Broj polaznika gotovo nam se prepolovio, posebice odraslih. Tečajeve jezika sada uglavnom polaze djeca i učenici jer su roditelji zbog njihovog obrazovanja spremni izvaditi i posljednju kunu iz novčanika. Sebi si to, nažalost, ne mogu priuštiti, učenje stranog jezika zbog hobija više gotovo da i ne postoji, priznaju u Pučkom otvorenom učilištu
Iako je znanje stranih jezika danas postalo dio opće kulture, posebice visokoobrazovanih pojedinaca te svih onih ambicioznih osoba koji žele nešto više od svog života, škole stranih jezika u cijeloj zemlji, a shodno tome i u Zadru iz godine u godinu bilježe pad polaznika.
– Broj polaznika gotovo nam se prepolovio, posebice odraslih polaznika. Tečajeve jezika sada uglavnom polaze djeca i učenici jer su roditelji zbog njihovog obrazovanja spremni izvaditi i onu posljednju kunu iz novčanika. Sebi si to, nažalost, ne mogu priuštiti, učenje stranog jezika zbog hobija jednostavno više gotovo da i ne postoji. Nekada smo imali velik broj odraslih polaznika koji su mogli platiti tečaj stranog jezika, a danas odrasle korisnike naših usluga viđamo jedino onda kada su u pitanju specijalizirani tečajevi stručnog usavršavanja. Riječ je o tečajevima za zaštitare, njegovateljice i razna druga zanimanja koja se mogu «unovčiti», s kojima se može lakše pronaći posao. Do prije nekoliko godina tečajevi stranih jezika bili su glavni izvor prihoda učilišta dok su to danas stručni tečajevi, ističe ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Zadar Jagoda Glušćević.
Raste interes za ruski
U Pučkom otvorenom učilištu su u ponudi engleski, njemački, francuski, španjolski i talijanski jezik, a najviše se traži engleski jezik.
– Na engleski jezik otpada osamdeset posto polaznika jezičnih tečajeva, a slijedi ga španjolski jezik. Jezik za koji je zanimanje iz godine u godinu sve više u padu je francuski jezik, dodaje Glušćević.
Engleski jezik se najviše traži i na Sveučilištu u Zadru. Iako prijave za studijske programe traju do 6. srpnja ove godine, studentska referada je već zaprimila 388 prijava za engleski jezik i književnost. Sljedeći jezik koji interesira studente je ruski jezik za koji je do sada zaprimljeno 198 prijava, a na trećem mjestu je španjolski jezik sa 188 prijava.
– To su tri jezika s najviše prijava do sada, ostali jezici imaju manji broj prijava. Upisi ovise i o samim kvotama, koje još nisu objavljene, tako da se očekuje da će svi studiji jezika biti popunjeni, neki u prvom, a neki u drugom roku. Isti trend je bio i lani. Dakako, to nije broj sveukupnih prijava s obzirom da prijave još pristižu. No, možemo reći da uvijek postoji najveći interes za engleski jezik i književnost. Interes za ruski jezik i književnost raste kao i španjolski, interes za njemački jezik je standardno isti, dok interes za francuski i talijanski jezik lagano opada, naglašavaju na Sveučilištu.
Najviše mjesta za upis u drugom roku, kako doznajemo, uobičajeno bude na studiju grčkog i latinskog jezika. Centar za strane jezika Sveučilišta u Zadru ponudio je studentima kojima je to izborni predmet, uz ove postojeće jezike i češki jezik, ali nije bilo dovoljno zainteresiranih.
Kao i na Pučkom otvorenom učilištu i u školi za strane jezike Educa, profesorice Marice Meštrić, većina polaznika čine ljudi kojima je znanje stranih jezika neophodno zbog posla, uglavnom nakon završenih fakulteta ili studenti.
– Tečajeve njemačkog jezika i hrvatskog jezika za strance vodim već 25 godina u vlastitoj školi Educa.
Promatrajući situaciju zadnja dva desetljeća, mogu zaključiti da su oscilacije velike. Najprije su ratna i poratna vremena ostavila velik trag, a onda i recesija koja se duboko odrazila i odražava na naše poslovanje. Ranije su ljudi dolazili na tečajeve i iz hobija, a danas toga više nema, tečaj upisuju uglavnom oni kojima to treba zbog posla, naglašava Meštrić.
U njenoj se školi dosta traže specijalizirani tečajevi za poslove u turizmu koje, iako mnogo rjeđe nego nekada, koriste i razne tvrtke koje šalju svoje uposlenike.
– Kako je u Zadru nekada bilo mnogo više jakih tvrtki nego sada, češće su slale svoje ljude na tečajeve jezika, iako se ne može reći da toga nema ni danas, dodaje Meštrić.
Vlasnica Educe smatra da je s obzirom na važnost turizma kod nas, zastupljenost tema o stranim jezicima u medijima, blago rečeno, nedovoljna, što se također odražava na broj polaznika tečajeva.
– Ne treba to shvaćati kao propagandne točke, već jednostavno češće izlaziti u javnost s temom “strani jezici” i to od ljudi koji dnevno žive s time, koji to dnevno rade, zaključuje Meštrić.
Turizam i strani jezici
Nužnost govorenja stranih jezika, posebice na turističkim područjima poput Zadra je ogromna, naglasit će i profesorica Aida Bogdan, vlasnica agencije intelektualnih usluga Acro.
– Govoreći strani jezik bezbolno prelazite granice, slijedite misao drugih naroda, a njihova različitost postaje bliska i razumljiva. Ukratko, govoriti strani jezik znači poznavati nešto više, razumjeti više, vidjeti dalje. Strani jezik najlakša je prtljaga i ključ za dalje, više i bolje ne samo u materijanom smislu nego u bogatstvu same osobe, ističe Aida.
Acro u gradu djeluje 17 godina, a u svojoj ponudi ima tečajeve stranih jezika za sve uzraste i sve razine, od početnika do budućih profesora jezika. Nude tečajeve engleskog, njemačkog, talijanskog, francuskog, španjolskog, ruskog te hrvatskog za strance. Krizu, kako dodaje Aida, nisu znatnije osjetili, pao je nešto malo samo broj polaznika starije dobne skupine.
– Rekla bih da baš sada u recesiji ljudi se sve više okreću nekim stvarima koje zaista vole i koje ih oplemenjuju poput jezika. Izdaci se svakako režu, no ne i za tečajeve jezika. U Acru je i dalje najviše tražen engleski jezik, dok se potražnja za sve ostale jezike sve više izjednačuje, naglašava Aida Bogdan. I dok većina drugih škola jezika bilježi pad broja polaznika, u jedinoj gradskoj školi jezika specijaliziranoj isključivo za hrvatski jezik Lin-cro ne primjećuju da im je promet pao.
– U posljednjih nekoliko godina broj polaznika našega ljetnog tečaja hrvatskog jezika je podjednak. Nisu se osjetile posljedice gospodarske krize. Zanimljivo da se među polaznicima iz SAD-a prošle godine mogao primijetiti psihološki učinak krize, koja je za njih, navodno, već prošla.
U našu školu dolaze sve dobne skupine, od 16 godina, što je donja dobna granica, pa nadalje, gornje gotovo da i nema. Među polaznicima ima studenata kroatistike/avistike iz svijeta, studenata drugih struka kojima su i jezici važni, zatim poslovnih ljudi, bankara, diplomata, poduzetnika, učitelja liječnika… Uvijek se nađe i onih koji uče iz ljubavnih razloga radi momka, djevojke, muža, žene hrvatskoga podrijetla ili, pak, hrvatskoga podrijetla svojih predaka. Redovito imamo i potomke naših iseljenika. Osobito je dirljivo kad stariji ljudi žele naučiti jezik svojega djeda ili bake, ističe vlasnik škole, profesor Mile Mamić.
U Lin-cro imaju često i polaznike iz Europske komisije, Europskog parlamenta, raznih banaka i slično.
– Polaznicima je najteže hrvatsko morfološko bogatstvo, zatim položaj enklitika, naglasci i tako dalje. No, na sreću ima izvrsnih udžbenika. Služimo se njima, ali odabiremo i druge raznovrsne sadržaje kako bi učenje hrvatskog jezika bilo što zanimljivije i korisnije, naglašava Mamić.
Dalmatinci najviše govore engleski
Iz istraživanja Centara za istraživanje tržišta vidljivo je da se u Hrvatskoj najviše govori engleski jezik i to najviše u Dalmaciji. Engleskim jezikom se služi najviše ljudi u Dalmaciji (70 posto), pa Zagrebu (67 posto), te Istri s Primorjem (65 posto). Najslabije poznavanje engleskog jezika je u Slavoniji. Razlike u poznavanju engleskog ne postoje između žena i muškaraca, no velike su po dobnim skupinama. Dobna skupina između 18 i 24 godine iskazuje da ih čak 96 posto poznaje engleski. Od 25 do 34 godine starosti taj postotak malo pada, na 91 posto, da bi bio najmanji kod osoba s preko 65 godina starosti u kojih ih samo 10 posto poznaje engleski.
Poznavanje engleskog proporcionalno raste i sa stupnjem obrazovanja, od 28 posto kod osoba s osnovnom školom do 83 posto kod visoko obrazovanih. S rastom osobnih i obiteljskih prihoda raste i poznavanje engleskog jezika .
Njemački jezik je na drugom mjestu u Hrvatskoj po broju građana koji ga govore jer oko 37 posto građana Hrvatske iskazuje da ga poznaje. Po regijama najbolje poznavanje je u sjevernoj Hrvatskoj (51 posto) te u Zagrebu s okolicom (44 posto). Znatno manje poznavanje pokazuju dvije vodeće turističke regije – Istra / Primorje (27 posto) te Dalmacija (24 posto). Muškarci i žene kao i engleski podjednako poznaju i njemački koji je najviše zastupljen kod visoko obrazovanih i kod osoba gdje su najviša osobna primanja i primanja kućanstva.
Na trećem mjestu u Hrvatskoj je talijanski jezik čija je zastupljenost 23 posto. Po regijama prednjače građani u Istri s Primorjem (57 posto), slijedi Dalmacija (32 posto) te Zagreb (18 posto). Žene su više poznavatelji talijanskog (26 posto) nego muškarci (19 posto), a kod dobnih skupina poznavanje talijanskog ističu najviše u dobi od 18 do 24 godine (37 posto), te oni od 25 do 34 godine (30 posto). Visoko obrazovani se također više ističu kao poznavatelji (38 posto).
Više od četvrtine građana Hrvatske niti malo se ne služi stranim jezikom. Najviše je takvih u Slavoniji ( 37 posto), slijedi Lika / Kordun / Banovina ( 35 posto), sjeverna Hrvatska ( 31 posto), Zagreb s okolicom ( 24 posto), dok su ipak nešto bolje turističke regije jer u Dalmaciji (21 posto) i u Istri / Primorju (17 posto) ima najmanje onih koji baš ništa ne mogu komunicirati na stranom jeziku. Oko 25 posto žena i 29 posto muškaraca također nema nikakvo znanje stranog jezika.
najnovije
najčitanije
Zadar
Prgodan program
Makedonsko kulturno društvo Biljana upriličilo program »Ususret Uskrsu«
Košarka
NBA liga
Cleveland zadnji sudionik drugog kruga, sada ih čeka Boston
Hrvatska
BIVŠA MOSTOVKA
Marija Selak Raspudić gostovala u Nu2: Nisam zbog toga sretna, ali zabrana pobačaja nije rješenje
Nogomet
HNL
Dinamo pobijedio kod Rijeke 2-1 i pobjegao na +4
Sport
Miris oktana
NAGRADA GRADA ZADRA Vesela utrka u kojoj su Fićo i Tesla jedan uz drugoga
Zadar
HRISTOS VASKRSE!
U Zadru proslavljen pravoslavni Uskrs: Pozivam vas da neumorno njegujemo potrebu za narodnim jedinstvom
Zadar
Rekordne brojke
[FOTO] Završeno 11. izdanje Wings for Life utrke, pobjednici u Zadru Kristijan Rubinić i Nataša Šustić
Zadar & Županija
Velika utrka
FOTO Točno u 13 sati krenula utrka Wings for Life, 8000 sudionika trče za one koji ne mogu
Zadar
Vremeplov
FOTO Zadar postao pravo središte svijeta oldtimera
Zadar
Poseban dan