Sufinancirat će se vidikovac na gradini Kuran i snimanje filma “Žrvanj života”

U sklopu programa “Zeleno svjetlo za… bolje društvo“ OTP banke, na javnom natječaju za dodjelu donacija među 47 odabranih projekata iz cijele Hrvatske "zeleno svjetlo" dobile su i dvije otočne udruge.
U kategoriji očuvanja i zaštite kulturne, povijesne, tradicijske baštine te zaštite okoliša, OTP banka odabrala je projekte Udruge mještana Ugljan-Čeprljanda Idro i Udruge žena Luzor iz Preka.
Prema riječima Martine Kombura iz Udruge Idro, projekt koji je OTP banka odabrala za donaciju zove se "Ugljan na dlanu" i naslanja se na nedavno završen projekt kojim se obnovilo pojilište Jama. Usmenom predajom starijih mještana doznali su kako su oni nekad kao mladi održavali prohodnom stazu do brda Kuran jer su tamo obrađivali zemlju (najčešće maslinike) i Udruga Idro odlučila je pokrenuti obnovu te staze.

Prvi vidikovac na otoku
– Uvidom u povijesnu dokumentaciju došlo se do saznanja o postojanju gradine na brdu te je to bio motiv više da se krene s projektom koji bi bio najviši vidikovac mjesta Ugljan, a pogled s njega je veličanstven. Prioritet nam je obnova pješačke staze do brda Kuran na kojemu bi se uredio vidikovac na temelju obnove postojećih suhodiza s postavljanjem informativne table o povijesti lokaliteta, koševima za smeće i klupama te dvogledom zbog boljeg panoramskog doživljaja. Kada sve bude gotovo, bit će to prvi i jedini vidikovac takve vrste na otoku, objašnjava Martina Kombura i napominje da nikakva devastacija ili narušavanje okoliša ne dolazi u obzir.
U opisu projekta Udruga Idro navodi kako je pješačka staza dužine oko 500 metara i vodi do istoimene gradine Kuran. Liburnsko naselje – gradina Kuran opasana je bedemom poluelipsastog oblika koji se na dijelovima urušio, a na nekim mjestima zarastao je u makiju. Kad Kuran nije bio pokriven makijom bedem se vidio s ugljanskog polja i ličio je na prsten, viticu, pa su ga Rimljani prozvali Korona (vijenac), što su Hrvati iskrivili i danas je poznat po imenu Kuran. Po svojim karakteristikama i bez arheoloških iskapanja svrstava se u liburnsko razdoblje. Kuće za stalno stanovanje stanovnika bile su najvjerojatnije podno Kurna jer je tamo sačuvano dosta malih suhozidnih građevina koje otprilike odgovaraju liburnskim kućama na zadarskom teritoriju. Na gradini i oko nje nađeno je više ulomaka liburnske keramike i upravo ona nam daje neke sigurnije putokaze za određivanje vremena kad se na gradini živjelo.

Uređeno pojilište
Čišćenjem i probijanjem puta do vrha brda stvorit će se uvjeti za nesmetano kretanje domaćeg stanovništva, turista, izletnika, rekreativaca, posjetitelja kroz ekološki vrijedan prostor. Na tom putu nalazi se i pojilište Jama, čiju povijest su ispisali domaći težaci i koje je nekad služilo za napajanje stoke, zalijevanje vinove loze i maslinika te ostalih poljoprivrednih kultura. Na pojilištu je već uređen okoliš, postavljene klupice, koševi te interpretacijska tabla o povijesti, flori i fauni samog lokaliteta kao i čitavog mjesta Ugljan. Ovaj lokalitet mogao bi se iskoristiti i za promatranje i fotografiranje ptica, što bi dodatno obogatilo ponudu same staze, kao i cijele destinacije.
Na vrhu brda Kuran uredit će se vidikovac, postaviti klupe i koševi te interpretacijska tabla o povijesti lokaliteta. Osim što svjedoči povijesti, s brda Kuran (150 m N/V) pruža se pogled na Franjevački samostan sv. Jeronima iz 1430. godine u Ugljanu, cijelo mjesto Ugljan s devet zaseoka te na okolni arhipelag (Iž, Rivanj, Sestrunj, Dugi otok, Zadar) te shodno tome u planu je na vidikovcu postaviti dvogled za panoramsko promatranje obzora.
Uređenjem pješačke staze i vidikovca obogatila bi se i proširila ponuda destinacije, pokazalo bi se prirodno bogatstvo kao i tisućgodišnja povijest i kultura Ugljana. Stvorili bi se uvjeti za razvitak održivog turizma koji ne opterećuje okoliš nego počiva na primjerenoj prezentaciji kulturno-povijesnog naslijeđa mjesta Ugljan koju su započeli njihovi preci, a nastavili mještani Čeprljande. Sve pojedinosti o projektu mogu se pronaći na mrežnoj stranici Udruge Idro.

Očuvanje kulturne baštine Preka
Udruga žena Luzor iz Preka prijavila je potpuno drukčiji projekt, ali cilj mu je isti: očuvanje tradicijske i kulturne baštine mjesta u kojemu žive. Kako nam je pojasnila predsjednica udruge Vilma Jozić, u suradnji s dramskom umjetnicom Milenom Dundov, pokrenuli su projekt snimanja dokumentarno-igranog filma "Žrvanj života", zasnovanog na istoimenoj kazališnoj predstavi koja je premijerno izvedena na Školjiću 7. kolovoza 2015. godine.
Film će se snimati na autentičnim lokacijama u Preku, a scenarij, kao i za kazališnu predstavu, potpisuje Milena Dundov. Podsjetimo, "Žrvanj života" priča je koja nas vraća u prošlost Preka, iskrice i sjećanja iz života koje su marljivo, prema molbi nadbiskupa Marijana Oblaka, 1968./69. godine skupljale Jelica Peranić i Verica Gregov.
Tekst je star više od 50 godina, a sjećanja na život najstarijih Prečana iznosili su tadašnji 80-godišnjaci. U predstavi su prikazane preške nošnje, vjenčanje, izvelo se Preško kolo, na vrlo duhovit način opisani su običaji i svakodnevni život Prečana. Sve to moći će se vidjeti i u dokumentarno-igranom filmu, koji Udruga žena Luzor želi ostaviti u naslijeđe budućim generacijama.

Na natječaju više od 1.700 prijava
OTP banka je sedmu godinu za redom organizirala javni natječaj na koji su se mogli prijaviti projekti u četiri kategorije: mladi, obrazovanje i znanost, očuvanje kulturne, povijesne i tradicijske baštine te očuvanje okoliša, humanitarni projekti i sport.
Na natječaj je pristiglo više od tisuću i sedamsto prijava iz cijele Hrvatske, a natječajno povjerenstvo odabralo je 47 projekata, koji su se istaknuli svojom kvalitetom te jasnim doprinosom društvu, a posebno zajednici koja je projektom obuhvaćena. Udrugama će biti donirano ukupno 400.000 kuna.