Državna imovina prepustit će se samo gradovima kojim imaju kapacitet

Na 14. Susretu gradonačelnika i poduzetnika održana je panel rasprava na temu upravljanja državnom imovinom koja će biti ključna u nadolazećem razdoblju.

O ovoj temi raspravljali su ministar Ivan Paladina, Željko Turk, gradonačelnik Zaprešića i predsjednik Udruge gradova, Marko Filipović, gradonačelnik Rijeke, Marko Franković, gradonačelnik Dubrovnika i u ime poduzetnika Dominik Živanović, direktor prodaje u sektoru poslovanja s velikim poduzećima i javnim sektorom HPB-a.

Upravljanje državnom imovinom tema je koja se uvijek iznova nameće, a istovremeno i dugo vremena muči ovu Udrugu. Puno je pitanja koja zahtijevaju odgovor. Gradonačelnike i poduzetnike zanimalo je što je s državnom imovinom i gdje se tu vide gradovi. Postoji li namjera Vlade da gradove ojača i prepusti im upravljanje državnom imovinom je se ne koristi bilo je prvo pitanje na koje je objašnjenje dao ministar Paladina.

Značajan broj zahtjeva

– U posljednje dvije godine u Ministarstvu omogućili smo upravljanje stotinjak nekretnina, većinom je riječ o darovanju, županijama, gradovima, općinama u vrijednosti većoj od milijardu kuna, a istovremeno imamo značaj broj zahtjeva. Velik broj takvih zahtjeva, posebice onih neriješenih nije za pohvalu, ali u ovom trenutku idemo u nekoliko smjerova kako bi bili brži i omogućili veću aktivnost ovih projekata. Jedan od njih je prijedlog Izmjena Zakona o upravljanju državnom imovinom, izjavio je Paladina.

Procjena nekretnina je jako rigorozna od strane države, a prostora za fleksibilnost nema previše. U Izmjenama Zakona koje će se provesti kroz nekoliko mjeseci, ideja Vlade je da se ide k decentralizaciji, no proces, kako je naveo ministar, još nije dovršen.

– Nekretnine koje su, s našeg aspekta, manje važne ili vrijedne, dok su lokalnim zajednicama jako važne prvi korak bio bi da se upravljanje prepusti županijama, gradovima ili općinama. Što se tiče raspolaganja, osnovni parametar, kako ga ja vidim, su kapaciteti općina i gradova. Rješenje neće biti da se imovina na upravljanje prepusti jedinicama koje nemaju kapaciteta. Iako dinamika našeg ministarstva u ovim slučajevima nije zadovoljavajuća, također tu je i dinamika županija, općina i gradova. Predstavnici općina i gradova često očekuju od nas da odradimo njihov dio posla, izjavio je Paladina.

Ambiciozni planovi

Ambiciozni su ovo planovi, iako se godinama može čuti kako je Ministarstvo potkapacitirano. Veliki gradovi imaju veće kapacitete i vode računa o tome kako upravljaju svojom imovinom.

Grad Rijeka se zalaže, ima kapaciteta i potencijala kada je riječ o državnoj imovini, ali s druge strane država ne želi prepustiti ništa za buduće projekte. Kolika je odgovornost države, a kolika Grada Rijeke, objasnio je gradonačelnik Marko Filipović.

– To je jedno od najbitnijih pitanja u ovom trenutku u Hrvatskoj, dakle to se odnosi na stanove, poslovne prostore, zemljišta. Stanovi su po meni, broj jedan demografska mjera u Hrvatskoj jer si većina mladih ljudi ne može priuštiti stambeni prostor pod nikakvim uvjetima jer su cijene jako visoko. Ovo je pitanje bilo kojih politika, društveno odgovorno i pitanje opstanka. U tom segmentu govorimo o stanovima koji nisu završili kao imovina gradova i države, a s druge strane od gradova se očekuje i rješavanje stambenog zbrinjavanja socijalnih slučajeva. Svakodnevno mi dolazi 90 do 100 građana za stambeno zbrinjavanje, a ja sam nemoćan jer 600 ljudi je na listi čekanja, rekao je Filipović.

Koliko je državnih stanova koji bi mogli pomoći u rješavanju ovog pitanja u Rijeci, jedno je od postavljenih pitanja.

– Raspolažemo stambenim fondom od 2000 stanova, a državi smo vratili u ovom trenutku 184 stana, ali je njih 25 bilo prazno. Da bi mi riješili pitanja socijale, sportaša, ostalih, raspisujemo osam do devet natječaja godišnje, država pet, taj ritam se ne može pratiti, stvari se brzo mijenjaju, rekao je Filipović, navodeći kako Zakon o upravljanju državnom imovinom nije ostvario potrebnu i učinkovitu suradnju države i jedinica lokalne samouprave koja je trenutno ne zadovoljavajuća.

– Gradovi su operativniji od županija u rješavanju ovih pitanja i stoga je decentralizacija potrebna, dodao je riječki gradonačelnik.

Dosta imovine, ali i dosta problema

Grad Dubrovnik ima dosta imovine, ali i dosta problema, istaknuto je na panel raspravi.

– Stvari su krenule naprijed, ali smo svjesni činjenice da ovakav sustav treba mijenjati. Dobro je što se kreće u zakonske izmjene koje bi jedinicama lokalne samouprave, po mom mišljenju, trebale dati upravljanje državnom imovinom. Veći problem predstavljaju mi neiskorištena državna zemljišta, a koja bi mi mogli staviti u funkciju, rekao je gradonačelnik Dubrovnika, Marko Franković.

– Kao predsjednik Udruge gradova već devetu godinu intenzivno smo radili na prijedlozima izmjena puno zakona. Jedan, uz financije, poreza na dohodak, imovina je temeljna rečenica. Dugo vremena nije bilo dovoljno sluha. U Zaprešiću sam imao problem zbog 14 metara kvadratnih zemljišta za veliki javni interes odlagališta otpada čak 16 mjeseci i zamalo mi je propao projekt. Europske novce, neiskorištene milijarde zbog imovinsko pravnih odnosa možda ćemo propustiti, izjavio je Željko Turk, gradonačelnik Zaprešića.

– Treba zaposliti ljude, nekoliko stotina njih koji će raditi na rješenju ovog problema. Pitanje odnosa gradova i županija, najveći broj zahtjeva dolazi iz lokalne samouprave, ne regionalne ako se ide u decentralizaciju. Priprema novog Zakona je evolucija u odnosu na postojeće stanje i zahvaljujem ministru. Moramo poboljšati situaciju jer imamo snage, kapaciteta i znanja da to napravimo, istaknuo je Turk.

A kako je ovo susret gradonačelnika i poduzetnika o sredstvima za lokalne samouprave govorio je Dominik Živanović iz HPB-a.

– Sredstava ima i možemo pomoći, ovisno o potrebama. Gradonačelnicima bih predložio da imaju što više projekata i mi smo voljni sudjelovati u tome kao njihovi partneri, kazao je Živanović.