Županijsko gospodarstvo prošle godine ostvarilo rekordnu neto dobit

Gospodarstvo Zadarske županije je u 2022. ostvarilo rekordne prihode od tri milijarde eura (22 milijarde i 400 milijuna kuna) te rekordnu neto dobit od 274 milijuna eura (2,06 milijarde kuna), što je povećanje dobiti od 113 posto. Ovo su neusporedive brojke u odnosu na prije pet ili deset godina, kazao je predsjednik Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore (HGK ŽK) Zadar Denis Ikić na jučerašnjoj sjednici Gospodarskog vijeća HGK – ŽK Zadar dodajući kako su ove podatke dobili analizom financijskih podataka gotovo šest tisuća tvrtki koji su im dostupni.

– Mi smo ovako dobre poslovne rezultate najavili na prošloj sjednici Gospodarskog vijeća prije tri mjeseca kada te podatke nismo imali, ali smo temeljem anketiranja koje je provela ŽK Zadar dobili okvirnu sliku kakvo će biti poslovanje u 2022. U toj anketi poduzetnici su nam rekli da će za njih 76 posto biti jako uspješna godina, možda najbolja do sada, ističe Ikić koji je rekao kako je poslovni sustav Tankerske plovidbe ostvario rekordni prihod, tako da od ukupnog prihoda svih županijski tvrtki gotovo 50 posto otpada na njih. Popis najuspješnijih tvrtki ipak predvodi Aluflexpack novi, slijede Tankerska plovidba i Tankerska Next generation, LTH Metalni lijev…

Rast plaća sporiji od stope inflacije

– Imali smo u 2022. rekordni broj od 29.135 osoba zaposlenih u gospodarstvu. Nismo više dominantno vezani za pikove zaposlenosti turističke sezone. S druge strana radna snaga postala je sve veći problem gospodarstva. U 2022. na području županije izdano je 11.500 radnih dozvola stranim državljanima, a na razini Hrvatske će u ovoj godini 25 – 30 posto radne snage u realnom sektoru biti stranci, upozorio je predsjednik ovdašnje komore istaknuvši kako je jedino loš podatak da rast plaća nije pratio lanjsku stopu inflacije

– Ostvaren je porast plaća od 7,5 posto koji je ipak oko tri posto niži od stope inflacije. Što se tiče vanjsko-trgovinske razmjene roba i usluga, ona je iznosila 763 milijuna dolara, tako da imamo vanjskotrgovinski saldo od preko 415 milijuna dolara viška. Glavna tri izvozna tržišta su nam Italija, Njemačka i Slovenija. U strukturi robnog izvoza dvije trećine se odnosi na prerađivačku industriju. Ta industrija tradicionalno, uz sektor ribarstva, turizam i pomorski promet, ostvaruju glavninu našeg izvoza roba i usluga te ovi ektori predstavljaju perjanice gospodarskih rezultata, a svi iskazuju pozitivno poslovanje. Vrlo je važno i da je turistički promet 2022. bio na rekordnoj razini, a i u rezultati iz ovog dijela 2023. govore da će se nadmašiti 2019. godina, kaže Ikić dodajući kako misli da bi broj dolazaka gostiju trebalo pomalo limitirati, zbog toga što njihov broj znatno utječe na komunalnu infrastrukturu i na uvjete života lokalnog stanovništva.

– Postoje još jedni podaci koji bi mogli biti bolji. Investicije su u 2022. bile na razini milijardu kuna (133 milijuna eura), što je na razini od četiri posto od godišnjih prihoda, čime ne možemo biti zadovoljni. Kada, pak, govorimo o tekućoj godini, sami poduzetnici su u anketi rekli da će za njih 87 posto ona biti bolja nego rekordna 2022. Možemo biti jako zadovoljni. Ostvareni rezultati su za naše gospodarstvo izvanredni, ističe predsjednik HGK ŽK Zadar.

Na sjednici Gospodarskog vijeća bio je nazočan i gradonačelnik Zadra Branko Dukić koji je rekao kako mu je drago vidjeti ovakve gospodarske podatke, a osobito da opće gospodarstvo ne ovisi više toliko o turizmu.

Gospodarstvo raste, građani grintaju

– Zahvaljujem vam na trudu i radu jer ste zaslužni za ove izvrsne brojke. Primjećujemo kako problem sve više postaje kako pronaći radnu snagu i kako je platiti. Zanimljivo je kako unatoč svim gospodarskim pokazateljima velik broj naših građana grinta, iskazuje nezadovoljstvo, pa imam dojam kako treba mijenjati mentalitet, kazao je Dukić koji je gospodarstvenicima poručio kako ih Gradska uprava prati te da s njima imaju stabilan partnerski odnos.

Za nazočne gospodarstvenike je potom predavanje upriličio Goran Šaravanja, glavni ekonomist HGK koji je dao pregled globalne ekonomije, govoreći kako se to prelijeva na Hrvatsku i što možemo očekivati ove godine.

– Svakako ćemo vidjeti sporiji rast, što nije nikakva novost, vidljivo je to iz pokazatelja bilo da se gleda Kina, SAD, eurozona, Njemačka i drugi. Dolazi do globalnog usporavanja godišnjeg rasta, tako da je logično da se to onda prelije na cijelu istočnu Europu pa i na Hrvatsku, s time da naša zemlja ima, rekao bih barem dva razloga zbog kojih će rast biti brži. Turistička sezona će svakako biti vrlo uspješna, a drugi razlog su EU fondovi. Koliko god ih mi ne želimo isticati kao bitne, oni jesu bitni jer se usmjeravaju na infrastrukturu. Znamo da smo izgradili autoceste vlastitim sredstvima, kao i zračne luke, pa tako i zadarsku, koncesijama i uz pomoć EU-a, a željeznice se grade dobrim dijelom sredstvima iz EU-a. To je važan element za ekonomiju i podloga za daljnji održivi gospodarski rast, poručio je Šaravanja.

Tvrtkama potrebna digitalna transformacija

Na sjednici Gospodarskog vijeća predavanje je održao i digitalni konzultant Krunoslav Ris, koji je govorio o digitalnoj transformaciji, od promjene poslovnog modela do promjene poslovne organizacije i kulture u tvrtkama, odnosno kako to primijeniti na svakodnevno poslovanje i kako proširiti poslovanje i na inozemstvo.

– Tehnologija je danas svakodnevno u upotrebi, no 60 posto hrvatskih tvrtki još uvijek nema mrežnu stranicu koja je osnovni prodajni alat kako bi se tvrtka prezentirala online i na društvenim mrežama. Vrijeme papira, olovke je iza nas i potrebne su nove tehnologije kako bi tvrtke postale konkurentnije unutar EU-a, ističe Ris.