U zadarsko Kazalište nam stiže glazba koja diže sa sjedala! Naš najvažniji latin-jazz sastav, Cubismo, višestruko je nagrađivan strukovnim nagradama Porin i Status. Njegovi članovi redom su vrsni instrumentalisti i poznavatelji afro-kubanske glazbe, ali i jazza, pa je sasvim logično da svoju dvadesetu obljetnicu rada bilježe suradnjom s Jazz orkestrom Hrvatske radiotelevizije, orkestrom koji se ponosi kontinuiranim radom duljim od sedam desetljeća!. Popularni hitovi Cubisma, poput Ay mi Cuba, Tempera, Na na na, Bailando cha-cha-cha, oplemenjeni jazz-aranžmanima uz dobro poznati glas Ricarda Luquea i pod ravnanjem Mirona Hausera, jamče rasplesanu publiku. Afro-kubanska glazba me snažno privukla svojom magijom, strašću, toplinom i snagom, a ujedino i nježnošću. “Kroz nju najlakše izrazim sve vidove sebe, rekao je Hrvoje Rupčić (konge, vokal). Davor Križić (truba) dodao je kako je ova glazba nevidljiva, neopipljiva, a opet s takvom lakoćom prožima njegovu dušu jer, kaže Kržić., glazba je ljubav. Nema ljepšeg osjećaja nego kad možeš podijeliti radost muziciranja sa publikom i gledati njihova ozarena lica, dodao je njegov kolega gitarist Mario Igrec. Nakon koncerta Cubisma, u koncertnoj dvorani u Kneževoj palači bit će organizirana prava salsa after-party koja počinje u 22.00. U karnevalskom ozračju slavi se drugi rođendan Kneževe palače, a birat će se i nagrade za najbolju masku. O čaroliji afrokubanske glazbe popričali smo s pjevačem Ricardom Luque.
Anegdote s kubanskog koncerta
Koji je osjećaj hrvatskoj publici pjevati pjesme na jeziku koji je njoj stran? Jeste li od početka imali osjećaj da publika ovdje osjeća i razumije tu glazbu?
– Mislim da strani jezik može svakako biti barijera za razumijevanje, ali na sreću kad posreduje glazba sve je puno lakše. Glazba je univerzalni jezik kroz kojeg autor i izvođač izražavaju određene ideje, poruke ali prije svega emocije, a za to ne treba uvijek razumjeti riječi. U konačnici, imam osjećaj da prvenstveno ljudi razumiju mene kao interpretatora i ono što nastojim prenijeti njima kroz glazbu.
Godine 1999. upravo ste na Kubi snimili vaš album Motivo Cubano, a tamo ste održali i nekoliko koncerata. Kako je bilo raditi na Kubi, svirati pred tamošnjom publikom? Možete li izdvojiti neku anegdotu s tog putovanja?
– Zapravo, album na Kubi snimili smo početkom 2000. u siječnju, to je bilo za nas veliko iskustvo. Osim snimanja, druženja s ekipom iz legendarnog projekta Buena Vista Social Club, održali smo nekoliko nastupa i to uz domaće bendove i publika nas je jako dobro prihvatila. Sjećam se da su na radio stanicama puštali naš album s hrvatskim božićnim pjesama i dobili smo za to jako puno pohvala. Imamo puno anegdota, ja mogu izdvojiti jednu: za vrijeme nastupa u Santiago de Cuba na pozornicu nam se popeo jedan čovjek s velikim šeširom i pitao: Mogu s tobom? Ja sam ostao bez riječi jer sam ga prepoznao – bio je to Tiburon Morales, legenda kubanske glazbe. Bio sam iznenađen njegovom neposrednošću i time što je htio pjevati sa mnom, ali i počašćen.
Naša glazba pokreće sama od sebe
Osjećate li ponekad u glazbenom smislu nostalgiju za Latinskom Amerikom? Je li Cubismo uspio popuniti taj jaz u vašem životu i radu?
– Osjećam da živim kao što je pjevala Mercedes Sosa u jednoj pjesmi kada je živjela u izbjeglištvu u Parizu: „Mi corazon esta mirando al sur“…Moje srce uvijek gleda na jug. Hoću reći da je lijepo kad prihvaćaš drugu sredinu i dio si nje, pogotovo što tu stvaraš, tu ti se rađaju djeca – tako se ja osjećam, ali korijeni su neizbrisivi i uvijek ostaju u srcu. Velika je stvar što u Hrvatskoj imam mogućnost raditi ono što radim – njegovati svoju glazbu i možda sam to na početku radio baš da bi sam sebi ispunio tu potrebu. Sada mi je još ljepše jer vidim da mogu sa svojom glazbom uveseliti i druge. Cubismo je naravno jako zaslužan za to, no i svi ostali glazbenici – moje kolege sa kojima dijelim ljubav prema različitim stilovima glazbe iz Latinske Amerike.
Kojim riječima biste Vi, kao osoba rođena u krajevima gdje je svaki trenutak života prožet latino ritmovima, dodatno približili tu strast prema glazbi i plesu našim sugrađanima?
– Mislim da sam već dosta tu napravio – kroz svaki nastup vjerujem da približavam interes i ljubav prema latino ritmovima. Osim toga, prije gotovo 20 godina sam pokrenuo i plesnu salsa scenu dovodivši niz stranih instruktora koji su prenosili svoje znanje. Nakon toga mislim da je salsa doživjela veliki razvitak i danas ima puno škola koje se bave latino plesovima. Naša glazba pokreće sama od sebe, strast proizlazi iz ritma koji donosi oslobođenje i vedrinu…to su riječi koje bi prenio našim sugrađanima. Prepustite se ritmu i veselite!
najnovije
najčitanije
Moda
Savršene lokne
Mučite se sa stiliziranjem kovrčave kose? Ovo su razlozi
Ostali sportovi
Prva malonogometna liga
Torovi prokockali trijumf u zadnje dvije minute
Auto
statistički podaci
Italija ima najveći broj automobila po glavi stanovnika u Europskoj uniji
Ostali sportovi
2. HMNL-Jug
Gauni zapeli u mreži Heroja
Crna Kronika
ponavljač prekršaja
Vozio po Zadru nakon što mu je oduzeta vozačka, dobio i novčanu i kaznu zatvora
Crna Kronika
u tijeku očevid
STRAVIČNA NESREĆA Ralicom u Gračacu naletio na pješakinje, jedna teško ozljeđena
Zadar
hotelski lanac
Hyatt Regency Zadar u potrazi za 150 radnika, u četvrtak organiziraju Dan karijera
Županija
opasne ceste
Devetero pješaka ozlijeđeno u naletima automobila na zebri
Županija
Javna rasprava do 27.12.
Nezadovoljstvo s Prostornim planom u Jasenicama. Baričević: ‘Izmjenama se napravilo pet koraka unazad’
Zadar & Županija
Više sreće drugi put