz kojeg je većina Zadrana, već prema samom sebi.
Logično je očekivati, da Zadar spasi lozu Zadarku, posaditi vinograd, i raditi vino koje će protokolarno poklanjati i servirati u službenim prilikama! Ili bi to možda trebali Benkovčani, ili Splićani?
Neuobičajeno kategorički istupam jer je krajnje vrijeme, dok se sorta još može spasiti i umnožiti. Sramota je da jedan ne bijedan grad, koji ima vino/grožđe svoga imena, dopušta da izumire, a da časti goste graševinama, plavcima, malvazijama… Loza, zadarska sirota, izumire na sramotu: 3.000 godina starog grada, pred kojim su nađeni najstariji tragovi vinogradarsko vinske kulture na hrvatskim prostorima (Podvršje, grob star 3.800 godina; Batović, Kukoć); čiji su vijećnici stoljećima vodili rat sa gazdama iz Venecije, protiv uvoza vina, a za prodaju domaćeg; iz kojeg je Marmont slao vino Napoleonu; preko kojeg je u drugoj polovici 19. st., nakon pojave filoksere u Europi, a dok nije došla i ovdje, vino izvoženo i u Francusku,..
Podsjećamo da je ovaj grad dozvolio da mu nestane i trag vinarije, izgrađene 50-tih godina 20. stoljeća kao vrlo moderna i s velikim ambcijama,… Iako joj je najistaknutiji političar ovog kraja posljednjih desetljeća, prije političke karijere, bio na čelu.
Jad od spoznaje struke o Zadarki
Jad je i sama činjenica da vam o Zadarki i vinski vrhunski znalci najčešće znaju, kažu i pišu ovo:
Zadarka crna
vinska sorta (novim Pravilnikom NN 172/04. preporučeni je kultivar u podregiji Sjeverna Dalmacija) velike je i redovite rodnosti, ali osrednje kvalitete. Vjerojatno je i to razlog da se prerađuje zajedno s ostalim sortama kraja u kojem se uzgaja.
Što pište u »Zelenoj knjizi…«
U kapitalnom djelu »Zelena knjiga: Hrvatske izvorne sorte vinove loze; Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb 2015. niza autora, predvođenih Edijem Maletićem, Jasminkom Karoglan Kontić, Ivanom Pejićem,… stoji:
Zadarka
Sinonimi: Gregovo sjeme, Gustopupica tvrda
Homonimi: nisu poznati
Kategorija ugroženosti: EN, ugrožena
Podrijetlo sorte i povijest uzgoja: Zadarka crna smatra se autohtonom sortom sjeverne Dalmacije. Zadarka je bila jedna od sorata koje su bile izložene na prvoj dalmatinskoj gospodarsko-obrtničkoj izložbi u Skradinu (Gospodarski list, 1875). Bulić (1949) je navodi kao sortu koja se sporadično uzgaja na području Ravnih kotara, Preka, Nina, Drniša i Šibenika.
Rasprostranjenost: Zadarka crna slabo je rasprostranjena sorta koja se danas sporadično nalazi na području sjeverne Dalmacije. Uzgaja se na 0,29 ha površine u Republici Hrvatskoj (APPRRR, 2013).
Fenološke karakteristike: Kasno počinje s vegetacijom, a dozrijeva u III. razdoblju.
Bujnost: Vrlo je bujna sorta.
Osjetljivost prema biotskim i abiotskim čimbenicima: Sorta nije naročito osjetljiva na gljivične bolesti.
Rodnost: Rodi redovito, pa i obilno.
Kakvoća: Ova sorta nakuplja srednji sadržaj šećera u grožđu i ima osrednju razinu ukupne kiselosti.
Praktična iskustva i gospodarska važnost: Budući da je sorta vrlo slabo rasprostranjena i nalazi se u rijetkim nasadima, ne zna se dovoljno o njezinim proizvodnim karakteristikama, niti enološkoj vrijednosti. Ipak, neka preliminarna ampelografska istraživanja pokazuju da bi Zadarka bila pogodna za kupažiranje s drugim crnim sortama budući da se odlikuje višim sadržajem antocijanina i nekih drugih polifenolnih spojeva.
Populacija: Zadarka je danas vrlo rijetka sorta male populacije. Trend populacije je opadajući.
Ugroženost i mjere zaštite: Sorta se smatra ugroženom zbog male populacije i vrlo ograničenog uzgojnog prostora. Njezine primke čuvaju se u Kolekciji autohtonih sorata vinove loze u Zagrebu kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. Potrebno je potaknuti proizvodnju sadnica i razmnožavanje ove sorte jer bi Zadarka s nekim svojim pozitivnim značajkama mogla podići kvalitetu lokalnih vina.
Prvi korak
Sadnjom kolekcijskog nasada 30-ak autohtonih sorata vinove loze na Poljoprivrednom dobru Sveučilišta u Zadru na Baštici, suradnjom Sveučilišta u Zadru i Agronomskog fakulteta u Zagrebu, predvođenom prof. dr. Edijem Maletićem, koji je u više navrata radio istraživanja, naručena od Zadarske županije, o autohtonim sortama ovog kraja, napravljen je prvi (pred)korak. Naime među posađenima je i Zadarka.
Što je rekao Stjepan Bulić
Stjepan Bulić,otac hrvatske ampelografija, za enologa je školovan u Južnom Tirolu u čuvenoj agronomskoj školi St. Michael-Eppan gdje maturira 1887.. Zahvaljujući Turističkoj zajednici Zadarske županije imali smo joj priliku posjetiti vinariju, osnovanu 1904. kao zadružna vinarija. Car Franjo Josip uplatio je prvi udjel, i bio zadrugar. Kao zadružna vinarija radi i sad (vrhunska vina), za razliku od naših zadruga koje smo, kao »socijalističke izmišljotine«, potaracali. Bulić je najpoznatiji po jedinstvenom djelu «Dalmatinska ampelografija», knjizi o dalmatinskim vinskim sortama. Na tom je radio od 1887. do 1925. kada je pripremio za tisak, a umro je u Splitu, 1937., da nije dočekao izdanje. Doživjela je samo jedno izdanje «Poljoprivrednog naklanog zavoda» iz Zagreba 1949. godine. U njoj je i Zadarka, a Bulić je navodi kao sortu – koja se sporadično uzgajala na području Ravnih Kotara, Preka, Nina, Drniša i Šibenika.
najnovije
najčitanije
Nogomet
Europska liga
Josip Stanišić asistirao u pobjedi Bayera u Rimu, sve miriše na hrvatsko finale EL
Rukomet
Rukometna Liga prvaka
Veron Načinović ostao bez završnice Lige prvaka, Kiel nadoknadio devet golova minusa
Nogomet
Englesko prvenstvo
Chelsea u zaostaloj utakmici na Stamford Bridgeu svladao Tottenham
Ostali sportovi
ATP Madrid
Danil Medvedev poput Jannika Sinnera predao polufinalni meč u Madridu
Ostali sportovi
EP u gimnastici
Pet hrvatskih gimnastičarki nastupilo u kvalifikacijama EP-a, Tina Zelčić najbolja 12.
Zadar
EMOTIVNA PJESMA
Petar Strmota napisao emotivnu pjesmu u čast Franka Lisice: ‘Plače nebo, muka grlo steže sve jače…’
Crna Kronika
smrtno stradao
TRAGEDIJA: U Rovanjskoj smrtno stradao ronilac
Plodovi zemlje i mora
Najulov 2024.
Josipov impresivni ulov: ‘Kaos je bio toliki da sam mislio da ću je izgubit koliko je podivljala’
Zadar
OBAVIJEST
VAŽNA OBAVIJEST Zbog utrke Wings for Life zatvaraju se ova parkirališna mjesta
Županija
SVEČANA SJEDNICA