Carska spiza Franje Josipa I.

Benjamin Rade, turistički vodič specijaliziran za goste njemačkoga govornog područja, drži kako bi ovaj jelovnik mogao biti izvanredan posao za onaj restoran koji ga prvi ponudi
Što je Franjo Josip I jeo za vrijeme posjete Zadru, 10. travnja 1857. moglo se preksinoć kušati u poznatom zadarskom restoranu Niko. Turistički vodiči Zadra, okupljeni u udruzi Donat, pronašli su u gradskom povijesnom arhivu jedan od menija koji je tog dana serviran austrougarskom caru.
– Naša je namjera da se taj jelovnik nekako valorizira, brendira i bude dio gastronomske ponude zadarskih restorana. Razmišljali smo kome povjeriti ovu prezentaciju, a odlučili smo se za renomirani restoran Niko, koji je već 60 godina poznat po mnogim priznanjima i njegovanju kulturnih tradicija i običaja ovog kraja, rekao je predsjednik Donata Nenad Marčina, dok je Benjamin Rade, turistički vodič specijaliziran za goste njemačkoga govornog područja, potvrdio da turistima obvezno spominje kako je taj austrijski car posjetio Zadar.
– Ovaj jelovnik mogao bi biti izvanredan posao za onaj restoran koji ga prvi ponudi na meniju, istaknuo je Rade.
Austrijski car večerao je tog dana u Namjesničkoj palači u Zadru, a jelovnik je bio ispisan na francuskom jeziku. Rada Pavin, supruga vlasnika Nike, Erika Pavina, pojasnila je kako je zapravo riječ meniju francuske kuhinje, poznatom dobrim poznavateljima gastronomije.
Franjo Josip je tada imao prilike kušati juhu s poširanim jajima, goveđi filet na flamanski način, filete brancina u umaku Bernaise, te poznati, plemenitom plijesni prožet sir Roquefort.
Ekipa restorana Niko, na čelu s Erikom, napravila je i sladoled od vanilije punjen posebnim hladnim umakom od marelice, a potom ledenim načinom „balzamiran” čokoladnim preljevom.
Večer Franje Josipa I u Nike bila je prigoda i za podsjećanje na unuku Petra Preradovića, Paulinu von Preradović, inače autoricu nove austrijske himne naslova Land der Berge, Land am Strome (Gorovita zemljo, zemljo na rijeci). Hrvatica Paulina, koja je bila sudionica pokreta otpora protiv nacizma te je uhapšena u Beču 1945. godine, napisala je samo godinu nakon toga riječi himne na Mozartovu glazbenu podlogu.