Obilježen svjetski dan knjige

Ovaj je datum obilježavanja svjetskog dana knjige odabran iz tog razloga što su veliki pisci William Shakespeare, Miguel de Cervantes i Inca Garcilaso de la Vega umrli 23. travnja 1616. godine. Unesco je UN-ova organizacija za obrazovanje, znanost i kulturu, koja je 1995. donijela odluku o obilježavanju ovoga dana kako bi potaknuli svih, a posebno mlade, na čitanje. Prošle godine pokrenuli su desetljeće autohtonih jezika, koje će još narednih devet godina prioritizirati održavanje i poticanje jezične raznolikosti i višejezičnosti. Od gotovo 7ooo jezika, njihovo postojanje se rapidno smanjuje,  a Unescov cilj je održavati i njegovati njihovo postojanje.

Glavni grad knjige

Unesco svake godine imenuje grad koji je reprezentativan po svom doprinosu kulturi i nematerijalnom bogatstvu države. Ovo godine izabrana je Accra u Ghani. Grad je odboru priložio bogat program koji cilja na marginalne skupine visoke razine nepismenosti među kojima su žene, mladi, migranti, siročad i osobe s invaliditetom. Mjere koje planiraju provesti uključuju institucijsku podršku za cjeloživotno učenje kako bi usvojili kulturu čitanja. Zagovarajući izdavački sektor i ostale kreativne industrije, program nastoji pomoći potaknuti razvoj profesionalnih vještina kako bi stimulirali transformaciju  socio-ekonomskog statusa države.

Slavoluk neovisnosti u Accri, Ghana

Hrvatski dan knjige

Marulićev kip u Splitu

Hrvatska se pak odlučila za obilježavanje dana knjige dan prije, 22. travnja, jer je tada Marko Marulić dovršio svoju “Juditu” godine 1551. Tako su ovoga vikenda bogatim programom obilježeni 33. Marulićevi dani, među kojima je bilo i predstavljanje knjige Ružice Pšihistal “Studije o Marulićevoj Juditi”. Knjiga je podijeljena u pet poglavlja. Autorica prije svega pomno analizira transpoziciju biblijskog teksta u Marulićev ep. Zatim je sažela dosadašnja alegorijska tumačenja i otvorila nova pitanja o Juditi kao političkoj alegoriji. U sljedećem poglavlju provela je retoričko-stilističku analizu razvijenih usporedbi kao “važnih markera epskog žanra”, te je propitala mjesto tradicijske kulture i vernakularne jezične zajednice u Juditi. U zadnjem poglavlju ponovno je u prvi plan stavila odnos između biblijske i Marulićeve Judite, ali iz perspektive njihova mjesta u kanonima (biblijskim/književnim/školskim).

Iz Splitskog književnog kruga- Marulianum, koji je glavni organizator ove manifestacije, Luka Marković nam govori o ciljevima centra: “Glavni cilj nam je promicanje Marulićeva imena u međunarodnim krugovima i internacionalna suradnja. Marulianum organizira i druge godišnje međunarodne znanstvene skupove, izložbe, predavanja i predstavljanja knjiga. Slične programe organiziramo sami ili u suradnji s drugim institucijama i u drugim hrvatskim gradovima te u inozemstvu. Nastavljamo i proširujemo istraživanje Marulićeva djela započeto u Književnom krugu Split u sklopu rada na objavljivanju Marulićevih sabranih djela, što obuhvaća suradnju u projektu Sabrana djela Marka Marulića, izradbu općih i specijalnih bibliografija, filološka, lingvistička, književnopovijesna, književnoteorijska, komparatistička, teološka, povijesna i druga istraživanja Marulićeva opusa i njegove recepcije u Hrvatskoj i svijetu te ono najvažnije, potragu za izgubljenim i nepoznatim Marulićevim djelima, rukopisima, izdanjima, za arhivskim vijestima o njegovu životu i sl.

Suorganizatori manifestacije su Društvo prijatelja kulturne baštine Split, Odsjek za klasičnu filologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Splitu. Program je bio ispunjen i kroatističkim i latinističkim tekstološkim radionicama na kojima su sudjelovali i zadarski studenti.