Ravnatelji: Učenici markiraju zbog preopterećenosti

Najčešći razlozi izostanaka su preopterećenost gradivom i neke sezonske bolesti, ali vrlo često i opuštenost novih generacija, pa im se ponekad jednostavno ne da doći na nastavu. Žalosno je što takve izostanke roditelji često opravdavaju, ističe ravnatelj Ekonomsko-birotehničke i trgovačke škole Jozo Dragić
Kod češćih izostanaka zbog “bolesti”, razrednici trebaju inzistirati na liječničkoj potvrdi. Česti odlasci liječniku po “potvrdu” mogu biti gnjavaža za onog tko je traži, pa je to sprječavajući faktor za učestale izostanke s nastave jer postaje neisplativo, kazuje Ranko Artuković, ravnatelj Gimnazije Jurja Barakovića

Zadarski osnovci se  sa 720 tisuća školskih sati izostanka  iz škole nalaze,  prema statističkim podacima,  na nepopularnom osmom  mjestu. U tu brojku ulaze  opravdani i neopravdani sati  tijekom čitave školske godine.  Na ovoj listi prednjače učenici  iz Zagreba sa 3,5 milijuna  školskih sati izostanka, a slijede oni iz Splitsko-dalmatinske županije sa 1,8 milijuna, iz  Zagrebačke županije sa 1,3  milijuna, Primorsko-goranske  i Osječko-baranjske sa po 1,1  milijun, Istarske sa 840 tisuća  te oni iz Vukovarsko-srijemske županije sa 740 tisuća sati  izostanka.
Oboreni rekordi
Osnovci su brojem sati izostalih s nastave uspjeli napraviti rekord prije pet godina, kada je stanje proglašeno kritičnim i alarmantnim, nakon čega su brojne  škole uvele tzv. protumarkirantske kampanje. Učenici su  tada imali 28 milijuna izostanaka što je, međutim, pet  milijuna sati manje no sada.  Učenici su u prošloj školskoj  godini sakupili, naime, rekordna 33 milijuna sati izostanka,  od čega je neopravdano bilo  2,2 milijuna sati. Od toga,  osnovci su napravili 17,3 milijuna izostanaka, a srednjoškolci 15,7 milijuna. Neopravdanih sati srednjoškolci  imaju gotovo tri puta više od  osnovaca, i to 1,6 milijuna  prema 578 tisuća.
Prije pet godina srednjoškolci su imali 13 milijuna  izostanaka, odnosno gotovo  tri milijuna manje no danas, a  pri tom valja uzeti u obzir i  podatak da je prije pet godina  u školama bilo 20 tisuća srednjoškolaca manje. Prema današnjim podacima u osnovnim školama je 338 tisuća, a u  srednjima 171 tisuća učenika.  Današnji srednjoškolac u prosjeku s nastave izostane 91 sat,  ili tri školska tjedna, dok je  prije pet godina prosječni srednjoškolski učenik izostajao  65 sati ili dva tjedna godišnje.
Iako statistički podaci izostanke zadarskih učenika prikazuju u prilično negativnom  svjetlu, ravnatelji škola smatraju kako stanje i nije baš  toliko alarmantno koliko to  brojke prikazuju. Ranko Artuković, ravnatelj zadarske  Gimnazije Jurja Barakovića,  ističe kako razlog “markiranja” učenika najvećim dijelom  leži u preopterećenosti nastavnim gradivom što kod djece izaziva strah u slučaju nepripremljenosti za pojedini  nastavni predmet, te ih upravo taj osjećaj tjera na takve  nepoželjne akcije.
Kazniti roditelje?
– Što se tiče neopravdanih  sati, naša škola po statistikama ne odudara bitno od  ostalih škola u Zadru. Prema  našim podacima češće izostaju učenici trećih i četvrtih  razreda jer su nešto opušteniji  od ovih mlađih. S druge strane, opće je poznata činjenica  da našu školu pohađaju učenici s višim bodovnim pragom iz  osnovne škole, a to nam i  dokazuju i rezultati s državne  mature. Usprkos tome pratimo stanje izostanaka, kako  neopravdanih tako i opravdanih sati, jer se u slučaju  problema u takvim situacijama mora brzo intervenirati.  Izostanci, a samim tim često i  neopravdani sati, najčešće su  uzrokovani preopterećenošću  djece gradivom. Oni se jednostavno fizički ne mogu  kvalitetno pripremiti za nastavu, te ih ta činjenica nagoni  na tzv. markiranje. Učenici  strahuju od loših ocjena. Kako  bismo popravili stanje, naša  škola je već davno uvela dogovorno ispitivanje za maturante, upravo kako bismo im  olakšali učenje svakog pojedinog predmeta, a i zbog dodatnih obveza oko državne  mature. Učenici su to korektno prihvatili, te se smanjio i  broj izostanaka. Ako se učenici ne bi držali zadanih termina, onda bi im se ukinule te  povlastice. Ne vidim rješenje  problema u kažnjavanju  učenika, mislim da to nije  učinkovito. Možda bismo, kao  neke države, trebali uvesti neke male kazne za roditelje koji  opravdaju izostanak djeteta s  nastave, ali za sada ne vidim  načina da to drastično smanjimo. Jednostavno treba  smanjiti stres učenicima, dakle strah od ispitivanja te preopterećenosti gradivom, a to  rješavamo najavnikom ispitivanja kako bi se učenici sa  svojim obvezama dobro nosili  i pripremili, kazao je Artuković.
Ravnatelj Ekonomsko-birotehničke i trgovačke škole   Jozo Dragić ističe kako ni u  ovoj školi nema previše problema s neopravdanim izostancima, s obzirom da se radi  o školi koja ima veliki broj  stručnih predmeta koji zahtjevaju zadaće koje se ne mogu napraviti bez sudjelovanja  u nastavi.
– Smatram da je naša škola,  prema drugim strukovnim  školama, daleko ispod prosjeka kad su u pitanju neopravdani izostanci. Za sada  imamo svega šest učenika koji  su prešli broj dozvoljenih neopravdanih sati zbog čega se  provodi stručni postupak.  Naime, nad svim učenicima  koji sakupe 21 neopravdani  sat mora se provesti propisani  stručni postupak u kojemu se  imenuje četveročlano povjerenstvo koje prati problematičnog učenika te odlučuje o  opomenama, odnosno isključenju iz škole. Srećom, nemamo puno takvih učenika,  ponajviše zahvaljujući strukturi našeg obrazovnog sustava, učenicima i profesorima.  Od ukupnog broja izostanaka  tek ih je 20 do 30 posto neopravdanih. To je statistika u  našoj školi. Najčešći razlozi  izostanaka u nas su, kao i u  drugim školama, preopterećenost gradivom i neke sezonske bolesti, ali vrlo često i  dosta velika opuštenost novih  generacija, pa im se ponekad  jednostavno ne da doći na  nastavu, već to vrijeme radije  provedu negdje gdje im je  ugodnije. Žalosno je što takve  izostanke roditelji često  opravdavaju, odnosno aktivno  sudjeluju u svemu tome jer  često opravdavaju sate kada  im djeca izostaju s ispita. Ipak,  kod nas stanje još uvijek nije  alarmantno. Jako sam zadovoljan svojim učenicima jer  smatram da i mi imamo veliku  ulogu u njihovom ponašanju.  Koliko ih aktivirate i koliko  im se posvetite, toliko se i oni  posvete predmetu i u njemu  sudjeluju. Nisu ni oni krivi baš  toliko za sve kao što mnogi  misle. Prema sadašnjem stanju, za nekakvim drastičnim  sankcijama nemamo potrebe  jer je stanje još uvijek prihvatljivo, naglasio je Dragić.
Kooperacijska veza
Prosvjetne vlasti, kao ni  škole, ne  bi se trebale zamarati podatkom o trotjednom propustu nastave kada bi   izostanci bili ravnomjerno  raspoređeni među svim učenicima. Većina učenika,  međutim, nema ni jedan neopravdani izostanak i daleko  manje opravdanih izostanaka.  Većina izostanaka nepopularno je vlasništvo malog broja  učenika. Prema podacima iz  E-matice Ministarstva znanosti, u prvom polugodištu ove  školske godine, osnovci i srednjoškolci izostali su s nastave  11 milijuna sati, od čega su  osnovci skupili 180 tisuća, a  srednjoškolci 636 tisuća neopravdanih sati. U prosjeku,  dakle, u ovom trenutku svaki  osnovac ima 16 sati izostanka,  a srednjoškolac čak 34. Najviše opravdanih izostanaka po  osnovcu u ovoj školskoj godini  imaju škole u Zagrebu (20), a najviše neopravdanih osnovci u  Međimurskoj županiji – 2 po učeniku. Na drugom mjestu po broju  opravdano izostalih sati su učenici  Sisačko-moslavačke županije s 18  sati po učeniku, a po broju  neopravdanih sati učenici u Virovitičko-podravskoj županiji. Treće  mjesto zauzimaju primorsko-goranski osnovci sa 17 opravdanih sati po  učeniku, odnosno brodsko-posavski  po neopravdanim satima. Zagrebački srednjoškolci vode po izostancima. Naime, prosječni je tamošnji srednjoškolac  u samo jednom polugodištu izostao 37 sati  koje je – “opravdao”. Zato su po  broju neopravdanih sati ispod prosjeka. Zagrepčane po broju izostanaka slijede primorsko-goranski  učenici, od kojih je svaki u prosjeku  u polugodištu izostao 34 sata, te  šibensko-kninski i primorsko-goranski učenici. Zagreb je, međutim,  “posebna priča”, jer je nešto više od  35 tisuća srednjoškolaca u jednoj  školskoj godini nakupilo 3,2 milijuna opravdanih i gotovo 300 tisuća  neopravdanih sati. Svaki srednjoškolac ima u prosjeku 91 opravdan i 8 neopravdanih sati. Pritom  srednjoškolke nagomilaju više  opravdanih sati dok je za dečke  rezerviran onaj većinski dio udjela u  neopravdanim satima. Djevojke su   skupile gotovo 1,7 milijuna opravdanih izostanaka i 21,7 tisuća neopravdanih, dok su dečki skupili  gotovo 1,5 milijuna opravdanih te  oko 168 tisuća neopravdanih sati.
Prema statističkim podacima najmanje neopravdanih sati imaju srednjoškolci Karlovačke županije – 4,5  sata po učeniku godišnje, dok najmanje opravdanih izostanaka, 60 po  učeniku, imaju srednjoškolci u Virovitičko-podravskoj županiji, što  znači u prosjeku da izostaju tjedan  dana manje s nastave od prosječnog  hrvatskog učenika.
Jedna od sve učestalijih negativnosti vezanih uz opravdavanje  izostanaka je kooperacijska veza između roditelja i djece. Artuković  ističe da veliki broj roditelja, upravo  opravdavanjem svih izostanaka, svojoj djeci daje jako loš primjer.
– Interesantna je sve češća uloga  roditelja kod opravdavanja izostanaka. Naime, učenik, ako ima namjeru markirati s jednog sata, to često  zamaskira na način da izostane cijeli  dan s nastave. Tada dođe jedan od  roditelja i opravda ga. Dakle, to rade  u dogovoru s roditeljima koji im u  tom neprihvatljivom ponašanju daju  podršku. Takvi roditelji spadaju u  kategoriju loših pedagoga, ali jednako tako i vlastitoj djeci daju jako  loš primjer u životu. Ako roditelj  opravda izostanak, onda je to tako  bilo i gotovo. Što mi možemo učiniti  u tom slučaju? Samo ići na  međusobno povjerenje. Jednako tako, ako liječnik izda potvrdu o  zdravstvenom problemu, a oni su  uzrok 99 posto slučajeva izostanaka,  što mi kao škola možemo učiniti  nego opravdati i to. To je uvijek  začarani krug. Kod češćih izostanaka zbog “bolesti”, razrednici ipak  trebaju inzistirati na liječničkoj potvrdi, a ne se oslanjati samo na  roditeljsku ispričnicu. Česti odlasci  liječniku po “potvrdu” mogu biti  gubitak vremena i gnjavaža za onog  tko je traži, pa je to sprječavajući  faktor za učestale izostanke s nastave, jer postaje neisplativo, istaknuo je Artuković.
 

Rekorderke primorsko-goranske srednjoškolke

Osim zagrebačkih srednjoškolaca, kojih je i najviše, milijunske iznose školskih sati izostanaka imaju još samo tri županije: Splitsko-dalmatinska 1,8 milijuna te Primorsko-goranska i Osječko-baranjska s po 1,1 milijun sati.
Ako je bolest glavni razlog za opravdani izostanak, prema raspoloživim podacima ispada da najviše pobolijevaju srednjoškolke u Primorsko-goranskoj županiji gdje svaka gimnazijalka ima oko 103 opravdana sata godišnje. Djevojke iz ove županije drže rekord i po broju neopravdanih sati.