Zločin ne pada u zaborav

Svatko tko je počinio zločine ima ime i prezime, mora stati pred lice pravde. Stalno ćemo se boriti za pravnu državu i za osudu svih zločina. Neka nas sjećanje na sve žrtve Domovinskog rata ispuni dostojanstvom i dubokim ponosom. Neka nas okupi sve zajedno kako bismo obećali da ćemo biti bolji, pametniji i složniji, rekla je premijerka Jadranka Kosor
Velikim komemorativnim skupom na središnjem Trgu dr. Franje Tuđmana u Škabrnji, polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća na mjestu masovne grobnice, kod središnjeg križa i spomen obilježja na mjesnom groblju Sv. Luke te svetom misom zadušnicom u župnoj crkvi Uznesenja BDM obilježena je 19. obljetnica stradanja hrvatskih civila i branitelja iz ravnokotarskog sela Škabrnje.
Središnja komemoracijska svečanost u nazočnosti najviših državnih dužnosnika na čelu s predsjednikom Republike Hrvatske Ivom Josipovićem i predsjednicom Hrvatske vlade Jadrankom Kosor, okupila je više od tisuću mještana Škabrnje i okolnih naselja, brojne goste iz cijele Hrvatske, izaslanstva svih udruga proizašlih iz Domovinskog rata, predstavnika Hrvatske vojske, MUP-a i svih razina vlasti.
Okupljeni su posebice pozdravili obraćanje zapovjednika Samostalnog škabrnjskog bataljuna iz 1991. godine, Marka Miljanića.
– Patnju Škabrnje moramo doživljavati kao patnju cijeloga hrvatskog naroda. U Škabrnji i Nadinu, kobnih 18. i 19. studenoga 1991. je prolivena hrvatska krv. Svi zločini su učinjeni pod simbolom zla, zvijezdom petokrakom. Kako je moguće da nema dokaza za srpske zločince s jedne strane, a s druge strane puni su zatvori hrvatskih branitelja kojima se sudi i po tri puta sve dok ne budu osuđeni. Pozivam sad i odmah da se pokrenu postupci protiv srpskih zapovjednika, jer je dosta patetike i laži, poručio je Miljanić, zatraživši od nazočnih državnih dužnosnika da mještanima objasne, jednom i zauvijek, zašto zbog zločina u Škabrnji nitko nije osuđen.
– Nije Zorana Banić, osuđena na šest godina, jedini krivac za škabrnjske žrtve. Moji Škabrnjani nisu poginuli na prilazima Kragujevca i Beograda. Nitko u moje i u ime škabrnjskih žrtava ne može opraštati srpske zločine. Da bi im se moglo oprostiti trebaju se pokajati, doći ovdje u Škabrnju i kleknuti pred škabrnjskim žrtvama kao što je to učinio Willie Brandt pred spomenikom žrtvama fašizma u Varšavi 1970. Dok toga nema, nema ni oprosta ni isprike, zaključio je Miljanić.
U svom obraćanju predsjednik Ivo Josipović je govorio o pritužbama o neosuđenima za zločin u Škabrnji.
– Škabrnja je dvaput pobijedila u ratu, prvi put kada ste ovdje u Škabrnji potjerali neprijatelja i drugi put kada ste zaželjeli mir. Nema mira bez pravde. Nije dovoljno da zločinci budu osuđeni u odsutnosti. Svi koji su počinili zločine moraju izaći pred lice, kako se u narodu kaže, Božje pravde. Dužnost je sviju nas u Hrvatskoj da zločin ne padne u zaborav, a pobjeda koja je ovdje ostvarena je stup na kojem se treba graditi mirotvorstvo, poručio je predsjednik Josipović.
Na početku svog obraćanja predsjednica Hrvatske vlade Jadranka Kosor je naglasila kako od Vukovara i Ovčare do Škabrnje na čak 143 mjesta masovnih grobnica još tražimo 1.024 branitelja i civila.
– Svatko tko je počinio zločine ima ime i prezime, mora stati pred lice pravde. Stalno ćemo se boriti za pravnu državu i za osudu svih zločina. Neka nas sjećanje na sve žrtve Domovinskog rata ispuni dostojanstvom i dubokim ponosom. Neka nas okupi sve zajedno kako bismo obećali da ćemo biti bolji, pametniji i složniji. Danas kao članica NATO-a, a sutra kao 28. članica EU-a, rekla je premijerka Jadranka Kosor, izrazivši pritom ponos na sve Škabrnjane.
Nazočnom mnoštvu obratili su se potpredsjednik Hrvatskog sabora Josip Friščić, zadarski župan Stipe Zrilić, škabrnjski načelnik Luka Škara i predsjednik općinskog UHDDR-a Zoran Gurlica.
Na obilježavanju tragedije pored brojnih saborskih zastupnika, bili su i ministri Božidar Kalmeta, Tomislav Karamarko, Tomislav Ivić i mnogi drugi. U kulturno-umjetničkom programu nastupili su benkovačka klapa Asseria, mlada škabrnjska pjesnikinja Katarina Pavičić i Ante Nadomir Tadić Šutra iz Knina.
Uz visoke vojne i crkvene počasti visoka državna izaslanstva, izaslanstva Zadarske županije, Grada Zadra, Općine Škabrnja i Sukošana te brojne udruge proistekle iz Domovinskog rata, položile su vijence kod masovne grobnice te središnjeg križa i spomen obilježja na mjesnom groblju Sv. Luke. Uz sudjelovanje župnog zbora Mravinci-Kučine kod Solina molitvu odrješenja je predvodio generalni vikar mons. Milivoj Bolabanić. Trubač je bio Luka Markulin.

  JOSIPOVIĆ I KOSOR POSJETILI EVU ŠEGARIĆ

Predsjednik Josipović i premijerka Kosor, u njezinoj obiteljskoj kući u škabrnjskom Ambaru, posjetili su majku hrabrosti Evu Šegarić, koja je u četničkom pokolju 1991. godine izgubila tri sina, Šimu, Budu i Ivicu te supruga Vicu. Baka Šegarić je uz sad već pokojnu Katu Šoljić najtužnija majka u Hrvatskoj i najveća stradalnica.
Josipović i Kosor sa suradnicima su u Općinskoj vijećnici održali i polusatni sastanak sa Škabrnjanima Markom Miljanićem, Zoranom Gurlicom, Dankom Dražina, Negzanom Pavičić, Budimirom Ražovom i Jelkom Pericom.

  PULJIĆ: BILA SU TO STRAŠNA RAZARANJA

U župnoj crkvi Uznesenja BDM zadarski nadbiskup Želimir Puljić u zajedništvu sa župnikom don Borisom Pedićem i 30-ak subraće svećenika predvodio je misu zadušnicu za škabrnjske vojne i civilne žrtve.
– Listopad i studeni 1991. godine ne smijemo nikad zaboraviti jer su to bili mjeseci strepnje i stradanja ne samo Škabrnje već čitave Hrvatske. Strepili smo u nesigurnim podrumima i skloništima. Razaranja obiteljskih kuća, sakralnih objekata i spomenika bila su strašna, istaknuo je mons. Puljić.
Potom je u kripti crkve prikazan film “Sjećanje na stradanja Škabrnje”, čiji su autori pripadnici Samostalnog škabrnjskoga bataljuna.

  CRNE VREĆE S IMENIMA

Na centralnom škabrnjskom trgu, uz župnu crkvu Uznesenja BDM položeno je 86 crnih vreća sa imenima poginulih Škabrnjana. Crne vreće koje simboliziraju škabrnjske žrtve tijekom Domovinskog rata postavila je županijska Udruga žena Domovinskog rata. Zadar i danas pamti crne vreće s mrtvim tijelima koje su dopremljene pred Odjel patologije Zadarske opće bolnice. Trebalo je identificirati majku, oca, sestru, strica, baku…

  U JEDNOM DANU MASAKRIRAN 31 CIVILI

Škabrnjske su rane još vrlo duboke. Prije 19 godina, toga 18. studenoga 1991. pripadnici JNA i srpskih paravojnih formacija ubili su i masakrirali 31 nedužnog civila te 13 pripadnika HV-a. Ukupno je Škabrnja u Domovinskom ratu imala 55 civilnih te 25 vojnih žrtava, dok je šest Škabrnjana poginulo nakon Domovinskog rata od zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava. Tijekom višegodišnje okupacije u Škabrnji je još bilo deset poginulih branitelja iz susjednih sela, te dvoje civila iz drugih mjesta.