Zlatna jabuka – simbol svadbe i plodnosti

Dunje se ne mogu konzumirati sirove, već kuhane ili pečene. Zbog velike količine pektina u njihovoj kori, dunje se kuhaju i koriste za pripremu kompota, želea, marmelada i voćnih kašica

Pomalo zaboravljene dunje – mirisno jesensko voće, češće možemo pronaći u zapuštenim vrtovima negoli tržnicama jer nema preveliku komercijalnu vrijednost. Nedostatak veće popularnosti, dunja vjerojatno duguje tomu što nije jestiva sirova. Sirova je jako tvrda, suha, opora okusa, a da bi postala meka, puna okusa i prekrasne zlatnoružičaste boje, dunja se mora skuhati. Dunja ima gotovo misteriozan, intrigantan miris, sličan zreloj jabuci ili kruški, no mnogo složeniji, nalik aromatičnom tropskom voću poput ananasa, guave…
Zemlja iz koje potječe dunja je šire područje drevne Perzija od Kaspijskog jezera do Crnog mora. Kvrgava i nepravilna divlja vrsta dunje i danas raste samonikla u tim krajevima. Dunja se spominje u zapisima starih Grka oko 600 prije Krista kao ritualni predmet kod vjenčanja. Plinije, rimski pisac iz 1. stoljeća, spominje mulvu, uzgojeni kultivar dunje kao jedinu vrstu dunje koja se može jesti i sirova. Kolumela opisuje tri druge vrste dunje nazivajući ih vrapčja jabuka, zlatna jabuka i muškatna jabuka.
Arapsko Carstvo
Uzgoj dunja započeo je još u Mezopotamiji, područje današnjeg Iraka, a stari Grci su je uzgajali i širili na helenskim područjima kao “zlatnu jabuku” između 200 i 100 godine prije Krista. Tako se dunja zapravo započela uzgajati prije jabuke. Neki povjesničari vjeruju da se jabuka koja se u Bibliji spominje u Pjesmi Solomonovoj, zapravo odnosi na dunju.
Dunja je svoj put širenja po svijetu započela iz Bagdada, koji je postao prijestolnica Arapskog Carstva, na razmeđi istoka i zapada, kao točka ulaska i razmjene dobara, kultura i začina. Jedno od stabala koje je franački vladar Karlo Veliki naredio posaditi u kraljevskom vrtu bilo je i dunja.
Afrodita, božica ljubavi kod starih Grka, bila je poznata po tome što je jabuke smatrala svetim voćem. Danas povjesničari uzimaju da je Afroditin plod izbora zapravo bila dunja, i da je legendarna zlatna jabuka Hesperida koju je Paris dao Afroditi zapravo bila dunja. Stari Grci su dunju smatrali simbolom plodnosti i posvećivali je svojoj božici ljubavi, Afroditi.
Prema staroatenskoj tradiciji vjenčanja, svadbena pratnja je bacala dunje na svadbena kola kojima je mladoženja otpremao mladu u njihov novi dom. Kada su stigli, mladenka je jela ceremonijalni kolač s medom i sezamom. Da bi se osigurala plodnost, tada bi joj bio darovan plod dunje, simbol plodnosti. Tako je dunja ostala simbolom svadbe i plodnosti, zadržavši se u pjesmama i narodnoj tradiciji i u našim krajevima.
Pineapple quince
Grci su običnu dunju zvali strition, ali su s napretkom uzgoja došli do kvalitetnijeg ploda u području zvanom Kidonia na otoku Kreti. Novi kultivar dunje dobio je ime cydoni ili mela kudonia, što bi u prijevodu bilo jabuka iz Sidonije.
Rimljanima je dunja također bila omiljena voćka, i u svoje su kuhane konzervirane voćne slastice dodavali dunju s medom. Preuzeli su grčku riječ za dunju kao “medena jabuka” i nazvali dunju melimelum. Drugi nazivi za dunju su francuski coines, skandinavski coing, sidonijska jabuka, slonovska jabuka, indijski maja pahit, pineapple quince, njemački der Quitte… Dunje sazrijevaju od listopada do prosinca. Čuvaju se u zatvorenoj, plastičnoj vrećici do dva mjeseca ili ih se stavi u zdjelu za voće i čuva na sobnoj temperaturi. U tom slučaju prostor poprima njezin raskošan miris.
Dunje se ne mogu konzumirati sirove, već kuhane ili pečene. Zbog velike količine pektina u njenoj kori, dunje se kuhaju i koriste za pripremu kompota, želea, marmelada i voćnih kašica. Inače, riječ marmelada potječe od portugalske riječi za dunju – marmelo.
U Španjolskoj se dunja kuha zajedno sa šećerom kako bi se dobila voćna poslastica, sir od dunja, membrillo, koja se zatim hladi i reže na ploške te poslužuje samostalno kao slastica ili uz mekane sireve. Inačica ove poslastice postoji u Francuskoj, ali i kod nas, u Dalmaciji.
Dunje se, poput jabuka i krušaka, mogu peći, samostalno ili punjene nadjevom od maslaca, šećera i vrhnja. Dodavanjem dunja u nadjev za pitu od jabuka ili krustada dobit ćete osebujnu aromu. U tu svrhu, dunje se blanširaju ili pare 10 minuta, potom ih se guli i reže na ploške. Prije nadijevanja pita dunje se miješaju sa šećerom i cimetom. Dunje se dobro slažu i s pečenim mesom, piletinom, puretinom, patkom ili mesom divljači, a osobito ako se meso peče zajedno s dunjama ili se već pečeno meso poslužuje uz umak od dunja. Alkoholnim pićima, poput votke i rakije, one daju posebnu mirisnu notu.

Savijača od dunja

Sastojci
500 g kora za savijače, 800 g ribanih dunja, 150 g šećera, 4 žlice prezle, žličica cimeta, malo vode, šećer u prahu
Sastojci za smjesu za premazivanje
3 jaja, 1 čvrsti jogurt, 4 žlice brašna, malo ulja
Priprema
Ribane dunje pomiješati sa šećerom, prezlom, cimetom i vodom. Sastojke za smjesu za premazivanje redom pomiješati. Jednu koru premazati smjesom na nju staviti drugu koru i na nju, uz kraj ribane dunje. Kore zarolati i staviti na papir za pečenje. Postupak ponoviti dok se ne potroše kore i dunje. Savijače slagati jednu do druge i na kraju premazati smjesom od jaja. Staviti ih da se peku na 230 stupnjeva Celzijevih dok ne uhvate zlatnosmeđu boju. Kad se savijače malo ohlade, posuti ih šećerom u prahu i poslužiti.

Slani umak od dunja

Sastojci (za 4 osobe)
300 g očišćenih dunja, 300 ml vode, 200 ml slatkog vrhnja, muškatni oraščić, šareni papar, sol, 2 žličice ribanog parmezana
Priprema
Oprati i oguliti dunje, narezati ih na kockice i staviti kuhati u kipuću vodu. Kuhati dunje desetak minuta, odnosno dok ne omekšaju. Ocijediti ih i propasirati ili izmiksati štapnim mikserom. Dodati vrhnje, sol, papar, muškatni oraščić i parmezan te zagrijavati na laganoj vatri dok ne zakuha. Poslužiti uz puretinu ili piletinu te njoke od krumpira.

Marmelada od dunja

Sastojci
2 kg dunja, 1 kg šećera, sok od jedne naranče, sok od jednog limuna, 1 dl vode
Priprema
Oprane dunje narezati na kriške, izvaditi koštice, a koru ne treba guliti. Staviti ih kuhati s vodom i šećerom te sokom od limuna i naranče. Sve zajedno kuhati dok dunje ne omekšaju, pa izmiksati štapnim mikserom u glatku marmeladu. Vruću marmeladu staviti u sterilizirane, vruće staklenke te dobro zatvoriti poklopcima. Ostaviti da se polako hladi.