Vrančić: Stvaramo čvrste temelje za budućnost ovoga grada

Navikao sam na uspjeh, navikao ne miriti se postojećim stanjem, tražiti nova kreativna rješenja… Tako da sam sada malo nesretan što smo u vremenu u kojem su mi mogućnosti sužene i želim puno više od ovoga

U povodu Dana grada Zadra i blagdana sv. Krševana, razgovarali smo sa zadarskim gradonačelnikom Zvonimirom Vrančićem o najznačajnijim projektima, planovima, uspjesima i neuspjesima, ali i o aktualnim pitanjima, poput legalizacije bespravnih objekata i stanja u Košarkaškom klubu Zadar…
Na Svečanoj sjednici Gradskog vijeća u povodu Dana grada danas se dodjeljuju nagrade Grada Zadra, između ostalih, i generalu Anti Gotovini. Dio javnosti smatra da je dodjela nagrade Gotovini deset dana uoči izbora iskorištavanje njegova imena u predizborne svrhe.
– Dodjela priznanja Grada Zadra je krasna tradicija koja se održava niz godina. Ipak bih spomenuo i sve ostale ovogodišnje nagrađene i čestitao im, tako da u raspravi o generalu Gotovini ne ostanu marginalizirani. Procedura je za sve uvijek ista i tako je bilo i sada.
Znak zahvalnosti generalu Gotovini
Sasvim sigurno nikakvih politikanskih, stranačkih i sličnih interesa i želja u slučaju nagrađivanja generalu Anti Gotovini nije bilo. Cijela zadarska javnost toliko cijeni generala da bi bilo nedopustivo razmišljati na bilo koji način, osim na onaj ljudski – da je to sasvim sigurno samo znak zahvalnosti i želja da se generalu iskaže potpora u ovim, za njega, vrlo teškim trenucima. Prilično sam siguran da je cijelu zadarsku javnost potresla prvostupanjska presuda haškog suda generalima, da svi ostajemo u uvjerenju da je Ante Gotovina častan i zaslužan vojnik i čovjek te da se nikako ne možemo pomiriti sa svim inkriminacijama koje mu se stavljaju na teret. Građani su se jednostavno željeli zahvaliti generalu Gotovini i tu nema nikakve nečiste primisli. Čudi me da su neki tome htjeli dati negativne konotacije.
Osvrnimo se malo na proteklu godinu. Kako napreduju najvažniji projekti Grada Zadra?
– Cijeli svijet je u dubokoj gospodarskoj i financijskoj krizi koja, po mojoj procjeni, neće završiti kozmetičkim promjenama, već će uslijediti dubinske društvene promjene. Kriza nije mimoišla ni Zadar i na raspolaganju su nam znatno manja sredstva nego ranijih godina. Ipak, ni u takvim vremenima Zadar nije stao i radi se na podizanju javnog standarda.
Ne možemo sve odjednom
Među važnijim projektima je izgradnja kolektora za visoke zone grada od Bokanjca do Smiljevca kojim se rješava odvodnja za sva područja kojima prolazi. Istovremeno uređujemo sve ceste kojima kolektor prolazi s potpunom infrastrukturom. Izgradnja će trajati još dvije godine i cijeli projekt košta oko 80 milijuna kuna. Grade se i dvije sekundarne mreže odvodnje na Puntamici i Višnjiku koje koštaju oko 7 milijuna kuna. Uskoro se nastavljaju radovi na uređenju Trga Petra Zoranića i Poljane Šime Budinića, što je projekt vrijedan oko 9 milijuna kuna.
Završen je dječji vrtić na Višnjiku, što je koštalo 4 milijuna kuna. Radosno mogu istaknuti da smo uspjeli otkloniti sva nesuglasja u vezi poliklinike i Centra za djecu s posebnim potrebama Mocire. Na poliklinici su radovi već nastavljeni, a za Centar Mocire smo u procesu potpisivanja ugovora za nastavak radova, koji bi onda trebali početi za koji tjedan. Vrijednost poliklinike bez opreme je 140 milijuna kuna, a Centra Mocire 50 milijuna kuna.
A što je s Centrom za mlade?
– Zbog financijskih ograničenja, nažalost, ne možemo sve odjednom. Potreba svakako postoji. Imamo završenu projektnu dokumentaciju, čak i građevinsku dozvolu, a radovi su procijenjeni na 40 milijuna kuna koje, nažalost, nemamo. Čim Kazalište lutaka preseli u novu zgradu namjeravamo taj prostor dati na korištenje mladima da tamo privremeno organiziraju svoje djelovanje.
No, da nastavim s ostalim gradskim projektima, oni od strateške važnosti koji će promijeniti Zadar na bolje su luka Gaženica i gospodarska zona Crno. Za sveobuhvatan razvoj Zadra najvažnije je smanjivanje broja nezaposlenih, odnosno osiguravanje novih radnih mjesta i proizvodne djelatnosti. Izgradnja luke Gaženice je u tijeku i osigurana su sredstva od 230 milijuna eura, a upravo se raspisuje natječaj za projekt Gospodarske zone Crno. Uvjereni smo da će do kraja 2013. biti na kraju gradnja luke i potpuno osmišljena GZ Crno s mogućnošću investiranja.
Još je važno spomenuti poljoprivredu na administrativnom području Grada Zadra koja nije zapažena u zadarskoj javnosti, a značajna je u smislu podizanja novih nasada vinograda, maslinika i drugih voćki.
Očekujemo i značajne investicije u hotelske kapacitete, ali još smo u pregovorima pa ne mogu više od toga otkriti.
U Zadru su sva djeca smještena u vrtiće
Da nije ovakvo stanje i da u proračunu Grada Zadra ima dovoljno novca, na što biste ih potrošili? Imate li neku želju, možda i nerealnu, koju biste za svoj grad kao gradonačelnik željeli ostvariti?
– Pokušat ću, ne sanjariti, nego iznijeti ono što znam da ljudi priželjkuju. U proteklim godinama smo ostvarili bezbroj važnih projekata i mislim da je Zadar doživio povijesni razvoj. Naravno da je najvažniji razvoj gospodarstva kroz spomenute projekte. Mislim da smo problem smještaja djece u vrtiće riješili uspješno, ali idemo i dalje. Već su ove godine krenuli radovi na novom vrtiću u Kožinu i na nadogradnji i adaptaciji vrtića na Bokanjcu. Uključili su se i privatnici i imamo povratnu informaciju da su gradu Zadru sva djeca smještena u vrtiće. U skoro vrijeme će biti potrebna nova osnovna škola. Dvije su moguće lokacije – ili na Crvenim kućama ili, što je izglednije, na Novom Bokanjcu.
No, od prioritetne je važnosti da se u perifernim dijelovima grada, u Dračevcu, Gaženici, Ploči, Crnom, Bokanjcu, Novom Bokanjcu, Kožinu i Petrčanima, ulože sredstva u dodatnu urbanizaciju. Te su četvrti desetljećima građene spontano i jako je važno tamo izgraditi sustave odvodnje, nove nogostupe, javnu rasvjetu, igrališta za djecu i odrasle, zgrade mjesnih odbora…; da im se podigne javni standard, da formiraju centre koji će zadovoljavati njihove javne društvene potrebe. Koliko god možemo, u tom smislu ćemo se založiti.
Što mislite o novom Zakonu o legalizaciji bespravnih objekata? S obzirom da se za legalizaciju ipak treba izdvojiti određeni novac, mislite li da je ona u ovom trenutku moguća?
Do kraja ove godine useljenje u zgrade na Crvenim kućama
– S radošću sam prihvatio taj zakon. Ne u smislu da podržavam nelegalnu gradnju, ali se ona, nažalost, dogodila. Ona ranija alternativa rušenja bespravnih objekata je bila neprihvatljiva. Kada su već tu, najbolje je da ih se legalizira, a da Grad nakon toga preuzme obvezu dodatne urbanizacije od sredstava za legalizaciju. Potičem sve da se odluče na legalizaciju, jer je ovo prilika da to učine na najlakši i najjeftiniji način. Grad je svoje namete u tom smislu sveo na minimum, s bankama smo organizirali mogućnost višegodišnje obročne otplate s niskom kamatom, a imam informaciju i da se struka koja radi projekte, geodetske podloge, organizirala i da će sniziti svoje cijene.
Što je sa smještajem socijalno ugroženih skupina?
– U posljednje vrijeme je 5 do 6 nelegalnih korisnika stanova napustilo stanove pa smo te stanove dodijelili prvima s liste prioriteta za najam socijalnih stanova. Drago mi je da smo nekoliko obitelji uspjeli tako razveseliti.
Pri kraju je projektna dokumentacija za gradnju nove zgrade na Crvenim kućama sa sedamdesetak stanova za socijalne potrebe koja bi trebala početi iduće godine.
Osim toga, do kraja ove godine će biti useljive POS-ova zgrada i zgrada za stradalnike Domovinskog rata na Crvenim kućama. Daleko su poodmakli i radovi na infrastrukturi oko tih zgrada, što je investicija vrijedna desetak milijuna kuna.

 GRAD NEĆE ULAZITI U FINANCIJSKE DUBIOZE S KK ZADROM

Eskaliralo je loše financijsko stanje u sportskim klubovima u Hrvatskoj, a Košarkaškom klubu Zadar, koji je simbol našeg grada, trenutačno je blokiran račun. Nedavno je Grad Zadar spašavao Klub. Može li do toga opet doći?
– Smatram da je pitanje dana kada će profesionalni sportski klubovi puknuti jer u Hrvatskoj nismo na sustavan način riješili pitanje financiranja sporta i uopće statusa sporta. Dosad je to funkcioniralo na improvizirani način, uz podršku lokalne samouprave, donatora i sponzora. I iz primjera KK Zadra vidi se da se takav sustav financiranja raspada do dramatičnosti. Razgolitila ga je gospodarska kriza i sva pretjerivanja su došla na naplatu. Lokalna samouprava, čak ni Grad Zagreb više ne može značajno pomoći profesionalnim sportskim klubovima, a donatora je sve manje. Smatram da je rješenje u amaterizmu.
KK Zadar je lani bio pred ponorom i Grad se, uzimajući u obzir mišljenje zadarske javnosti, osjećao obveznim spasiti ga od upadanja u taj ponor. U tom smislu smo povukli poteze. Koliko znam, financijska situacija u Klubu nije potpuno sređena, ali je na tom pravcu. Paralelno s tim ide postupno preoblikovanje kluba i ubuduće će KK Zadar imati onu sportsku razinu kakvu zaslužuje svojim radom na odgoju i proizvodnji igrača i sa samo onoliko sredstava koliko uspije namaknuti. Sasvim sigurno Grad Zadar više neće ulaziti u financijske dubioze i pretjerivanja da bi se zadovoljile neke nerealne želje.

 TREBA POBOLJŠATI ORGANIZACIJU VODOVODA

U ljetnim mjesecima svjedočili smo velikim problemima u vodoopskrbi kućanstava na visokim zonama grada. Što se poduzima da se tako nešto ne ponovi i sljedeće godine?
– Katastrofalno sušna godina je dovela do problema u vodoopskrbi jednog dijela grada i pokazala naše slabosti u tehničkom smislu, u izgradnji vodovodnih cijevi i u organizacijskom smislu. Da se to ne bi ponovilo, već smo obavili razgovore s Hrvatskim vodama, Ministarstvom regionalnog razvoja i s Gradom Biogradom. Zaključak je da treba aktivirati crpilište na Krki, da zadarski Vodovod mora raditi na sanaciji postojeće mreže u smislu otklanjanja velikih gubitaka vode te da je potrebno napraviti poseban spoj za Bokanjac koji bi riješio vodoopskrbu za taj dio grada i u najsušnijim godinama. Očekujem da će zadarski Vodovod raditi u tom pravcu, a i da se neće tako skoro ponoviti ovako sušna godina.
Još jednom moja isprika svim građanima koji su imali problema u vodoopskrbi. Oni znaju da smo u to vrijeme napravili sve što smo mogli da im koliko, toliko osiguramo vodu.

 O ZADARSKOM ZDRAVSTVU

Zadarska Opća bolnica je nedavno dobila i regionalni značaj, gradi se poliklinika… Kao bivši ravnatelj bolnice, koliko ste zadovoljni stanjem u zadarskom zdravstvu?
– Jako sam zadovoljan. Kada se spomene bolnica, obuzmu me neke lijepe emocije, ipak sam tamo proveo većinu svog radnog vijeka. Zadarska Opća bolnica je mnogo napredovala proteklih godina. I u izgradnji, uređenju, nabavci najmodernije opreme i sa stajališta urednosti, čistoće, kao i sa stručnog stajališta. U bolnici radi gotovo 200 liječnika i puno ih je s dodatnim kvalifikacijama, subspecijalizacijama… Prirodno je da je zadarska bolnica dobila status regionalne bolnice, a po sadašnjoj razini mislim da već zaslužuje i status kliničke bolnice. Vrlo je blizu toga. Izgradnja poliklinike će na višu razinu podići specijalističku zdravstvenu zaštitu. Koliko znam, prioriteti zadarske bolnice su izgradnja centralnog hitnog prijema u prizemlju internog odjela te izgradnja nove zgrade zaraznog odjela i onkologije. Tim bi bolnica bila potpuno zaokružena i spremna za najmodernije medicinske usluge.
Poteškoće koje pacijenti imaju s dugim listama čekanja po mom mišljenju bi se trebale riješiti kroz bolju opremljenost, educiranost i općenito kroz višu razinu primarne zdravstvene zaštite.

 ĐIR PO GRADU

Što očekujete od akcije za oživljavanje Poluotoka “Đir po gradu”?
– Zadar se pozicionirao kao važno turističko središte europskog značaja. S obzirom da predsezona, špica i posezona traju ukupno 7 do 8 mjeseci, a imamo više od 300.000 posjetitelja, život u gradu je u to doba sasvim drugačije organiziran – lijep, organiziran, zabavan i većina događanja su dobro posjećena.
Izvan sezone ostaje nas 75.000, dakle četiri puta manje. Izvan Poluotoka zadnjih godina su došli novi sadržaji koji svojom ponudom privlače pozornost, a i neke škole te odjeli Sveučilišta su iselili iz grada. Tako da izvan sezone sve nekako ide na štetu povijesne jezgre.
Mislim da je Poluotok u srcu svih građana u Zadru i da je želja svih da se i u zimskoj sezoni tamo osjeti zabavni, kulturni i društveni život. “Đir po gradu” je zajednički pokušaj Grada Zadra, Turističke zajednice i Udruženja obrtnika da doprinesemo poželjnosti Poluotoka i u zimskim mjesecima. Unaprijed smo svjesni da nekoliko akcija ne može izliječiti problem, ali i malim pomakom ćemo biti zadovoljni. Mislim da će pomaka biti, s tim da će naša nastojanja trebati nadopunjavati.
Što Grad organizira za doček Nove godine?
– Doček će biti u istom stilu kao posljednjih godina, na otvorenom po zadarskim kaletama s nekoliko punktova sa živom glazbom. To se pokazalo dobrim pa ćemo nastaviti tako. Troškove dijelom pokriva Grad, a dijelom Turistička zajednica i obično je to Grad koštalo oko 300.000 kuna.

 OSOBNI (NE)USPJESI

Kada se osvrnete na svoje dosadašnje vođenje Grada, postoji li nešto što biste promijenili?
– Pa recimo, u početku mandata sam trebao odmah kod prvih saznanja proračunsku potrošnju svesti u realne mogućnosti. To su koraci na koje se teško odlučuje i mi to jesmo napravili prije svih, ali volio bih da smo i ranije.
Jeste li požalili što ste otišli iz bolnice u politiku?
– Nisam! U bolnici sam dugo bio prvo “obični” liječnik, onda i šef Ginekološkog odjela i mislim da sam odjel uspio urediti, podići na jednu višu razinu, odgojiti kvalitetne liječnike… Bio sam zadovoljan onim što sam tamo napravio, kao i na mjestu ravnatelja bolnice. Situacija se činila bezizlazna, ali kroz više godina, na razne načine i uz podršku, uspio sam i tamo ostvariti napredak.
Navikao sam na uspjeh, navikao ne miriti se postojećim stanjem, tražiti nova kreativna rješenja… Tako da sam sada malo nesretan što smo u vremenu u kojem su mi mogućnosti sužene i želim puno više od ovoga. Želim doprinijeti da se realizira ono što je građanima potrebno, ali okolnosti su takve. No, ne gubim nadu i mislim da i u datim uvjetima stvaramo čvrste temelje za budućnost ovog grada.
Posao u bolnici je teži i odgovorniji, ali je ljepši i plemenitiji. Posao gradonačelnika, također, pruža mnogo kreativnih mogućnosti, ali često dovede u neugodne situacije i razna hrvanja koja ne volim. Tako da me nekad spopadne želja da pobjegnem od toga. Ipak, mogućnost ostvarivanja potreba građana nadoknađuje sve ono što ne volim u ovom poslu. Vjerujem u ovo što radim i uvjeren sam da će dati rezultate.