Pravilnik koji bi trebao stati u kraj nasilju u školama konfuzan je, nejasan, a u praksi potpuno neprovediv. Imat ćemo manje nasilja u školama, ali samo na papiru – stav je nastavnika koji su sasuli niz negativnih komentara na e-savjetovanje o Pravilniku o načinu i obliku provođenja odgojno-obrazovne potpore i stručnog tretmana učenika u riziku za razvoj problema u ponašanju i učenika s problemima u ponašanju.
Zbog dugog naziva pravilniku su podrugljivo nadjenuli ime Pravilnik 26, jer se od čak toliko riječi sastoji. Jedna od nastavnica koja je kritizirala pravilnik je i Davorka Radovanović, profesorica engleskog jezika iz Željezničke tehničke škole u Moravicama, za koju je novi dokument potpuni promašaj.
Rizici i teškoće
– Nakon iščitavanja pravilnika, potpuno mi je jasno da su ga pisali ljudi koji nisu dana proveli u učionici, a ako i jesu, onda je njihov domet bio održavanje nekakve radionice. Radim u srednjoj strukovnoj, pretežno muškoj, školi i sve što mogu zaključiti jest da je cilj ove hrpe nabacanih riječi potpuno pomesti problematično ponašanje pod tepih. Pa ćete se onda moći hvaliti kako problematičnog ponašanja nema. Uporno nam namećete nebulozne pravilnike i dajete nam još i još i još papirologije. Kao da nastavnici nemaju dovoljno posla. Pa ću ja to elegantno riješiti tako da ću zvati policiju. Za nasilje učenika prema drugim učenicima, za nasilje učenika prema nastavnicima i ostalim zaposlenicima škole i za nasilje roditelja prema nastavnicima. Pa kad vi ne želite stvarno riješiti problem, snaći ćemo se i sami. Uz ovakvo Ministarstvo, koje ne štiti svoj resor, kome uopće trebaju neprijatelji? – pita se ogorčeno profesorica Radovanović.
Konkretno, pita se kakva će biti kvaliteta rada stručnih suradnika koji će se na brzinu educirati za rad s djecom s teškoćama u ponašanju, kad taj rad trebaju obavljati psiholozi i socijalni pedagozi koji se školuju na petogodišnjem studiju. Iluzorno je očekivati, smatra, da će stručnjaci potpuno drugih struka koji su prošli edukaciju moći jednako kvalitetno procijeniti rizike i teškoće pojedinih učenika.
Pedagoške mjere
– To je problem broj jedan ovog pravilnika. Škole nemaju stručnih suradnika za rad s takvom djecom, a na snazi je zabrana zapošljavanja. U našoj školi, na primjer, imamo pedagoga. Na sreću dosad većih problema nismo imali, ali to je aspolutno nedovoljno ako se nešto u školi dogodi – veli goranska profesorica.
Boji se da se pedagoške mjere po novom pravilniku jednostavno neće izricati, jer takva mjera pred nastavnika stavlja dodatnu birokraciju kojom će učitelji i stručni suradnici biti zatrpani. Problem su, kaže, i roditelji. U mnogim slučajevima, roditelje djece s problemima u ponašanju ionako ne dolaze na informacije, a sada se očekuje da će dolaziti u školu na edukaciju.
– Pedagog, iako za to nije kvalificiran, još i može održati takvu edukaciju, ali pitanje je kako ćemo roditelje natjerati da na nju dođu? Imam roditelje koje kao razrednica nikad nisam vidjela, jedino su mi mejlom dostavili ispričnice – navodi Radovanović.
Pedagoška mjera prema učeniku s problemima u ponašanju trebala bi trajati do šest mjeseci. Ali kako će se takva mjera provesti ako se loše ponašanje dogodi u travnju, a mjera se ne prenosi u iduću školsku godinu?, pita se ova nastavnica. Svojedobno je, podsjeća, u škole uveden tretman tzv. produženog postupka, ali je i on propao jer je bio neprovediv u praksi.
Profesore muči i razlikovanje djece u riziku od problematičnog ponašanja od djece koja to nisu.
– Što to znači nemarno, nezadovoljavajuće ili neprihvatljivo ponašanje? Imate djecu koja ne pišu zadaće, koja su loša u obrazovnim postignućima, ali mogu biti savršeno mirna, i nikad ne pokazati probleme u ponašanju. S druge strane, imate jako dobre učenike koji su glasni, brbljivi… to ne znači da imaju problema u ponašanju – argumentira Radovanović. Pita se i kako natjerati djecu u postupku da dolaze na dopunsku nastavu, ako to ne žele, što ako se roditelj ne složi s mjerama kojima je dijete izloženo, i što s roditeljima koji djetetu opravdavaju svaki izostanak?! Uz to, dodaje, učenik danas ima pravo žalbe na opomenu koja mu je izrečena, a učitelj s opomenom pred otkaz nema takvu mogućnost.
– Sve je to lijepo na papiru, ali djeca su živa bića. Nije trebalo pisati novi pravilnik nego doraditi stari, uvesti mjeru suspenzije i veću uključenost centara socijalne skrbi – zaključuje Radovanović.
Kao aktivistica mreže Nastavnici organizirano očekuje da će se njihove primjedbe u MZO-u uvažiti, a u protivnom će, kaže, razmotriti nove prosvjede za siguran rad u školama.
najnovije
najčitanije
Hrvatska
ODLUKA VLADE
Hrvatska kupuje dvije mobilne brodice-ljekarne, ići će u teško dostupna područja
Košarka
Košarka
Lakersi otpustili trenera: “Bio je pakao sjediti na ovom stolcu”
Scena
EUROSONG
Baby Lasagni stigao paket HNS-a, kad ga je otvorio ovo je odmah morao isprobati
Nogomet
Druga ŽNL, 18. kolo
Sv. Mihovil u derbiju pobijedio Raštane i preuzeo prvo mjesto
Svijet
PROCJENA FRANCUZA
Gotovo 150.000 ruskih vojnika poginulo u Ukrajini
Županija
TRAGEDIJA U MORU
Đani Iglić o stradalom roniocu: ‘Bio je veliki profesionalac koji je znao sva pravila ronjenja’
Nogomet
UGODNO IZNENAĐENJE
Delegacija srpskog nogometnog saveza posjetila Josipa Skoblara u Privlaci: ‘Ove fotografije oživljavaju sjećanja’
Zadar
PU ZADARSKA
Zbog utrke u nedjelju pojačan promet i gužve, policija uputila preporuku vozačima
Zadar
SANACIJA KROŠNJI
Od ponedjeljka se zbog radova privremeno zatvara ova ulica u Zadru
Zadar & Županija
TOČKA NA I