"TVORNICA" U BAŠTICI Hrvati traže domaće jagode, a cijena...

Opojan miris i neodoljiv okus jagode, početkom proljeća mami kupce na tržnicama i mnogi ih rado kupuju, a na neki način njihova pojava je savršen uvod u bogatu ponudu sezonskog voća. Jagoda je poznata kao voće koje obiluje vitaminima i mineralima, antioksidans koji nas održava zdravima i poletnima radi prirodnih šećera. Sezona ovog sočnog ploda traje kratko, a neki bi rekli i prekratko jer domaća jagoda uvijek može naći svog kupca.

Nakon što smo imali priliku degustirati jagode na kojem je bio logo OPG-a koji bi možda mogao biti s ovog područja, morali smo ga i locirati kako bismo vidjeli tko su proizvođači jagoda u Zadarskoj županiji, jer koliko je poznato rijetki se ovdje bave uzgojom ovog voća.

Petero braće i sestara

»Najbolje da se nađemo rano ujutro, onda je na polju najbolje jer nije pretoplo, idealno je«, kazao nam je Zvonimir Žuža, jedan od petero braće i sestara koji su nakon oca nastavili raditi na obiteljskom gospodarstvu Žuža iz Podgradine. Njihovo zemljište na koje dolaze svaki dan iz ranog jutra nalazi se u Baštici, drugom domu brojnih poljoprivrednika okolnih mjesta.

– Jagode su sezonske, a mi se bavimo i drugim kulturama tako da na ovom polju obrađujemo i drugo voće i povrće. Imamo voćnjak jabuka u koji smo zasadili više sorti, a i tu je i vinograd stolnog grožđa kojeg isto obrađujemo. Naravno, sad u ovom trenutku se, između ostalog, bavimo berbom jagoda koje su dobro rodile, kazao nam je Žuža i pokazao nam nasad jagoda, dugačke zeleno – crvene redove koji se pružaju duž njive.

Žuža nam je objasnio kako je čitavu priču s poljoprivredom započeo njegov pokojni otac, agronom po struci, koji je prije dvadesetak godina kupio zemlju na Baštici. Nakon njegove smrti, nastavili su rad na onom što je njihov otac započeo. Na OPG-u najviše radi njegov brat Marin, majka i on, koji je uredski posao zamijenio njivom, kako kaže, »tvornicom pod vedrim nebom«.

Foto: LUKA JELIČIĆ

Prodaju sve što proizvedu

– Jagode se uzgajaju na površini od pola hektara, a pola proizvodnje se dijeli na jednogodišnje, pola na dvogodišnje jagode koje rotiramo. Jedne će ostati za iduću godinu, a druge ćemo saditi krajem sedmog, početkom osmog mjeseca na humak i na foliju. Iako, bolje je da ih što ranije presadiš, da mogu dati puni rod na vrijeme.

Jagodama se u biti počeo baviti naš otac, koji je kupio zemlju na Baštici. Kroz zadnjih desetak godina koliko se bavimo uzgojem ovih poljoprivrednih kultura, bilo je i turbulentnih razdoblja, ali smo izdržali i promijenili način poslovanja. Prije smo išli na veleprodaju, a sada većina toga ide na malo prema više kanala gdje prodajemo.

Prisutni smo na tržnici u Novalji i na Seljačkoj tržnici u Zadru svaku subotu i to se pokazalo najisplativije. Malo smo smanjili proizvodnju, ali bolja je marža i manje je stresa. Iako, i dalje je to zahtjevan posao koji traži koordinaciju posla na polju i prodaju, ali ne možeš drukčije, kazao je Žuža koji nam je objasnio da je njihov otac kao zaposlenik Poljoprivrednog kombinata u Zadru putujući po svijetu vidio kako se jagode uzgajaju i došao je na ideju da tako što pokuša u našoj županiji.

S obzirom na sve skuplje košarice i slabiju kupovnu moć Hrvata, zanimalo nas je koliko su ljudi zainteresirani za domaće, zadarske jagode.

– U zadnje vrijeme, ljude sve više zanima domaći proizvod. Jedno vrijeme, ljudima nije bilo bitno je li jagoda španjolska, talijanska ili hrvatska. Međutim, uvidjeli su razliku jer jedno je kad se donese ovakva roba ubrana 16-24 sata ranije ili ova koja često zna putovati 5 ili 7 dana do tržnice ili dućana.

Stvarno se osjeti razlika, prvenstveno kako ljudi u zadnje vrijeme vode računa o zdravlju i prehrani, pogotovo nakon korone. Pred koronu, ljudi su manje vodili brigu o zemlji podrijetla proizvoda, načinu i vremenu putovanja tih proizvoda do našeg stola. Sad više obraćaju pozornost, istaknuo je Žuža koji nam je spomenuo kako prodaju sve što proizvedu.

Zvonimir Žuža, Foto: Luka Jeličić

Veliki i mali igrači

Uzgajivačima je poznato oko 400 sorti jagoda, međutim, Žuže najviše uzgajaju jolie i clary koje se se pokazale jako dobre. Dok smo šetali kroz nasad, pokušali smo dokučiti koliko se još poljoprivrednika bavi jagodama u našoj županiji. Zaključak je bio da je njihov OPG jedan od rijetkih, štoviše možda ih možemo nabrojati na prste jedne ruke. Općenito, kako smo saznali, sve manje i manje ljudi bavi se ovim poslom koji traži stalnu prisutnost, trud, rad i više od svega ljubav prema polju.

– Kako starije generacije odlaze, čini mi se da je sve manje mlađih ljudi vezano uz ovaj posao. Ovo je zahtjevno, ovo je tvornica pod vedrim nebom, po kiši i po suncu. Kad sam bio manji, sjećam se da nas je budio zvuk freze u 4.30, a sad nas budi lavež pasa i možda neka freza ponekad.

Prije se svaka obitelj bavila poljem, sad je sve manje više zaraslo. Jedan od problema je i rješavanje imovinskopravnih odnosa, a uz ulazne troškove koji su visoki uvijek se postavlja pitanje isplativosti. Mislim da sve ide prema tome da će ljudi imati samo nešto malo za sebe.

Veliki igrači, pojest će male. Bilo bi dobro kad bi se mali proizvođači mogli udružiti u zadruge, o čemu je i bilo riječi u Županiji, pa ćemo vidjeti u kojem pravcu će to ići, napomenuo je Žuža.

Uz vodu, koja ponekad predstavlja izazov poljoprivrednicima Baštice, vremenske neprilike i ekstremi, kojih je sve više, također znaju poremetiti planove. Srećom, ova godina je za uzgoj jagoda bila povoljna.

Foto: Luka Jeličić

»Nemojte se sramiti zaprljati«

– Dobar dio vegetacije kreće u veljači, a jagoda ne podnosi nisku temperaturu pa ako dođe mraz pocrne joj listovi i propadne. Isto tako, tuča zna uništiti nasade i umanji kvalitetu ploda. A ako padne puno kiše i budu visoke temperature, dođe do gljivičnih oboljenja koje mogu uništiti jagodu. Srećom, ove godine za jagodu su bili savršeni klimatski uvjeti pa je berba bila bogata.

Ove godine imamo i problem s manjkom vode, pošto se napajamo s akumulacijskog jezera Vlačine na kojem je pukla brana. Svakako, Hrvatske vode su krenule u sanaciju brane i radi radova ponekad raspolažemo s manje vode u akumulaciji. Baš danas trebamo zaliti jagode, jer njih treba zaliti svakih dva, tri dana, ovisi o vremenskim prilikama istaknuo je Žuža koji nam je kazao da sve sami rade, osim za vrijeme berbe kad imaju pomoć.

Inače, sama berba traje između 30 do 45 dana i za to vrijeme ovim mladim poljoprivrednicima pomažu nadničarke. Uzgojem jagoda u obitelji najviše se bave dvojica braće, koji rade pripremu njive, ali i uz pomoć mehanizacije koja olakšava posao.
– Uz strojno polaganje folije ujedno vučemo i kap po kap sistem i nakon toga nam trebaju četiri čovjeka za ručnu sadnju. I nije toliko težak posao, ako je dobro obrađena zemlja. Za vrijeme berbe zaposlimo četiri starije žene, koje nam nekad pomažu i u vinogradu ili sadnji. Četiri žene koje skupa imaju 275 godina jer mlađi ljudi se teško odlučuju za ovaj posao, kazao je Žuža koji ima i savjet za buduće poljoprivrede.

– Nemojte se sramiti zaprljati! Sve se mora voljeti pa će vam i za polje trebati puno ljubavi, truda i volje. Ako ćete se baviti uzgojem većih količina to ćete morati što profesionalnije napraviti. Nama je temelje postavio otac, ali ako neko kreće od nule to mora stvarno puno voljeti, naravno uz neizostavnu podršku obitelji, zaključio je Žuža.

Foto: Luka Jeličić