Predavačica je kazala da sadnju cvijeća treba najprije planirati na mjestu s kojega će se biljku gledati, ali i uskladiti s okolišem. Jer, sklad boja je vrlo bitan, primjerice, ako je fasada kuće bijela, zahtijeva drugačije boje od tamne fasade. Na raspored cvijeća, među ostalim, utječu i oblici cvjetova, a ljepotu čini i gustoća sadnje
Zadarska tvrtka Nasadi je zanimljivim predavanjima pod nazivom “Proljeće u našem vrtu” u četvrtak navečer u Gradskoj knjižnici najavila dolazak proljeća i “naš sve duži boravak na otvorenom, u svojim vrtovima, na okućnicama ili na balkonima gdje ćemo se okrenuti prirodi”, kako je to kazao i direktor Nasada Hrvoje Grdović na početku ove večeri druženja s biljkama.
Nasadov rasadnik “Cerodole”
Pred punom dvoranom zainteresiranih Zadrana o mediteranskome bilju koje ukrašava naš okoliš, o trajnicama, sezonskome cvijeću, drveću, grmlju i travnjacima govorilo je pet inženjerki hortikulture zaposlenih u Nasadima. One se inače svakodnevno brinu da nam grad izgleda zeleno, cvjetno i lijepo, one osmišljaju sve one gredice širom našega grada, za koje Zadar dobiva vrlo visoke ocjene. Zadrani su, kako se i očekivalo, postavljali brojna pitanja o tome kako će saditi, koji uvjeti sadnje su najbolji, kako gnojiti, zalijevati i dobivali su konkretne odgovore. Svi zainteresirani i oni s pitanjima upućeni su da dođu i u bogati Nasadov rasadnik “Cerodole” na Putu Nina, gdje će moći nabaviti sve sadnice, ali i stručne savjete.
Dipl. inž. hortikulture Zrinka Prusac je govorila o mediteranskim trajnicama, onima koje se najčešće sade u našem podneblju.
– To su prije svega lavanda, kadulja, santolina, lantana, ružmarin… Lavanda je biljka kamenjara, voli sunce, ne voli hladnoću ni posolicu. U jesen se reže cvijet stabljike, a sama biljka se orezuje u rano proljeće i to 15-ak cm od tla. I kadulja odlično uspijeva u kamenjaru, a ova lijepa, mirisna i ljekovita biljka se u pravilu ne reže. Razmnožava se sjemenom i reznicama, kazala je Prusac. Takve i brojne druge karakteristike pojedinačnih mediteranskih trajnica moglo se čuti na ovome predavanju, a nakon toga i o ljetnome cvijeću. O njemu je govorila inženjerka Jasminka Vukasović. Ova predavačica je kazala kako sadnju cvijeća treba najprije planirati na mjestu s kojega će se biljku gledati, ali i uskladiti s okolišem. Jer, sklad boja je vrlo bitan, primjerice, ako je fasada kuće bijela zahtijeva drugačije boje od tamne fasade. Na raspored cvijeća, među ostalim, utječu i oblici cvjetova, a ljepotu čini i gustoća sadnje. Ljetno cvijeće se sadi kada temperature nisu preniske, a to je najčešće početkom travnja. A bezbrojne su vrste ljetnoga cvijeća, pa je izneseno i niz karakteristika mnogih vrsta koje se ovdje najčešće sade, zijevalice, medvjeđe uho, begonija, kadifica, crvena kadulja, petunija, sporiš, vodenice, đirani i brojne druge ukrasne vrste.
Inženjerka Dora Maštrović-Pavičić upoznala je posjetitelje kako se sade ukrasni grmovi i živice, koji se sade pojedinačno ili kao prekrivači tla. Važno je i za njih da se uklapaju s ostalim biljkama i okolišem. Tu spadaju forzicije, vjesnici proljeća, koje dobivaju cvijet prije lišća, kao i još neke slične vrste. Tu su i lagerstremije, pa gravilleje, kalistremone, hebe, pitospore, ali i ukrasna biljka formium, ona poznata nam po šiljastim kožastim crvenim i zelenim listovima. Na ovome predavanju se čulo i o mnogim živicama koje se preporučuju poput onih od pitospore, lovora, ligustruma, šimšira, vrlo prikladnog za guste živice, za obrube, ali je prikladan i za razne zelene skulpture.
O podizanju i njezi travnjaka predavala je dip. inž. Anita Valčić, govoreći koje su vrste najprikladnije za sadnju oko obiteljskih kuća ili javnih objekata te sportskih travnjaka. Ona je govorila detaljno o priprema tla, sadnji, održavanju.
Inženjerka mr. Mirna Petricioli je posjetitelje upoznala sa stablima za okućnice, kazavši da izbor stabla najprije ovisi o veličini kuće i parcele. Preporučila je listopadna stabla, jer ljeti daju hlad, a zimi propuštaju sunce, a osim toga zimzelena stabla imaju pelud, što mnogim ljudima smeta. I ova predavačica je nabrojila puno vrsta, mnoge latinskih imena, ali je i slikom pokazala o kojim se stablima radi, jer ih ima po našem gradu. Među njima su i vrlo popularna stabla, kao, primjerice, mimoze, robinije, bagremi, peruanski papar, judino drvo i brojna druga. O svakome je iznijela osnovne karakteristike te preporuke kako ih saditi i njegovati, da bi nam bili pravi ukrasi i uljepšavali nam okoliš.
najnovije
najčitanije
Hrvatska
PREDSJEDNIK SDSS-A
Pupovac: Nećemo dozvoliti ponižavanje srpskog naroda u Hrvatskoj
Crna Kronika
OČEVID U TIJEKU
Prometna nesreća na A1 na čvoru Posedarje, nema ozlijeđenih
Zadar
ĐIR PO GRADU
[FOTO] Brojni građani i turisti na subotnjoj špici, evo koga smo sreli
Hrvatska
HRVATSKI „HOMO TURISTICUS“
Poznati novinar i urednik Đuro Tomljenović aktivan je i u mirovini. Urednik je Turizmoteke, turističkog news portala
Nogomet
HRVATSKI KAPETAN
Modrić postao treći stranac po broju nastupa za Real
KK Zadar
POVIJESNA UTAKMICA
ČUVENA POBJEDA ZADRA Pogledajte video od kojeg ćete se naježiti: ‘Posebnija je od drugih…’
Nogomet
Nogometaš iz Vrane
Ante Zurak nakon nogometne karijere ‘ušao’ u poljoprivredne vode: ‘Ovo mi je puno manje stresnije…’
Županija
EDUKACIJA I INTEGRACIJA
Radnici iz Filipina i Nepala čine 10 posto zaposlenih u Cromarisu: ‘Posao je izvrstan, jako mi se sviđa…’
Moda
zadarski concept store
[FOTO] Tiramol proslavio 10. rođendan. Sana Baraba: ‘Na rubu sam suza od sreće’
Zadar
fantastičan projekt