Početak dohrane jedan od najvećih događaja u životu bebe i roditelja

Udruga za obitelj  i roditeljstvo Izvor jučer je u  Multimedijalnoj dvorani  Gradske knjižnice Zadar  održala radionicu o dohrani,  čiji je početak jedan od većih  događaja u životu bebe i roditelja. Kako su predavačice  istaknule, dohrana jest ono  što i sam njen naziv kaže –  dodavanje neke druge hrane  majčinom ili adaptiranom  mlijeku. No, mnoge roditelje  muči kada, kako i s kojim  namirnicama početi. S dohranom je nabolje započeti kada  dijete navrši šest mjeseci života, osim ako pedijatar ne  odredi drukčije, ovisno od  djetetovom razvoju, jer primjerice nedojena djeca ponekad trebaju s dohranom započeti nešto ranije kako bi  zadovoljili energetske potrebe. Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a jest da je optimalno  hraniti zdravu dojančad isključivo majčinim mlijekom  do približno šest mjeseci života, ali nakon tog razdoblja  treba započeti s dohranom.  Uvođenje dohrane ne znači  prestanak dojenja kao ni zamjenu majčinog mlijeka krutom  hranom, jer ono i dalje zadovoljava dobar dio djetetovih energetskih potreba. Ukoliko prerano započnete s  uvođenjem namirnica to nije  dobra odluka, jer probavne  funkcije male djece nisu razvijene kao kod odraslih osoba.  Velika je i mogućnost razvoja  alergija, pogotovo ako mu neke namirnice dajete u velikim  količinama, a posebno treba  biti oprezan s jajima, miliječnim proizvodima, mesom i  mlijekom te nekim vrstama  voća. Kako su istaknule predavačice iz Udruge Izvor, roditelji, a pogotovo bake i djedovi, često prave pogrešku kada dijete doslovce prisiljavaju  da pojede više nego što ono  može, odnosno što bi trebalo.  Ako dijete odbija jesti, to je  znak da treba prestati. Pokušati možete ponovno nakon  sat ili dva. Što se tiče tekućine,  voda je najbolja pa tako izbjegavajte voćne sokove ili neke druge napitke, pa čak i  čajeve. Kada treba u dohranu  uključiti odrežene namirnice,  najbolje je da se vodite prema  tablici u brošuri koju će Udruga Izvor uskoro tiskati u izmijenjenom izdanju, odnosno  dopunjenom. Tako se, primjerice, grah, špinat i blitva ne  bi trebali naći u djetetovom  jelovniku prije nego ono navrši 12 mjeseci. Pozitivna i  mirna atmosfera također utječe na djetetov tek, pa ga  uvijek nastojte hraniti dalje od  “zabrinutih” pogleda ukućana,  jer ako se dijete zagrcne ili  odbija hranu, njihovo neopravdano paničarenje samo  mogu uznemiriti vašeg mališana.