ponedjeljak, 15. srpnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

25 C°

VUKŠIĆ NEĆE VJETROPARK

U Vukšiću strahuju od uništavanja stočarstva: 'Vjetrenjače za nas znače devastaciju...'

Autor: Iva Bucić

18.01.2024. 08:59
U Vukšiću strahuju od uništavanja stočarstva: 'Vjetrenjače za nas znače devastaciju...'

Foto: Mislav Klanac



Dok druge države prepoznaju razvojni potencijal krških pašnjaka, u Hrvatskoj se takvi prostori trajno uništavaju, pri čemu se degradira i krajobraz i trajna staništa mnogih životinjskih vrsta. Takav pristup, upozorava Ivan Tešija, predsjednik Udruge Hrvatski krški pašnjaci, pridonosi još većem iseljavanju, demografskom slomu i uništenju stočarstva na krškim pašnjacima.


Mještani Vukšića kod Benkovca krenuli su stoga u borbu protiv vjetrenjača, čije se postavljanje planira na kršu udaljenom svega nekoliko stotina metara od prvih kuća. Osim buke i ostalih negativnih efekata koje vjetrenjače imaju na prirodu i čovjeka, one zbog svoje visine značajno mijenjaju vizuru naselja.


Ništa od ispaše


– Vjetrenjače za nas znače devastaciju. Zamislite vjetrenjaču od 250 metara, pa mi u selu nemamo nijednu građevinu te visine. Lokalna bi samouprava trebala voditi računa o interesima nas koji živimo na ovom prostoru, a ne o interesima investitora, ističe jedna mještanka Vukšića.




Tvrdi da su ljudi ogorčeni i vjetrenjače iznad svojih kuća ne žele, i to ne samo zbog buke i nagrđivanja krajobraza. Naime, osim što bi 250 metara visoke vjetrenjače mogle biti postavljene na udaljenost od 200-tinjak do otprilike 400 metara od kuća, problem je to što će ovakav projekt negativno utjecati na lokalne stočare i poljoprivrednike.


– Krški pašnjak je direktno povezan s opstankom ljudi u našim selima. Ako stočaru oduzmete prostor za ispašu blaga, ne može ostvariti proizvodnju od koje živi, ne može stvarati obitelj i mora iseliti u potrazi za boljim životom. Umjesto da krški pašnjak aktiviramo u svrhu povećanja domaće proizvodnje zdravog, ekološkog mesa i mlijeka, krški pašnjak je redovan uzrok ljetnih požara, ogromna područja rezervirana su za naftne kompanije radi frakiranja kao i za vjetroparkove i pošumljavanje invazivnim alepskim i crnim borom. Pošumljavaju se tradicionalni pašnjaci, postavljaju table zabrane pašarenja, kažnjava ih se, prisilno im se i nezakonito naplaćuje korištenje krškog pašnjaka, upozorava Tešija.


Više stanovnika Vukšića drži krave i tako prehranjuju svoje obitelji. Kako nam govore mještani Vukšića, broj grla kreće se u rasponu od tri do otprilike 15.


– Možda će ljudi pomisliti »ma, tamo neki Vukšić«, ali mi ovdje živimo i stvaramo za sebe. Ljudima će onemogućiti da drže životinje, da prehrane svoju obitelj i u konačnici proizvode vlastitu hranu, što je najvažnije od svega, a zato postoje i poticaji. Mi više ne razgovaramo o razvoju sela, nego o njegovu opstanku, kazuje nam Josipa iz Vukšića.


Foto: ARHIVA ZL


Problem maslinarima


Osim stočara, u Vukšiću će zbog vjetrenjača problem imati i maslinari.


– S druge strane brda, na granici te zone u kojoj se planira vjetroelektrana, nalazi se oko tri tisuće stabala maslina. Pa čekajte, tu će biti vjetrenjače, a što će biti s našim maslinama? Nama za rod treba kukac, ptica, ta životinja, treba nam i divlja svinja jer je dio ekosustava. Ako će nam uništiti tu toliko hektara, pa gdje će te životinje, pita se Josipa.


Njezine riječi potvrđuje i Tešija.


– Gdje vjetrenjače dođu, tu nema više ni pčele, ni leptira ni ptice. Meni su u Bruvnu postavili vjetrenjače na pašnjaku, od buke i brujanja boli me glava, a to je strogo zaštićeno područje nature 2000, upozorava Tešija.


Hrvatska krška područja imala su najveću bioraznolikost u Europi, koja je sada umanjena za čak 50 posto jer su krški pašnjaci zapušteni. Gradnjom vjetroelektrana taj se problem ne rješava, a takvim se projektima, upozorava Tešija, trajno uništava biljni i životinjski svijet te degradira prostor.


Dok u Vukšiću nema mjesta niti za male stočare, Tešija kao osnovu opstanka stanovništva krških područja ističe ekstenzivno stočarstvo.


– Ekstenzivno stočarstvo je zadnjih godina postalo trend u svijetu proizvodnje zdrave hrane i pravo je čudo zbog čega u Hrvatskoj nije doživjelo svoj snažniji zamah posebno stoga što se radi o gospodarstvu koje predstavlja antropološko naslijeđe hrvatske nacije. Sve države članice EU u našem okruženju, podredile zakone i krška područja tradicionalnom načinu života i rada domicilnom stanovništvu, dok je u nas sasvim suprotno, rezimira Tešija.


Ivan Tešija


Eko mafija


Iako je krški pašnjak najveći zemljišni resurs u Republici Hrvatskoj, zanemaren je od strane vlasti. Naime, u Hrvatskoj se krški pašnjaci prostiru na gotovo 1,5 milijuna hektara pašnjačkih površina, a pri tom je samo 60 tisuća ha dano u zakup, i to po cijenama koje Tešija opisuje kao abnormalno visoke, trostruko veće od onih koje Fortenova plaća za oranice po Baranji.


– Još prilikom ulaska Hrvatske u EU UNESCO je ponudio svim bivšim državama bivše Jugoslavije da predlože zajedničku kandidaturu kod UNESCO da dinarski krš bude zaštićen kao kulturna nematerijalna baština, ali samo je Slovenija to napravila. Kod nas se, s druge strane, krški pašnjak daje interesnim grupama i eko mafiji nauštrb domicilnog stanovništva, upozorava Tešija.