U Gradskoj straži pogledajte izložbu o ženskoj narodnoj nošnji

Etnološki odjel poziva na otvorenje izložbe “F(V)uštan je IN; F(V)uštan nekad i danas” u četvrtak 20. travnja 2023. u 13 sati. Izložba će se održati u Gradskoj straži, a organizirana je u čast Dana Zadarske županije 2023.

Izložbom tematiziramo žensku narodnu nošnju područja sjeverne Dalmacije (dinarsko i jadransko ruho) s naglaskom na njenu transformaciju kroz povijest, njeno značenje i promjenjivost. Izložba kroz niz muzejskih predmeta (nošnji, elemenata nošnji, dokumentarnih fotografija i crteža, muzejske građe) iz zbirki Etnološkog odjela NMZ prikazuje i obrađuje žensku nošnju i njenu promjenjivost u oblik F(v)uštana, nekad i danas. Izložbu će predstaviti voditeljica, kustosica Etnološkog odjela- NMZ Marija Šarić-Ban i vanjska suradnica, etnologinja Jasenka Lulić Štorić te Udruga žena Luzor iz Preka uz Zadarski plesni ansambl performativnom izvedbom Priča o F(V)uštanu.

F(v)uštan, carza-suknja s oplećkom (prslukom), renesansna je suknja prihvaćena u tradicijsku kulturu sjeverne Dalmacije u kojoj se kontinuirano održala do druge polovice XX. stoljeća. Osim kao dio stalnog postava Etnološkog odjela Narodnog muzeja Zadar inspiracija je u kazališnoj umjetnosti i suvremenom odijevanju. Uz nju je i usko vezan ukrasni plastron, tzv. zalistavac, karakterističan za jadransko područje, koji u kombinaciji s f(v)uštanom postaju i predmet umjetničke inspiracije i suvremenog odijevanja. Narodna nošnja je u suprotnosti s odjećom koja podliježe modi. Razlikama između nošnje i mode moramo dodati važnost tekstilnih materijala od kojih se pravi narodna nošnja i novi materijali u izradi modne odjeće. U razvoju f(v)štana možemo pratiti promjenu odjevnog predmeta koji je u kroju isti, ali napravljen od industrijskog pamučnog materijala (crni glot, klot ili modri, crni cic- pamučni materijal sa sitnim cvjetastim uzorkom).

Narodna nošnja je bila ogledalo narodne svijesti i narodne etike i estetike, čuvarica svojih tradicionalnih obilježja i društveno važnih trajnih značenja. Ona se dugo opirala silovitim naletima gradske ili urbane kulture (i u obliku mode) koja je prodirala u selo razarajući sve zatečene oblike kreativnosti, pa i one u odijevanju, tako da se narodna nošnja izgubila, iščezla nalazeći svoje posljednje utočište u folklornoj tradiciji kao kostim te kao baštinski, muzejski artefakt u etnološkim i etnografskim muzejima. Spašavanje nošnje od zaborava i prijenos etno baštine kroz odijevanje se odvija i kroz izložbene projekte, kazališne predstave pa i suvremeno odijevanje i modu danas.