Kakvo vrijeme, takvi ljudi

Meteoropatija pogađa sve kategorije ljudi od sasvim male djece do starijih osoba, ali najviše pogađa žene srednjih godina

Ne znam za druge, ali meni osobno paše ovaj nagli prijelaz iz ljeta u zimu. Sandale mijenjam čizmama, a cipele miruju. Umjesto slojevite odjeće, vunena maja s kapuljačom dostatna je i ne komplicira mi život. Bez “normalnih” godišnjih doba i uobičajenih i postupnih dizanja i spuštanja Celzija, život mi se čini lakšim. Kako je krenulo, možda i doživim svoj san – 365 dana ugodnog kanarskog proljeća. No, za razliku od mene, većina ljudi raduje se godišnjim i sezonskim promjenama. Djeca u školama pišu eseje o zimskim radostima i ljetnim raspustima, a bez ratara koji na proljeće sade i siju, a na jesen beru i žanju, ne može proći nijedna poljoprivredna emisija. Čini se da sve ima svoje vrijeme – kada se kupamo u moru, uživamo u jeseni, radimo snjegoviće i beremo ljubičice.
U posljednje vrijeme sve više svjedočimo naglim promjenama vremena. Ovo je ljeto potrajalo pa smo posljednjih dana rujna i desetak prvih u listopadu uživali u ugodnim morskim temperaturama. Doslovce preko noći kupaće smo zamijenili šalovima i kapama. Temperatura je pala, bura je pokazala zube, a naš unutarnji sat ne miri se s naglom promjenom. Gotovo da nam je neugodno iz kratkih rukava ući u zimsku jaknu.
Upravo tako nekako događa se posljednja dva-tri tjedna. Nakon pravih ljetnih vrućina zašli smo u vlažnu jesen a meteorolozi s radio i TV postaja stalno upozoravaju na oprez zbog ove posljednje prilično nagle promjene. Umor, bezvoljnost, apatičnost kod jednih, stres, agresija, nervoza kod drugih. No, to nije sve.
Meteopati sve brojniji
Statistički podaci pokazuju da gotovo pedeset posto populacije u srednjoj Europi pati zbog vremena, a stručnjaci čitavu stvar još više pogoršavaju predviđanjima prema kojima će osjetljivost na vrijeme postati najraširenija bolest modernog svijeta.
Meteoropati – ljudi osjetljivi na klimatske uvjete – sve su brojniji. Uz to, valja imati na umu da meteoropatija pogađa sve kategorije ljudi (iako su za sada najugroženije žene srednjih godina) – od sasvim male djece do starijih osoba. Onima pak koji ne “boluju od vremena” uvijek ostaje mogućnost da se uklope – dovoljno je da uz seks i politiku zapodjenu treću po redu najomiljeniju temu za razgovor – kakvo će vrijeme biti sutra?
Vrijeme, dakle, sve više utječe na naše raspoloženje, a samim time i na svakodnevno funkcioniranje. Ipak, potrudimo li se s tim problemom s kojim se suočava sve veći broj ljudi možemo se uhvatiti ukoštac i ne dopustiti da bura ili jugo, sunce ili kiša upravljaju našim životima. Jedan od načina, vele stručnjaci, da svoj organizam učinimo prilagodljivim vremenu je da što više boravimo, radimo i krećemo se na otvorenom prostoru. Smatra se, naime, da ljudi griješe kada se zatvaraju u kuće i time organizam štite od vanjskih utjecaja. Upravo suprotno, savjet je da vlastito tijelo istreniramo i prilagodimo različitim vremenskim uvjetima, što ćemo najlakše postići tako da bez obzira na vrijeme barem pola sata dnevno aktivno provedemo na zraku. Jer stres povećava osjetljivost na vrijeme, savjetuje se da boravak u kući koristimo za odmor i relaksaciju, odnosno da tijelu poklonimo dovoljno sati sna. Zdrava prehrana, tjelesna aktivnost pa čak i redovito praćenje bioprognoze isto tako mogu biti od velike pomoći.
“Igranje” s vremenom
Sve brojnijim meteoropatima prošlog se vikenda pridružila još jedna noćna mora – kazaljke sata su se pomaknule za jedan sat unatrag. Oni pak koji ne drže do sata više ili manje, suočeni su s mnogim teorijama o pozitivnim odnosno negativnim stranama tog “igranja” s vremenom. U prilog osobama koje reagiraju na promjene vremena govore i neka znanstvena istraživanja koja pozivaju na ukidanje tog običaja, uz obrazloženje da ranije padanje mraka zimi utječe na pomanjkanje energije. Smatraju da igranje prirodnim ciklusom uzrokuje drastično smanjenu produktivnost i da pomicanjem satova postajemo ne samo sve umorniji, već i podložniji bolestima. Pomicanje sata utječe na ljudsko zdravlje kratkoročno i dugoročno – znanstvenici tvrde da pomicanje sata dovodi do određenih promjena u tijelu pa navode i primjer jetara, kojima treba čak tjedan dana da se prilagode. S druge pak strane, neki su britanski liječnici pokrenuli inicijativu za pomicanje kazaljki za čak dva sata unaprijed ljeti, a jedan sat zimi. Smatraju i da će dodatni sat ljudi moći iskoristiti za bavljenje sportom, ali i da bi se na ovaj način moglo uspješnije boriti protiv dječje pretilosti. Bilo kako bilo, Hrvatska i veliki dio Europe, s izuzetkom Islanda i ovog su puta uskladili satove po tzv. zimskom računanju vremena.

Buđenje prije sunca

Ideja o pomicanju sata prva je pala na pamet ocu Amerike Benjaminu Franklinu, koji, navodno, nije mogao podnijeti da se Sunce ljeti budi prije njega?! Ipak, službenu je promjenu sata 1907. godine osmislio engleski arhitekt Wiliam Willet o čijoj je ideji britanski parlament raspravljao godinama. Dvije godine od početka Prvog svjetskog rata Njemačka je prihvatila ljetno računanje vremena da bi uštedjela na energiji, potom i Velika Britanija, pa SAD, koji ovu praksu ukida 1919. zbog protesta farmera, a onda je ponovno vraća 1966. Osam godina kasnije Amerikanci službeno objavljuju računicu nakon sveobuhvatnog istraživanja po kojem pomicanje kazaljki sata u ožujku i travnju svakog dana uštedi oko deset tisuća barela nafte.