Foto: Portal ZL
Kod nas se najčešće siju rane vrste špinata, velikih rozeta obilnog uroda, koje dobro podnose nagli pad temperature i mogu se brati već tijekom travnja. Što je proljeće bogatije kišom, poput ovogodišnjeg, to je urod špinata bolji.
Lagani uzgoj
Špinat je i inače biljka koja se lako uzgaja, a ako je vrt sunčan, važno ga je posijati na vlažnijem mjestu kako bi imao dovoljno vode. Također, u uzgoju špinata važan je i plodored te kvaliteta tla koje mora biti obogaćeno i vlažno jer se u protivnom suši. Špinat je dobar pokazatelj kvalitete tla jer tlo na kojem on uspije bit će povoljno i za rast drugih kultura. Također, neće dobro uspjeti u kiselim tlima i najbolja kiselost je 6,5 do 7,5 pH. Tlo na kojem se uzgaja mora biti očišćeno od korova, ne smije biti kisele pH reakcije i poželjno je da ne bude pognojeno stajskim gnojivom jer je ono bogato dušikom. Također, važno je da tlo ima dobru vodopropusnost i da je vlažno jer je njegov korijen plitak i traži konstantnu vlagu za rast.
Špinat može niknuti već na temperaturi od 0 °C i otporan je na mraz. Može se sijati u rano proljeće čim tlo to dopusti. Najbolje ga je posijati u kasnu jesen, ali tada će ga ponekad trebati pokriti slamom.
Ugodno susjedstvo
Špinat ne voli za susjede slične sorte kao što su cikla, repa i blitva, te tušt. Oko špinata se mogu posaditi aromatične biljke koje pomažu u obrani od nametnika, kao što su bosiljak, kadulja i mažuran. Ostali dobri susjedi i pretkulture su rajčica, paprika i patlidžan. Osim toga, dobar je međuusjev u staklenicima. U svakom slučaju, važno je koristiti tretirano sjeme koje je kasnije otpornije na bolesti.
Špinat je ponekad bolje uzgajati u visokim gredicama kako bi se izbjeglo smrzavanje tla ili pretjerana vlažnost. Može se i uzgajati u teglama i važno je da imaju dubinu od barem 30 cm i s najmanje 20 cm širine. Također, važno je da se tada redovno zalijeva i da se izbjegava izravno sunce.
Špinat ne podnosi okolni korov, pa ga je važno na vrijeme plijeviti, posebno u proljeće, jer toplo vrijeme i velika vlažnost pogoduju i rastu korova. Treba ga i gnojiti, ali ne agresivnim gnojivima, a ne voli ni kada se sije odmah nakon organske gnojidbe. Ako je zasićenost dušikom previsoka, može doći do nakupljanja nitrata u lišću. Kako bi se to izbjeglo, prednost ima gnojidba kalijem koja uništava nakupine nitrata.
Špinat nije potrebno prorjeđivati, osim ako mu rast nije usporen.
Bolesti i štetnici
Postoji nekoliko bolesti i štetnika koje mogu uništiti špinat i često su karakteristične i za ostalo lisnato povrće. Ipak, pravilnom pripremom i mjerama predostrožnosti mogu se izbjeći veće štete. Ovo su neke od najpoznatijih bolesti:
Plamenjača napada listove i može uništiti cijeli usjev, no biljke se mogu tretirati fungicidom.
Antraknoza je također gljivična bolest koja može ugroziti čitav nasad. Pojavljuje se tijekom kišnog vremena i najčešće se prenosi zaraženim sjemenom. Nastaju tamne pjege koje isušuju lišće i mogu ugroziti čitav nasad. Prevencija je korištenje tretiranog i provjerenog sjemenja.
Pepelnica je također gljivična bolest protiv koje se moraju koristiti sumporni fungicidi.
najnovije
najčitanije
Zadar
dani povijesti
Na Sveučilištu u Zadru održani XVII. Dani povijesti
Ostali sportovi
Ozljeda
Carlos Alcaraz odustao od nastupa u Rimu, Španjolac ima edem na mišiću podlaktice
Županija
SLOVENSKI VIKEND
Slovenski policajci se ove godine pridružili manifestaciji „Slovenski vikend“ u Biogradu
Komentari
NOVI ZAKON
Liječnici prisiljeni ljude prijavljivati policiji: “S ovim tegobama ne smiju za volan!”
Košarka
KOŠARKA
Juraj Baraković u finalu pobijedio MIOC
Zadar
EMOTIVNA PJESMA
Petar Strmota napisao emotivnu pjesmu u čast Franka Lisice: ‘Plače nebo, muka grlo steže sve jače…’
Županija
TRAGEDIJA U MORU
Đani Iglić o stradalom roniocu: ‘Bio je veliki profesionalac koji je znao sva pravila ronjenja’
Crna Kronika
smrtno stradao
TRAGEDIJA: U Rovanjskoj smrtno stradao ronilac
Plodovi zemlje i mora
Najulov 2024.
Josipov impresivni ulov: ‘Kaos je bio toliki da sam mislio da ću je izgubit koliko je podivljala’
Zadar
WINGS FOR LIFE