Najveći gubitnici su zaposleni u javnom sektoru na kojima se štedi čak dvije milijarde kuna i poljoprivreda koja ostaje bez trećine poticaja, doduše manje od prvobitno planiranog. Subvencije su srezane i HŽ-u za više od pola milijarde kuna
U samo desetak dana “srušio” se Vladin plan da državnu potrošnju u odnosu na prošlu godinu smanji za 4,6 milijardi kuna i da proračun u ovoj godini bude 117,6 milijardi kuna. Umjesto toga državni će proračun, predložila je Vlada na jučerašnjoj sjednici, biti težak 118,8 milijardi kuna, što znači da je potrošnja za 3,4 milijarde kuna manja nego lani. Ministar financija Slavko Linić ustvrdio je da je potrošnja zapravo manja za četiri milijarde kuna, ali da se u rashode moralo “uvesti” i oko 600 milijuna kuna koje Hrvatska planira dobiti iz europskih fondova što povećava potrošnju, ali ne i deficit jer je riječ o financiranju iz posebnih izvora koji nisu kredit nego nepovratna pomoć.
Objasnio je ministar i kako je proračunski rez pao sa 4,6 milijardi kuna na četiri milijarde kuna. U Vladi su odlučili potrošiti dodatna sredstva na aktivnu politiku zapošljavanja i naknade za nezaposlene, programe regionalnog razvoja, a povećan je je i iznos koji će dobiti poljoprivreda.
Otplata starog duga
Najveći dio uštede, gotovo dvije milijarde kuna, “platit” će zaposleni u državnoj upravi i javnim službama, jer im se smanjuju dodaci na plaće, koji su u pojedinim slučajevima iznosili i 30 posto, raskidaju se ugovori na određeno vrijeme, a smanjuje se i prekovremeni rad. Vlada u tom planu nije dirala u prava iz kolektivnog ugovora, ali visoki izvor iz Banskih dvora poručuje da će, ukoliko se ministarstva ne budu držala uštede na dodacima, na red doći i prava iz kolektivnih ugovora.
Najveći gubitnici u ovom proračunu su i poljoprivrednici kojima se subvencije smanjuju za trećinu, odnosno 817 milijuna kuna, te Hrvatske željeznice kojima su subvencije i pomoći iz proračuna srezana za više od pola milijarde kuna.
Tako smanjenu potrošnju Vlada planira pokriti s gotovo 109 milijardi kuna prihoda, pa će minus u državnoj blagajni biti 9,9 milijardi kuna, što znači da će proračunska rupa u odnosu na prošlu godinu biti manja za oko 5,5 milijardi kuna. Uz sredstva za pokrivanje tog minusa država u ovoj godini mora pronaći i 9,25 milijardi kuna za otplatu starog duga, pa je Vlada predložila da joj Sabor da ovlast da se zaduži za 18,85 milijardi kuna. Izvanproračunski korisnici, poput Hrvatskih voda ili HC-a, mogu se zadužiti za još 2,681 milijardu kuna. Vladin je plan da se zaduženje u jednakim iznosima obavi na inozemnom i domaćem tržištu. Na inozemnom tržištu planira se izdati obveznica od najmanje milijardu eura, ali u Vladi zasad ne žele govoriti o tome kad će to točno biti i na koje će se tržište ići po novac. Već danas Vlada će se na domaćem tržištu zadužiti za 700 milijuna eura kroz trezorske zapise, a očekuje se da će kamata biti oko pet posto.
Razvojno i humano
Ministar Linić najavio je i to da će država oko dvije milijarde kuna zaraditi od privatizacije, pa se za taj iznos može smanjiti potreba za zaduživanjem. Plan je prodati Croatia osiguranje, a u Vladi nam je potvrđeno da će država u toj osiguravateljskoj kući zadržati samo 25 posto dionica, dok će u Hrvatskoj poštanskoj banci prodati cijeli udio.
Premijer Zoran Milanović zaključio je da proračun koji donosi njegova Vlada prije svega realan i štedljiv, a osim njega i Linića na Vladi nije govorio nijedan drugi ministar, pa je ova sjednica, za razliku od prošle kad je bilo koškanja među članovima Vlade, prošla mirno.
– Štednja sama po sebi nikada nije bila dovoljna niti je glavna komponenta u razvoju. Trenutačno moramo štedjeti kako bismo se mogli kvalitetnije razvijati. Godinama smo slušali da je proračun razvojan i socijalan. Ovaj ima ambiciju razvoja i zaštite onih kojima je najteže i u tome je smislu human, ali je prije svega realan, pojasnio je premijer. Najavio je da će Vlada svoj plan obvezne srednje škole realizirati tako da ga financijski potpomogne, pa će se kroz amandmane u proračun dodati i sto milijuna kuna za financiranje prijevoza učenika.
Više vjerskim zajednicama
Ured za socijalno partnerstvo, kao što je i najavljeno, ukida se. Tako je proračunom za funkcioniranje tog Ureda u prva dva mjeseca ove godine izdvojeno 153,5 tisuće kuna. Međutim, iako bi ured u kojem je trenutno zaposleno dvoje radnika na neodređeno i četvero na određeno vrijeme formacijski trebao prijeći u resorno ministarstvo rada, na stavki tog ministarstva nisu planirana nikakva sredstva za posao koji je do sada obavljao Ured. Primjerice, za sustav mirenja u radnim sporovima ove godine ne planira se niti jedna kuna, dok je lani za to izdvojeno 83,5 tisuća kuna. No, novoosnovani državni ured za trgovinsku politiku, državnu kasu koštat će 15,5 milijuna kuna.
Za vjerske zajednice država će ove godine izdvojiti oko dva milijuna kuna više, odnosno ukupno 272,7 milijuna kuna. Najveći dio tih sredstava odnosi se na financiranje Ugovora sa Svetom stolicom koji će proračun koštati kao i lani – 245 milijuna kuna. S druge strane, kroz obrazovni resor Vlada planira gotovo upeterostručiti potporu Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Lani je u proračunu za to sveučilište planirano 1,19 milijuna kuna dok je ovogodišnji plan čak 5,7 milijuna kuna.
Komadina: HŽ mora zbrinuti pet tisuća prekobrojnih radnika
Iz Vlade poručuju i to da HŽ više neće moći koristiti subvencije za isplatu plaća, te da se konačno moraju odvojiti i prodati djelatnosti koje nisu osnovne, poput primjerice ugostiteljstva. Resorni ministar pomorstva, prometa i veza Zlatko Komadina kazao je nakon sjednice Vlade da u HŽ-u ima oko pet tisuća radnika viška “koje treba zbrinuti” u procesu restrukturiranja.
– Nikada ne bih rekao otkazi. Oni koji su bez posla moraju dobiti po zakonu sva prava, rekao je Komadina. Objasnio je da je HŽ-u od 17 tisuća radnika prema projekcijama, samih ljudi iz HŽ-a, višak čak pet tisuća zaposlenih. Napomenuo je da je HDZ-ova Vlada godišnje u HŽ prelijevala dvije milijarde kuna iz proračuna, ali da nije bilo strukturnih promjena.
– Na žalost, godine ubacivanja državnog novca bez provođenja restrukturiranja dovele su do ove situacije, zaključio je Komadina.
Jovanović: Dodatak na staž bit će zakonski reguliran
Prosvjetarski dodatak na plaće od tri, pet, sedam i devet posto neće se ukinuti, a nevažeću uredbu prema kojoj se on isplaćuje od 2003. godine zamijenit će odgovarajuće zakonsko rješenje. Ministar obrazovanja Željko Jovanović pozvao je jučer sindikate da u najskorije vrijeme dogovore model zakonskog reguliranja te uredbe, a pri tom riješe i neke sporne dodatke po drugim osnovama, kao što su uvjeti rada, prijevoz i drugo.
– Sa zadovoljstvom mogu reći da smo postigli odličan dogovor po kojem nikakvog smanjenja osnovne plaće neće biti – poručio je Jovanović sindikalcima koji su se oštro pobunili protiv najavljenog rezanja plaća koje bi, zajedno s drugim dodacima mimo kolektivnog ugovora, proračunu donijelo uštedu od dvjestotinjak milijuna kuna. Njegov će resor u ovoj godini raspolagati s 320.742.423 kuna manje nego lani, što je smanjenje za 2,70 posto.
LJ. B. M.
najnovije
najčitanije
Nogomet
Europska liga
Josip Stanišić asistirao u pobjedi Bayera u Rimu, sve miriše na hrvatsko finale EL
Rukomet
Rukometna Liga prvaka
Veron Načinović ostao bez završnice Lige prvaka, Kiel nadoknadio devet golova minusa
Nogomet
Englesko prvenstvo
Chelsea u zaostaloj utakmici na Stamford Bridgeu svladao Tottenham
Ostali sportovi
ATP Madrid
Danil Medvedev poput Jannika Sinnera predao polufinalni meč u Madridu
Ostali sportovi
EP u gimnastici
Pet hrvatskih gimnastičarki nastupilo u kvalifikacijama EP-a, Tina Zelčić najbolja 12.
Zadar
EMOTIVNA PJESMA
Petar Strmota napisao emotivnu pjesmu u čast Franka Lisice: ‘Plače nebo, muka grlo steže sve jače…’
Crna Kronika
smrtno stradao
TRAGEDIJA: U Rovanjskoj smrtno stradao ronilac
Plodovi zemlje i mora
Najulov 2024.
Josipov impresivni ulov: ‘Kaos je bio toliki da sam mislio da ću je izgubit koliko je podivljala’
Zadar
OBAVIJEST
VAŽNA OBAVIJEST Zbog utrke Wings for Life zatvaraju se ova parkirališna mjesta
Županija
SVEČANA SJEDNICA