ALERGIJE Na zadarskom području najbrojnija peludna zrnca čempresa

Na zadarskom području najbrojnija su peludna zrnca iz porodice čempresa, koja su u zraku prisutna gotovo cijele godine, ali maksimalne vrijednosti dostižu kroz veljaču ili ožujak. Upravo u ovo doba  svršetka zime, te u rano proljeće, kada se smanjuje broj oboljelih od gripe i virusnih infekcija dišnih putova, liječnicima se javljaju građani sa  simptomima proljetnih alergija.

Kad što cvjeta?
Alergije su danas među najrasprostranjenijim bolestima, te se procjenjuje da čak 35 posto opće populacije u svijetu pati od nekog oblika  alergije. Iako alergijske reakcije mogu izazvati različiti alergeni – od grinja, životinjske dlake, spora plijesni, pa do hrane i različitih aditiva u namirnicama, jedan od najsnažnijih prirodnih alergena je pelud, odnosno  peludna zrnca različitih vrsta drveća, trava i korova. Pretpostavlja se da  je otprilike 20 posto populacije osjetljivo na određene vrste peludi. Više o  alergiji na pelud i biljkama, koje na zadarskom području najčešće uzrokuju alergijske reakcije, upitali smo Anitu Vucić, dipl. ing. biologije sa zadarskoga Zavoda za javno zdravstvo.
– Za peludna zrnca iz porodice čempresa (Cupressaceae), koja su na  zadarskom području najbrojnija, karakteristično je da, iako se smatraju  niskim do umjerenim alergenima, pri visokim koncentracijama mogu  izazivati alergijsku reakciju kod stanovništva. Njihov period cvatnje je  gotovo cijelu godinu, a karakteristično je da su visoke koncentracije  njihovih peludnih zrnaca na našem području zabilježene i tijekom zimskih mjeseci kada većina biljaka ne cvate, kaže biologinja Vucić i navodi  kako nakon zimskog i ranoproljetnog razdoblja, u kojem u atmosferi dominiraju peludna zrnca drvenastih svojti, slijedi topliji, proljetni dio godine u kojem su na zadarskom području u visokim koncentracijama zabilježena i peludna zrnca bora, masline, platane, hrasta crnike i jasena.
U razdoblju od travnja do kraja kolovoza bilježe se povišene koncentracije peludnih zrnaca iz porodice trava koje se smatraju izuzetnim  alergenima.  
– Izuzetno alergena peludna zrnca iz porodice trava u atmosferi grada  Zadra već treću godinu za redom bilježe sve niže koncentracije, vrlo vjerojatno zbog kvalitetnog održavanja travnatih i neobrađenih površina u  gradu i okolici, ističe Anita Vucić i dodaje da spomenuti primjer ukazuje  kako čovjek svojim aktivnostima može utjecati na smanjenje koncentracija alergene peludi u zraku na nekom području.
– S obzirom da je Zadar urbano središte u kojem je vrlo malo neobrađenih površina, navodi dalje Anita Vucić, bilježimo samo nekoliko različitih peludnih zrnaca iz skupine korova. Tako na području grada Zadra u visokim koncentracijama bilježimo peludna zrnca iz porodice kopriva, te ambroziju, a u niskim do umjerenim koncentracijama peludna  zrnca lobode, trputca i pelina. Važno je istaknuti kako najveći dio peludnih zrnaca iz skupine korova spada u porodicu kopriva. U tu porodicu  spada i svojta zidna crkvina (Parietaria judaica L.) koja je često prisutna  duž gradskih bedema i smatra se alergenom, kaže Anita Vucić.

Najviše vrijednosti u prvom dijelu dana
Inače, peludna sezona kopriva je u 2018. godini bila najkraća u posljednjih pet godina i peludna zrnca su bila prisutna samo 6 mjeseci (za razliku od prethodnih godina kada su se peludna zrnca koprive na zadarskom području u zraku bilježila gotovo cijelu godinu.)
Za ljetni period (kolovoz i rujan), doznajemo dalje, karakteristično je  cvjetanje izuzetno alergene ambrozije, čije su koncentracije na zadarskom području uglavnom niske do umjerene i glavna peludna sezona  ove biljke je uglavnom kratka. S obzirom da pelud ambrozije izaziva velike zdravstvene poteškoće velikom broju ljudi, može se reći da je zadarsko područje u usporedbi sa zemljama srednje i sjeverne Europe „povoljno“ za boravak tijekom razdoblja cvjetanja ove vrlo alergene biljke.
Biologinju Vucić upitali smo i u kakvim je vremenskim uvjetima i kojim dijelovima dana koncentracija peludnih alergena u zraku najveća.
– Osim sezonskih varijacija (zima-proljeće-ljeto- jesen), dnevne koncentracije pojedine vrste peludnih zrnaca u zraku variraju ovisno o meteorološkim prilikama na području ispitivanja. Općenito se može reći  kako su tijekom sunčanog i vjetrovitog vremena koncentracije peludnih  zrnaca u zraku više u odnosu na kišne periode. Što se pak tiče dnevnih  varijacija, najviše vrijednosti peludnih zrnaca su tijekom prvog dijela dana, odnosno u razdoblju između 8 i 14 sati, a najniže tijekom noći, kaže  još Anita Vucić.

Preporuke osobama alergičnima na  pelud
Peludne alergene je nemoguće izbjeći, ali osobe alergične na pelud ipak si mogu  makar djelomično olakšavati na nekoliko načina. Tako se osobe alergične na pelud  trebaju informirati o kretanjima peludnih alergena (pomoću besplatne mobilne aplikacije Peludna prognoza), i smanjiti duljinu boravka u okolišu gdje se nalaze te biljke u doba cvjetanja. Ako su vrtovi oko kuće zasađeni s biljem na koje je osoba alergična, savjetuje se takve biljke zamijeniti onima koja ne proizvode alergena peludna  zrnca. Ako se pak radi o parkovima, valja izbjegavati parkove u kojima rastu biljke  na koje je osoba osjetljiva, te za to vrijeme birati one parkove ili sredinu gdje tih biljaka nema. Također, osobama alergičnima na pelud preporučuje se izbjegavanje boravka u prirodi tijekom sunčanog i vjetrovitog vremena (za odlazak u prirodu izabrati  period nakon kiše, jer su tada koncentracije peludi u zraku najniže.) Pri povratku u  zatvoreni prostor preporučuje se presvlačenje odjeće, pranje ruku, te po mogućnosti  tuširanje i pranje kose. Također, rublje bi trebalo sušiti na zraku u vrijeme nižih koncentracija peludi, prekriti krevet i zatvoriti prozore u vrijeme najviših koncentracija  peludi, tijekom dana nositi sunčane naočale i šešire, redovito četkati i prati kućne  ljubimce, jer oni također skupljaju pelud, te tijekom peludne sezone i maksimuma  one biljne vrste koja kod osobe izaziva alergiju češće boraviti u zatvorenim i klimatiziranim prostorima.