EKONOMIJA U PANDEMIJI Središnje banke ublažavaju šokove koji koče oporavak

Ekonomija teško funkcionira u uvjetima neizvjesnosti, a upravo je takvo ozračje višestruko prisutno, i po pitanju epidemiološke slike koja se opet pogoršava, i uslijed očekivane dubine gospodarskog pada, koja kod nas uvelike ovisi i o raspletu turističke sezone. Gospodarstvo sada pokušava zaliječiti rane ožujskog i travanjskog zatvaranja, no bauk korone nadvija se nad ekonomije kao tmuran oblak za koji ne znamo sa sigurnošću hoće li nestati ili će izazvati munje i gromove. Otvaranje je bilo naglo, no ne i optimizam potrošača, koji se teže opuštaju i važu sve faktore. Javni sektori se pojačano zadužuju. Kod nas se pritom koristi i domaće i strano tržište te mehanizmi EU-a. HNB je odradio svoj dio posla otkupom državnih vrijednosnih papira od domaćih financijskih institucija, vjerojatno kako bi im napravio prostor za prihvat novih izdanja. Vezano za dinamiku oporavka, iako je program pomoći EU-a važan, i same europske institucije apeliraju da je sada velika odgovornost na fiskalnim politikama. Član Izvršnog odbora ECB-a Fabio Panetta tako u svom zadnjem govoru objavljenom na stranicama banke govori upravo o »cijeni neizvjesnosti.« Podvlači da je ECB pružio iznimno snažan odgovor na korona krizu, uspio ublažiti šokove i stabilizirati tržišta, a to će i nastaviti raditi.

Prilika za zaokret
– ECB će reagirati na svako značajnije pooštravanje uvjeta financiranja sve dok negativni učinci šoka COVID-a traju, otklonio je Panetta svaku sumnju. Kaže da se možda krećemo od prve faze krize, koja se odnosila na zaštitu proizvodnih kapaciteta, prema drugoj, u kojoj je potrebna obnova i modernizacija gospodarstva. Panetta smatra da će šok s koronom dovesti do strukturnih promjena. Odgovornost je vlada, kaže, da ih svladaju i prate reformama. Spominje pritom konkurentnost i dugoročnu održivost, te kaže da sada imamo priliku krenuti prema ekonomičnijem, digitalnijem, zelenijem i uključivijem gospodarstvu. To podupire i 750 milijardi eura težak Fond za oporavak.
Luis de Guindos, potpredsjednik ECB-a, u intervjuu danom La Stampi, objavljenom i na webu banke, zalaže se za veće europsko jedinstvo. Ostaju, veli, mnoge nepoznanice, no najviše zabrinjava što se čini kako se počinje pojavljivati ​​oporavak u dvije brzine. De Guindos kaže da je pad svuda bio oštar, ali u nekim zemljama strmiji. Otporna gospodarstava reagirala su bolje te će se njihov BDP brže povećavati. To bi moglo dovesti do rasta u dvije brzine u Europi, upozorava de Guindus, dodajući da se to mora pomno pratiti. Na pitanje, jesu li spremni za drugi val virusa, de Guindus odgovora da nije virolog, ali da kao središnji bankar zna da se moramo pripremiti za najgore dok se nadamo najboljem.

Svaki dan važan
Njemačka kancelarka Angela Merkel i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pozvale su jučer da se što prije postigne dogovor o planu za oporavak i Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje od 2021. do 2027.
– Svaki dan je važan. Da bismo uspjeli u tom pothvatu potrebno je da svaka zemlja članica gleda dalje od svojih nacionalnih interesa, izjavila je von der Leyen, dok je Merkel poručila »da bilo dobro imati dogovor u srpnju«.
– Bude li nam trebalo više vremena, to neće biti dobro, ali ipak morat ćemo nastaviti raditi, rekla je. Europska komisija je još 27. svibnja predložila plan za oporavak vrijedan 750 milijardi eura, te revidirani prijedlog Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje od 2021. do 2027. Čelnici zemalja članica okupit će se 17. i 18. ovog mjeseca, kako bi pokušali postići dogovor. Prema diplomatskim izvorima, predsjednik Europskog vijeća Charles Michel planira zadržati prijedlog plana za gospodarski oporavak u obliku u kojem ga je Komisija predložila, dok će predložiti nešto manji VFO.
 

Potrošači nisu optimistični

Prema posljednjim podacima HNB-ove ankete o pouzdanju potrošača za lipanj, indeksi pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača u odnosu na svibanj zabilježili su porast, no istovremeno su, u odnosu na isti mjesec prošle godine, sva tri indeksa nastavila s padom, prenose jučer RBA analitičari.
– Promotrimo li kretanja na tromjesečnoj razini, razmjerno snažan pad u odnosu na prvo tromjesečje također je vidljiv kod sva tri indeksa, upozoravaju. Indeks pouzdanja potrošača (IPP) zabilježio je krajem lipnja rezultat od -16,8 bodova. Indeks očekivanja potrošača (IOP) iznosio je -14,4 bodova, dok je indeks raspoloženja potrošača (IRP) krajem lipnja bio na razini od -27,3 bodova.
Promotrimo li pak mjesečnu promjenu indeksa pouzdanja potrošača, nakon -25,2 boda u svibnju, kraj lipnja zabilježio je rast za 8,4 boda, dok je u odnosu na isti mjesec prošle godine ostvaren pad od 14,0 bodova. Analitičari RBA zaključuju da se oporavak optimizma u odnosu na svibanj može vidjeti kroz poboljšana kretanja indeksa povjerenja tijekom lipnja, no, »ipak, promjene na godišnjoj razini i dalje su, a i bit će na zamjetno nižim razinama u odnosu na 2019., održavajući time povećan oprez, neizvjesnost i strah da će posljedice pandemije ostaviti nepovoljne učinke za realno gospodarstvo i tržišta rada.«