Špinat i u vrtu i na terasi

Kod nas se najčešće siju rane vrste špinata, velikih rozeta obilnog uroda, koje dobro podnose nagli pad temperature i mogu se brati već tijekom travnja. Što je proljeće bogatije kišom, poput ovogodišnjeg, to je urod špinata bolji.

Lagani uzgoj

Špinat je i inače biljka koja se lako uzgaja, a ako je vrt sunčan, važno ga je posijati na vlažnijem mjestu kako bi imao dovoljno vode. Također, u uzgoju špinata važan je i plodored te kvaliteta tla koje mora biti obogaćeno i vlažno jer se u protivnom suši. Špinat je dobar pokazatelj kvalitete tla jer tlo na kojem on uspije bit će povoljno i za rast drugih kultura. Također, neće dobro uspjeti u kiselim tlima i najbolja kiselost je 6,5 do 7,5 pH. Tlo na kojem se uzgaja mora biti očišćeno od korova, ne smije biti kisele pH reakcije i poželjno je da ne bude pognojeno stajskim gnojivom jer je ono bogato dušikom. Također, važno je da tlo ima dobru vodopropusnost i da je vlažno jer je njegov korijen plitak i traži konstantnu vlagu za rast.

Špinat može niknuti već na temperaturi od 0 °C i otporan je na mraz. Može se sijati u rano proljeće čim tlo to dopusti. Najbolje ga je posijati u kasnu jesen, ali tada će ga ponekad trebati pokriti slamom.

Ugodno susjedstvo

Špinat ne voli za susjede slične sorte kao što su cikla, repa i blitva, te tušt. Oko špinata se mogu posaditi aromatične biljke koje pomažu u obrani od nametnika, kao što su bosiljak, kadulja i mažuran. Ostali dobri susjedi i pretkulture su rajčica, paprika i patlidžan. Osim toga, dobar je međuusjev u staklenicima. U svakom slučaju, važno je koristiti tretirano sjeme koje je kasnije otpornije na bolesti.

Špinat je ponekad bolje uzgajati u visokim gredicama kako bi se izbjeglo smrzavanje tla ili pretjerana vlažnost. Može se i uzgajati u teglama i važno je da imaju dubinu od barem 30 cm i s najmanje 20 cm širine. Također, važno je da se tada redovno zalijeva i da se izbjegava izravno sunce.

Špinat ne podnosi okolni korov, pa ga je važno na vrijeme plijeviti, posebno u proljeće, jer toplo vrijeme i velika vlažnost pogoduju i rastu korova. Treba ga i gnojiti, ali ne agresivnim gnojivima, a ne voli ni kada se sije odmah nakon organske gnojidbe. Ako je zasićenost dušikom previsoka, može doći do nakupljanja nitrata u lišću. Kako bi se to izbjeglo, prednost ima gnojidba kalijem koja uništava nakupine nitrata.

Špinat nije potrebno prorjeđivati, osim ako mu rast nije usporen.

Bolesti i štetnici

Postoji nekoliko bolesti i štetnika koje mogu uništiti špinat i često su karakteristične i za ostalo lisnato povrće. Ipak, pravilnom pripremom i mjerama predostrožnosti mogu se izbjeći veće štete. Ovo su neke od najpoznatijih bolesti:

Plamenjača napada listove i može uništiti cijeli usjev, no biljke se mogu tretirati fungicidom.

Antraknoza je također gljivična bolest koja može ugroziti čitav nasad. Pojavljuje se tijekom kišnog vremena i najčešće se prenosi zaraženim sjemenom. Nastaju tamne pjege koje isušuju lišće i mogu ugroziti čitav nasad. Prevencija je korištenje tretiranog i provjerenog sjemenja.

Pepelnica je također gljivična bolest protiv koje se moraju koristiti sumporni fungicidi.