Bukovica bez turističke šminke - ovdje se još uvijek živi od zemlje i prirode

Cijeli je niz sela i područja naše regije koji nisu tradicionalne turističke destinacije, niti posjetiteljima nude tradicionalne proizvode i usluge. I bolje! Jer ionako je previše unificirane turističke ponude na području naše županije, koja se često ni po čemu ne razlikuje od svoje konkurencije. Isto je i s priobalnim naseljima i destinacijama, koje se vode istim planovima i željama u nadi čim većeg turističkog prometa.

No, oni koji se malo bolje žele potruditi i istražiti skrivene bisere naše županije, vrlo će vjerojatno naići na ime Puležana Andija Markovića, koji je već jednom i bio naš vodič u obilasku grada Obrovca. Ovog smo puta izašli iz urbanog prostora, te zašli u ruralni krajolik Bukovice, te naselje Kruševo, odakle je Andi odlučio započeti svoj interpretativni obilazak zadarskog zaleđa, oslanjajući se ne na povijesne spomenike i arhitektonsku baštinu, kao na uobičajenim turističkim obilascima, već povijesne izvore i razgovore s mještanima, kako bi stranim posjetiteljima prenio svakodnevicu u vrućem kršu Bukovice.

– Na Kruševo sam se fokusirao i zbog njegove povijesne važnosti, ali i kao zahvalu Kruševljanima, koji su mi prvi pružili ruku kada sam počeo istraživati prostor, te osmišljavati svoje ture. Mjesto je to koje nema ništa od uobičajenih značajki dalmatinskog sela, kao što su uske kalete i šetnice, a o njemu sam malo i znao sve dok nisam došao do izvora Osojnice. On me oduševio i tada sam i odlučio oko rijeke ispričati priču o životu u Bukovici. Izvor vode važan je za povijest sela i okolnih zaseoka već stoljećima, a izvorom se mještani služe i danas, započeo je Marković.

Tragom izvora

Interpretativna šetnja Bukovicom nije za svakog, koncipirana je da šetači saznaju kako se nekad u našem zaleđu živjelo, fizički je zahtjevna, te iziskuje određenu upornost.

– Izvor Osojnice glavna je točka ture odakle pogled puca na cijelo selo, te brojne lokalitete koje tijekom ture obrađujemo, dodao je Marković, oduševljen nedavnom turom s gostima iz Južne Afrike, koje je Kruševo toliko zaintrigiralo, da su van svog itinerara došli do sela, prespavali u Obrovcu, te s Markovićem saznali sve o povijesti tog prostora. Izvor i danas djeluje kao mjesto izvan vremena. Stari bunari još u upotrebi, drvena sjedala, otvoreni pogledi i skulpture u čast jedne vrlo vrijedne životinje.

Tura počinje u srcu Kruševa, nad kojim bdije Cvijina gradina – ostaci liburnsko-rimske gradine Clambetae, koja slovi za jedno od najznačajnijih arheoloških nalaza u regiji. Iako se na nju ne penjemo, njezina prisutnost oblikuje cijelu šetnju. Taj stari rimski grad nalazio se na istaknutoj uzvisini po sredini mjesta, gdje bi se geografski mogao smjestiti početak Bukovice, tj. Kruševo bi se moglo nazvati mjestom u kojem počinje Bukovica.

– Kip orla, datiran u antičko doba, smatraju stručnjaci, bio je dio Jupiterova hrama, a danas se čuva u Arheološkom muzeju u Zadru. Iz prvog je stoljeća poslije Krista, a u kandžama drži munju. Jako je to važan povijesni podatak, za kojeg arheolozi smatraju da je najbolje očuvan spomenik takvog tipa na našem području, rezimirao je naš sugovornik.

Andi Marković

Raritet dalmatinskog krša

Od 1999. godine Arheološki muzej Zadar provodi sustavna arheološka istraživanja na ovome lokalitetu. Osnovano je u željezno doba kada je sjevernu Dalmaciju nastanjivao narod Liburna i predstavlja jedno od značajnijih nalazišta liburnske kulture. Nakon rimskih osvajanja početkom nove ere naselje nastavlja život kao rimski grad. Prva istraživanja na Cvijinoj gradini otkrila su hram posvećen Jupiteru, te terme, a od pokretnih nalaza s tih istraživanja ističe se vrlo dobro sačuvana skulptura orla s munjom u kandžama.

Foto: Andi Marković

– Ogromno je to selo, najveće u županiji, okruženo plodnom zemljom, raritet dalmatinskog krša. Područje je to u kojem tijekom obilaska još uvijek vidimo da se stanovništvo pretežito bavi poljoprivredom i stočarstvom, dok je turizam tek komplementarna gospodarska grana, koja se polako razvija. Upravo je to vidjeti jedno od najzanimljivijih trenutaka obilaska. Jednako je tako zanimljivo i lokalno ljekovito i samoniklo bilje koje raste u izobilju, a podsjeća na vrijeme kada se čovjek za preživljavanje uistinu morao osloniti na prirodu i ono što ima oko sebe. Obilazak sam zato i nazvao »Izvor života«, zaključio je Marković, poručivši kako je sam centar sela »zaštićen« od naglog razvoja turizma, koji je ipak više koncentriran u zaseocima koji leže na moru.