Do prvog stana i dalje uz pomoć državnih subvencija

Država bankama, umjesto građana, plaća polovicu mjesečne rate kredita za prvi stan kroz četiri godine, a i kamata je povoljnija. Dobici su značajni, jer za stan od sto tisuća eura država daruje oko 14.000 eura

Nakon što do kraja veljače Vlada donese novi proračun, državna Agencija za promet nekretninama (APN) ponovno će, sredinom ožujka, objaviti javni poziv građanima za kupnju stana uz državnu, nepovratnu subvenciju. Riječ je o programu bivše Vlade, u kojem država bankama, umjesto građana, plaća polovicu mjesečne rate kredita za prvi stan kroz četiri godine, dok je i sama kamata povoljnija negoli u komercijalnim kreditima. Od kraja travnja do početka rujna prošle godine, kad je subvencioniranje krenulo u primjenu, na ovaj su način prodana 1.454 stana po prosječnoj cijeni od 1.370 eura za četvorni metar, uz kamatu koja se kreće oko 4,5 posto, za razliku od prosječne tržišne kamate od 6,7 posto. Interes je bio toliki da je država, uz početno planiranih 19 milijuna kuna, potrošila još devet milijuna, dakle 28 milijuna ukupno.
Opet ide i POS
Kako u cijeloj Hrvatskoj, procjenjuje se, ima oko 30.000 novih neprodanih stanova, s ovim će programom nastaviti i novi ministar graditeljstva, Ivan Vrdoljak. U kojem obujmu, odnosno da li i s više sredstava negoli do sada, napominje ministar, znat će se nakon donošenja proračuna. Onima koji traže stan za kupnju isplati se stoga pričekati još neko vrijeme, budući da su i benefiti značajni, jer za stan od sto tisuća eura država daruje gotovo 14.000 eura.
Osim što će nastaviti s ovim programom poticanja kupnje novih stanova, ministar Vrdoljak, kako nam kaže, ima i drugih zamisli za oživljavanje tržišta nekretnina, i građevine općenito. Njegov će pomoćnik biti Filko Cezner, nekadašnji pomoćnik ministra javnih radova Radimira Čačića u Račanovoj Vladi, za vrijeme koje je zamišljena, i započeta, gradnja POS stanova. Za očekivati je zato da će ponovno, u većoj mjeri, zaživjeti i gradnja ovih stanova, čija je čak i minimalna gradnja unatrag desetak godina značajno smanjivala prosječnu cijenu stanova na tržištu općenito.
Energetska obnova
Od 2000. godine naovamo kroz Program poticane stanogradnje izgrađeno je gotovo pet tisuća stanova, u izgradnji ili nekoj fazi pripreme izgradnje ih je još oko tisuću. Čačićev je plan bio godišnje graditi oko tri i pol tisuće POS stanova, čija je cijena znatno povoljnija. U prvom polugodištu 2011. godine prosječna cijena kvadrata novih stanova koje su prodavale trgovačka društva i druge pravne osobe iznosila je 1.620 eura, POS stanova pak 836 eura. Poticana stanogradnja je u ukupno izgrađenim stanovima lani imala udio od svega 1,4 posto, što znači da bi ozbiljnija POS gradnja ubuduće mogla zanačajnije sniziti i cijenu stanova na tržištu općenito. Ministar Vrdoljak ima namjeru graditi i stanove za najam, dok će mu glavni posao, kako najavljuje, biti energetska obnova starih zgrada, za što se traži najpovoljniji model financiranja. Prve će u energetsku obnovu fasada, krovova i otvora ići zgrade u vlasništvu lokalnih i regionalnih jedinica, dakle škole i vrtići, upravne zgrade i tako redom, za što bi novi zakonski okviri trebali biti pripremljeni u ožujku, najavljuje Vrdoljak. Nakon toga će na red doći i zgrade u privatnom vlasništvu, za što model financiranja tek treba biti osmišljen, kaže.

Veći iznosi na uplatnicama za struju

Određeni dio kućanstava i poslovnih objekata, kojima HEP ovih dana šalje akontacijske rate za potrošnju električne energije u narednih pola godine, vjerojatno se iznenadio i do 20 posto većim iznosima na računima. Električna energija nije poskupjela, kako se može činiti, već je, podsjetimo, u srpnju prošle godine ukinuta subvencija države na poskupljenje struje iz 2008. godine, koje sada više nema na akontacijskim uplatnicama za idućih šest mjeseci, izračunatim na temelju potrošnje unatrag pola godine. Kućanstva koja struju koriste i za grijanje, poput primorskih ili dalmatinskih, puno je poskupljenje, od 20 posto, zadesilo već 2008. godine, tako da im se u većini slučajeva računi sada neće mijenjati. Povećanje računa osjetit će mahom kućanstva i poslovni prostori u kontinentalnoj Hrvatskoj, koja za grijanje koriste plin ili “centralno” iz toplana, no u najvećem broju slučajeva riječ je o prostorima poput garaža i tavana, stubišta, vikendica i slično.
Zaživi li konačno OIB i u praksi, nova će Vlada moći, ali i morati, jer je to običaj i u zemljama EU-a, osigurati jeftiniju struju najsiromašnijima. A hoće li pak općenito podići cijenu električne energije zbog izrazito sušne prošle godine i, prvenstveno, investiranja u nove proizvodne kapacitete, pitanje je na koje će javnost vjerojatno skoro dobiti odgovor.