Djeca mi postavljaju svakakva pitanja – i “zemaljska” i “svemirska”

Zoran Vakula. Najkraća moguća biografija kaže: diplomirani inženjer fizike, meteorolog i urednik na HRT-u, a prije toga i zaposlenik DHMZ-a, ne samo što mnogošto prognozira, predaje »po kućama«, trudi se biti dobar otac, suprug, zet, brat i sin nego još od djetinjstva povremeno glumi, recitira, prezentira, vodi, rimuje i režira.

Nakon što je »otplesao« svoje, pripremio poneki dokumentarac, bio opjevan i jedan od pokretača HRT Meteo aplikacije, u posljednje vrijeme još i piše i objavljuje za svoju Nakladu Vakula.

I, naravno, kojekud promovira meteorologiju, čak i putem meteostripa i meteokarikatura, a od 2022. godine – zahvaljujući Malom teatru – i putem kazališnih predstava za djecu, što je u svijetu uistinu rijetko. A koja mu je od tih »uloga« najdraža?

“U ovome je sažet veći dio mojeg života. Najdraža, ali vjerojatno i najteža uloga je objedinjavanje u jednom – po kronološkom redu: sina, brata, supruga, zeta i oca… I dok se posao i aktivnosti mogu mijenjati – ovi »temelji« ostaju…”.

STEM piknik

U Rijeci ćete sudjelovati na prvom hrvatskom STEM pikniku. Koliko su ta kulturno-zabavno-edukacijska događanja za djecu, i oni koji se tako osjećaju, važni za popularizaciju STEM-a, odnosno znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike?

“Mislim da su jako važna, pogotovo za geofiziku i meteorologiju, koja vapi za mladim stručnjacima, ne samo u Hrvatskoj nego i u svijetu. Zahvalan sam organizatorima na pozivu za promociju moje struke”.

Često radite sa i za djecu, odlično komunicirate s klincima. U čemu je vaša tajna: to što i dalje njegujete dječju znatiželju ili to što ih tretirate kao sebi ravnopravne, ili oboje

“Hvala za ocjenu komunikacije. Ne znam u čemu je tajna. I sam se već desetljećima pitam što je to što djeca u meni prepoznaju i zašto je naša komunikacija dobra, usuđujem se reći čak i izvrsna.

Već na početku moje meteorološke karijere – prije gotovo 30 godina u DHMZ-u, uskoro i na HRT-u, gdje sam trenutačno najstariji meteorolog po stažu na HTV-u – zvali su me u dječji, školski, obrazovni, edukativni i ne znam sve kako se zvao program da djeci pričam o meteorologiji i objašnjavam meteorološke pojmove.

Pokušavao sam to činiti na što je moguće jednostavniji i pristupačniji način, barem prema mojem mišljenju – i djeluje da sam uspio“.

Što vas sve djeca pitaju? Koje je najzanimljivije ili najduhovitije dječje pitanje s kojim ste se susreli? A najozbiljnije?

!Svakakva pitanja stižu – i »zemaljska« i »svemirska«. Ne mogu izdvojiti »naj«. No, po učestalosti pitanja na promocijama meteoslikovnica kojekud po Hrvatskoj zaključio sam da moram jednu posvetiti tornadu. U »Vjetropirastoj« ga samo spominjem, ali zanimanje za njim je jako veliko!”.

A odrasli?

“I odrasli imaju kojekakva pitanja, ali ipak »suzdržanija« od djece. Najčešće se »vrte« oko vremenske prognoze. No, posljednjih godina sve više i oko klimatskih promjena i mogućeg smanjivanja našeg negativnog djelovanja na prirodu.

Ugodno se iznenadim kad primijetim što sve neki prate i pamte od meteoroloških vijesti iz svijeta. A i začudim se što se – prilično često – sjete i pozitivno komentiraju moje »izlete« u različite programe i emisije HRT-a, posebice u »Ples sa zvijezdama« i filmove i serije. Očito je i to barem kod nekih djelovalo na popularizaciju meteorologije“.

Vremenaste priče

U suradnji s Nikom Titanikom od 2021. objavljujete seriju slikovnica o meteorologiji »Vremenaste priče«. Do sada su objavljene »Vjetropirasta« i »Oblačasta«, »Sunčasta« i »Pahuljasta«. Koji naslovi su u pripremi?

“»Vremenaste priče« su serijal meteoslikovnica – slikovnica o meteorologiji – koji sam zamislio još davno, kad sam počeo gostovati u programima namijenjenima za djecu na HRT-u.

No, očito je trebalo vremena da sazrije i ostvari se tek nakon što sam počeo surađivati s Hrvatskim društvom karikaturista.

Potaknuti mojim prijedlogom promocije meteorologije i u obliku karikatura na medijskim platformama HRT-a, oni su 2018. godine organizirali čak Međunarodnu izložbu karikatura Zagreb 2018. na temu Meteorologija.

Izložba se nastavila održavati i dopunjavati na internetskim stranicama HRT-a.

Zahvaljujući meteokarikaturama upoznao sam Nika Titanika i suradnja je počela. Ove godine nastavlja se najprije »Kapljičastom«, čiju objavu planiram u drugom dijelu travnja, a najesen i »Munjastom«.

Potaknut ovogodišnjom 150. godišnjicom rođenja Dinka Šimunovića razmišljam o njegovoj legendarnoj pripovijetki – i o objavljivanju meteoslikovnice »Duga«.

No, nisam siguran hoće li mi to dopustiti trenutačno još prilično popunjeni skladišni prostor. Nije problem u slaboj prodaji meteoslikovnica.

Dapače, ugodno sam iznenađen, ali s obzirom na to da stalno moram imati određeni broj od svake, a uskoro će ih biti već pet…

Kakve su reakcije publike?

“Do mene stižu većinom pozitivne kritike, osobito za ilustracije, za koje je »kriv« Nik Titanik. Negativne se uglavnom odnose na težinu enigmatskog dijela meteoslikovnica, koji je više namijenjen školarcima, pa čak uz suradnju s roditeljima, a manje vrtićarcima.

Nisam još otkrio tajnu – recept – kako da slikovnica bude prilagođena svima. Djeca se u tom dijelu života jako razvijaju i razlike su često velike i u samo jednoj godini”.

Serija »Vremenaste« zaživjela je i u okviru predstava »Tate Slikovnice« Malog teatra, što je čak i u svijetu rijedak primjer promocije meteorologije?

“Da. I zbog toga sam dodatno sretan i zahvalan osobito Dijani Bolanča, koja mi je predložila suradnju s Igorom Baskom i njegovim Malim teatrom pa su »Vremenaste priče« postale dio »Tate Slikovnice«.

Najprije u svibnju prošle godine »Sunčasta«, u suradnji s Centrom za kulturu i informacije Maksimir, koja je do zime imala dvadesetak izvedbi kojekud po Hrvatskoj, a podjednakim je ritmom u prosincu počela živjeti i »Pahuljasta«, u suradnji sa zagrebačkim KNAP-om, u kojem će uskoro premijera nove meteopredstave”.

Prognoza u rimi

U vlastitoj ste nakladi 2021. godine objavili i prvu zbirku meteorima »Rimovane meteoprognoze u doba koronaviroze«? Jesu li meteorime vaš »ispušni ventil«?

“U rimi sam se razmjerno često izražavao još od osnovne škole, te posebice u srednjoj. Smatram ih zanimljivim, neuobičajenijim i lakše pamtljivim načinom promocije. Između ostaloga – i meteorologije. Naravno, ne smijem zaboraviti da u svemu trebam imati mjeru…

Za zbirku je dobrim dijelom zaslužan pokojni Dalibor Sokolić, koji se oduševio mojim svakodnevnim pisanjem vremenske prognoze ne samo u prozi – za web HRT-a, nego dodatno i u rimi.

Poticao me na ustrajnost i upornost, objavljivao te rime na društvenim mrežama pa je nastao u svijetu vjerojatno jedinstven projekt – svakodnevne sažete vremenske prognoze u rimi od proljeća 2020. godine do ljeta 2021.

Pisao sam u rimi i o klimatskim promjenama i biometeorologiji, a budući da je većina rima nastala u koronaviroznom razdoblju – dio stihova je i nekrološke naravi – oproštaj i spomen na neke od poznatih osoba koje su nas napustile u tom razdoblju.

Osim toga, »stihoklapao« sam i rimovane najave zanimljivih sportskih događanja i nekih aktualnih kulturnih, kao i prigodnice više ili manje povezane s vremenskom prognozom.

Osnovni cilj ove zbirke je dodatna promidžba i pristupačnost meteorologije. I to posebice vremenske prognoze, te njezino lakše pamćenje, kao i približavanje onima koji vole poeziju u rimi”.

Od 2022. vlasnik ste i Naklade Vakula, obrta za izdavanje knjiga i ostale usluge? Volite izazove? Drukčije načine izražavanja kreativnosti?

“Naklada Vakula, kako to gordo zvuči!? Ona nije postajala u »prognozama«. Došla je spontano, nakon što je Nik Titanik odustao od izdavaštva meteoslikovnica zbog dosta administracije oko ponuda, narudžbi, računa, otpremnica i dr., te zauzetosti drugim poslovima.

Imao sam pregovore i ponude nekoliko izdavača, ali sam se odlučio pokušati samostalno. Za sada sam zadovoljan, ali i iznenađen gomilom aktivnosti koje su povezane s Nakladom”.

Čitajući vašu biografiju nemoguće je ne primijetiti da imate zaista brojne i naizgled različite interese, od znanosti, preko sporta, do umjetnosti?

“Da. Još od osnovne škole u Pitomači bavio sam se različitim slobodnim aktivnostima – bio sam u novinarskoj, recitatorskoj i glumačkoj skupini, učio osnove filma u kinoklubu »Slavica«; natjecao se u matematici i biologiji, stolnom tenisu, košarci i kuglanju; vodio konferanse, priredbe, recitale, pripremao i vodio kvizove znanja; sastavljao križaljke i rebuse; objavljivao svoje novine pisane na pisaćem stroju u malom broju primjeraka, ovisno o kvaliteti indigo papira; organizirao rad pionirske i omladinske organizacije u osnovnoj školi, kasnije i u Pitomači.

Tijekom studiranja i nakon diplomiranja geofizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu malo sam se »primirio« – postao svojevrsni fah-idiot, ali uskoro me opet »uzelo«. No, ovaj put sve vezano za meteorologiju. Nažalost, bez sportskih aktivnosti, osim hodanja i bicikla.

Od magneta do hi-techa

Gotovo 30 godina radite na HRT-u. Koliko se promijenila televizija, koliko TV prognoze, a koliko publika u tom periodu?

“Vjerojatno se promjene u televiziji i načinu prezentiranja vremenske prognoze najbolje vide u»HRT vremenoslovnom vremeplovu« – mojem mini dokumentarističkom uratku dostupnom u internetskom Meteokutku HRT-a, u tekstu »Vremenska prognoza – od ploče i magneta do hi-techa«.

Naravno, osim napretka u vizualnom izgledu – napredovala je i vremenska prognoza – znatno je pouzdanija i detaljnija nego prije. No, »napredovala« su i očekivanja publike. Uvijek može bolje, više, jače…”.

Osmislili ste i pripremate HRT Meteo aplikaciju za pametne mobilne telefone, a koja je jedinstvena po subjektivnim prognozama meteorologa? Kakve su povratne reakcije?

“Zahvaljujući suradnji HRT-a, DHMZ-a i informatičke tvrtke 404 d. o. o. – HRT Meteo aplikacija pojavila se u rujnu 2016. i bila jako popularna, s korisnicima čak sa svih kontinenata! Navodno je čak »srušila« neke tadašnje rekorde u broju skidanja domaćih aplikacija.

Uskoro smo je osvježili mnogobrojnim informacijama HAK-a te nekima sa Zvjezdarnice Zagreb, pa je omogućili i na engleskom i njemačkom jeziku…

Već dugo nismo na njoj ništa novo dodavali, osim je prilagođavali novim verzijama mobilnih uređaja, ali nadam se da ćemo je u skoroj budućnosti nadopuniti još nekim sadržajima – planova ima…

Za razliku od ostalih aplikacija, u kojima su izravni rezultati različitih modela atmosfere – u HRT Meteo aplikaciji su prognoze meteorologa – prognostičara – njihove tekstualne i grafičke prognoze za mnogobrojna hrvatska mjesta i područja za tekući dan i sljedećih šest, a postoje i prognoze za tekući i sutrašnji dan i za 44 europska grada”.

Zamjeraju li vam gledatelji kad »falite« prognozu, odnosno kad, uslijed klimatskih promjena, nije moguće sa 100-postotnom sigurnošću prognozirati kakvo će vrijeme biti za tjedan ili dva?

“Klimatske promjene nisu nužno krivac za pogreške u vremenskim prognozama. I bez njih prognoza je daleko od savršenstva.

Sto posto u svim meteorološkim elementima nije ni za danas, a pogotovo ne za sljedeće dane. Prognostički izračuni za neko mjesto više dana unaprijed izgledaju kao dim koji izlazi iz dimnjaka.

U početku su izračuni prilično jedinstveni – kao i čestice dima koje su međusobno vrlo blizu na izlasku iz dimnjaka. No, kako dani odmiču, tako se prognostički izračuni međusobno sve više razlikuju – kao što se čestice dima raspršuju u zraku u različitim smjerovima udaljavanjem od dimnjaka. Teorija kaosa na djelu.

Što je dan prognoze dalji od trenutka prognoziranja – prognoza je manje pouzdana. No, to ne znači da dugoročne prognoze nisu korisne.

Jesu, ali moramo biti svjesni kako, u kojoj mjeri. Više od sedam dana unaprijed u većini atmosferskih situacija nema smisla prognozirati po dijelovima dana.

Nekad čak i za kraće razdoblje, i do tri dana, prognoze nisu jako pouzdane, želite li prognozirati detaljno za neku lokaciju i sate u danu.

No, prognoze odstupanja od prosječne srednje mjesečne i pogotovo sezonske temperature zraka su prilično dobre. Općenito, u prosjeku je znatno lakše prognozirati temperaturu, vjetar i tlak, a teško oborine“.

Pjesma i viski

Do sada ste jedini meteorolog u Hrvatskoj, i jedan od rijetkih u u Europi, koji je dobio nagradu Europskog meteorološkog društva za izvanredna postignuća u području meteorologije i medija. Naravno, imate i pregršt drugih nagrada. Koliko su vam one poticaj, a koliko »teret«?

“Nagrade, priznanja i ostale pohvale gode, ali i obaveza za nastavak održavanja kvalitete“.

Vjerujem da ste jedini meteorolog na svijetu kojem je posvećena pjesma – »Vakula« – ali vama u čast prva hrvatska bačvarija i destilerija »Pepel®-Co« proizvela je prvi hrvatski viski »Vakula je rek’o«, i to u dvije edicije, jednu s 40 posto alkohola i drugu, s podnaslovom »Munjena«, s čak 53 posto alkohola.

“Ne samo pjesma nego čak i videospot! S milijunskim pregledima… Hvala Anti Cashu i suradnicima što su tim pozitivnim, pjevnim i veselim uratkom promovirali meteorologiju.

Smatram tu pjesmu, nominiranu svojednobno čak i za Porina, posvetom svim meteorolozima. Kao što pjeva Parni Valjak: »Ja sam samo jedan u nizu, ne znaš im ni broj…«”.

Je li prerano najaviti vrijeme koje nas očekuje ovog ljeta, čekaju li nas ekstremno visoke temperature?

“Dugoročne prognoze i za ovo ljeto prilično su postojane – i najnoviji izračuni daju prilično veliku vjerojatnost pozitivnog odstupanja od prosječne ne samo sezonske temperature zraka za razdoblje lipanj – kolovoz nego i za svaki od tih mjeseci.

Iz te prognoze još se ne može tvrditi hoće li temperatura zraka biti ekstremno visoka, ali – sudeći prema prošlim ljetima, koja su u prosjeku znatno toplija od onih prije 30 godina i u kojima je bilo kojekakvih ekstrema – ne treba čuditi ako i ove godine dostignemo neke nove rekorde, ne samo temperature nego i oborine, s obzirom na to da su u odviše zagrijanoj atmosferi mogući razni olujni procesi.

Prognoze oborine manje su pouzdane od prognoza temperature, i osobito su ljeti česte pljuskovite oborine, zbog kojih se odstupanje od prosjeka može jako razlikovati od mjesta do mjesta. Važno je znati da vrućina nužno ne znači i sušu. I, naravno, za pouzdanije i detaljnije prognoze valja još pričekati”.

Koje su vam narodne mudrosti, odnosno izreke vezane za vrijeme najsimpatičnije, i drže li one danas vodu uslijed klimatskih promjena?

“Narodne mudrosti i izreke – pučko vremenoslovlje – dobro je pamtiti i pratiti, ali se u te »prognoze« nije mudro odviše pouzdati jer malo njih je i znanstveno utemeljeno. I to ne samo zbog klimatskih promjena nego i bez njih.

Većina se svodi na izjednačavanje vremena i na »selektivno« pamćenje meteoroloških događaja na određene nadnevke, osobito vjerske blagdane.

Još je davno legenda hrvatske meteorologije, sada pokojni mr. sc. Milan Sijerković, u nekoliko knjiga objavio njihovu (ne)vjerodostojnost.

Naravno, nakon usporedbe mnogobrojnih pučkih izreka i dostupnih podataka mjerenja i motrenja vrijednih meteoroloških motritelja na službenim meteorološkim postajama DHMZ-a”.