U povodu Svjetskog dana kazališta u HNK u Zagrebu održala se izvedba drame “Hamlet” Williama Shakespearea u režiji Ivice Kunčevića. I oni, čini se, još uvijek, poslije nekoliko stotina godina, pokušavaju pružiti odgovor na uvijek jedno te isto pitanje – biti ili ne biti (prosvjednike, koje nitko ne sme da bije – sic!). U Zadru pak, Jasna Ančić još je jednom bila “Američka papisa” Esther Vilar, pokušavajući nam pokazati kako i žena može biti ‘veći katolik od pape’
Malo tko bi se usudio svom romanu (objavljenom nakon devet godina rada) dati naslov “Sloboda”, koji obvezuje i lako navodi na skretanje u sladunjave vode u kojima začin čine sloboda i ljubav, a da ostane na visini zadatka – da bude ironičan i zahtjevan, ozbiljan i sveobuhvatan. Kao da je izišao iz Tolstojeva šinjela, Franzen je (kojega sam spomenuo u prethodnoj kolumni, u kojoj pak on hvali kolegu D. F. Wallacea) napisao roman koji pokriva sve što je nesloboda u današnjem svijetu – ekološko razaranje, pohlepa, korporacije, rat (u Iraku), kapitalizam, a s njima i najvažnije međuljudske odnose – rodbinske relacije, prijateljstvo, ljubav, seks, preljub. Franzenovi likovi briljiraju u dijalozima, a kombiniranje tehnika – dnevnik s pripovijedanjem u prvom licu s objektivnim pripovjedačem u trećem licu – iznimno dinamizira priču i njezine paralelne tokove. Podrobni opisi kapitalističkih/korporacijskih makinacija i djelovanja novca za Franzena nisu samo poligon razotkrivanja velikih prevara u suvremenom svijetu nego i područje na kojem se izoštruje moral pojedinca – makar i kroz greške; Franzenovi se junaci osvješćuju i potom odupiru globalističkoj pošasti s vrlo jasnim etičkim stavom: Ne, nismo svi na prodaju, ne, nismo svi spremni izdati prijatelja, ne, nismo svi lakomi na novce. U suvremenoj književnosti dominira antimoral, nasilje prolazi bez osude. U Franzena dominira onaj trenutak (zaboravljene) ljudskosti koji dovodi do ganuća.
Zbog svega gore navedenog ne čudi me da je i kritika imala slično mišljenje, pa između ostalog navodi i slijedeće:
Utopiste na top-liste!
“Roman koji je istovremeno zanimljiva priča o disfunkcionalnoj obitelji i neizbrisiv portret našeg vremena.” (The New York Times), ili pak: “Književni genij našeg vremena… Suvremeni klasik… Sloboda je roman godine, roman stoljeća.” (Guardian), a također i ovo: “Roman upravo o tome kako danas živimo.” (Time).
E, sad, pravo pitanje, u svezi toga zašto sam počeo kolumnu s Franzenom, jest mogu li i druge vrste umjetnosti tako rječito pro/govoriti o stvarima koje nas sve skupa muče, uključujući i one utopiste koji imaju volje svakodnevno izlaziti na ulice i trgove hrvatskih gradova i gradića te prosvjedovati protiv te i takve slike svijeta, a bez realne šanse da stanje stvari uistinu uguraju u top i ispale na Mjesec.Primjerice, što može danas kazalište?
U povodu Svjetskog dana kazališta u HNK u Zagrebu održala se izvedba drame “Hamlet” Williama Shakespearea u režiji Ivice Kunčevića. I oni, čini se, još uvijek, poslije nekoliko stotina godina, pokušavaju pružiti odgovor na uvijek jedno te isto pitanje – biti ili ne biti (prosvjednike, koje nitko ne sme da bije – sic!). U Zadru pak, Jasna Ančić još je jednom bila “Američka papisa” Esther Vilar (rođena 1935. u Buenos Airesu), pokušavajući nam pokazati da i žena može biti ‘veći katolik od pape’.
Prije početka zagrebačke predstave međunarodnu poruku povodom Svjetskog dana kazališta, a koju je napisala Jessica A. Kaahwa iz Ugande, pročitao je glumac HNK u Zagrebu Krunoslav Šarić, koji je ujedno bio i autor hrvatske poruke, a pročitala ju je ravnateljica Drame HNK u Zagrebu. Poruka je, kažu, glasila, između redaka, i ovako: aj, bona, kahvu mi Kaahwa ispeci?!
Brakorazvodna sparnica
U povodu Svjetskog dana kazališta 27. ožujka, ministar kulture RH Jasen Mesić uputio je čestitku svim kazalištima, kazališnim umjetnicima i djelatnicima (između inog, rečeno je i ovo): “Slaveći Svjetski dan kazališta obnavljamo svijest o važnosti kazališnog diskursa koji se događa u interakciji s publikom, dok čarolija kazališnog čina i kreativna ostvarenja umjetnika propituju i šire granice umjetnosti. Kazalište oživotvoruje i prikazuje civilizacijske potrebe društva u cjelini te predstavama kristalizira duh vremena u kojem živimo.” Dakle, naši prosvjednici na ulicama i trgovima, takoreći, sudjeluju u činu stvaranja pravog, živog teatra, umjetničkog performansa kojim ujedno oživotvoruju vlastite potrebe civiliziranog društva u cjelini, te sukladno tomu također i kristaliziraju duh vremena u kojem svi skupa živimo.
Ili barem pokušavamo živjeti, pa i onda kada Vladi to baš nije posebno drago. Jer Vlado bi da vlada vječno, čovječno il’ nečovječno.
PS: Iz upućenih kuloarskih naklapanja, odgovorno tvrdim, čuje se kako se sprema brak između Drage i Vlade. Ženski dio gay zajednice tu je vijest dočekao s posebnim oduševljenjem (barem do trenutka dok se ne dozna kako su u pitanju ipak Drago i Vlada, dakle jedan posve banalan, nezanimljiv heteroseksualan brak, protiv kojega, također doznajemo – tkozna sve dozna – prosvjednici, barem zasad, ne planiraju prosvjedovati).
najnovije
najčitanije
Hrvatska
BALER
Nema pogleda na more, ali ovi kvadrati su najskuplji u Hrvatskoj. Prosječna cijena? 4839€
Županija
SINDIKALNI POVJERENIK
VRAĆEN NA POSAO Ivan Gašpar: ‘Nisam krivotvorio diplomu vozača, još sam položio za niz kategorija’
Županija
30 godina
Vatrogasna zajednica Zadarske županije obilježila 30 godina osnutka
Zadar
PARKING
PRONAĆI PARKING RAVNO LUTRIJI Zbog nedostatka parkinga u Zadru traže se rješenja za sezonu
Hrvatska
TEČAJ
Policijska uprava ličko-senjska priredila mini-tečaj za vozače motocikala
Zadar
EMOTIVNA PJESMA
Petar Strmota napisao emotivnu pjesmu u čast Franka Lisice: ‘Plače nebo, muka grlo steže sve jače…’
Županija
TRAGEDIJA U MORU
Đani Iglić o stradalom roniocu: ‘Bio je veliki profesionalac koji je znao sva pravila ronjenja’
Crna Kronika
smrtno stradao
TRAGEDIJA: U Rovanjskoj smrtno stradao ronilac
Plodovi zemlje i mora
Najulov 2024.
Josipov impresivni ulov: ‘Kaos je bio toliki da sam mislio da ću je izgubit koliko je podivljala’
Zadar
WINGS FOR LIFE