PROMATRANJE PTICA Općina Posedarje novim projektom želi obogatiti turističku ponudu

Općina Posedarje pokrenula je projekt izgradnje ornitološke šetnice s pješačkim mostovima uz obalu Novigradskog mora. Općina je Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije podnijela zahtjev za procjenu utjecaja na okoliš, uz Elaborat zaštite okoliša koji je u kolovozu 2024. godine izradio ovlaštenik Fidon d.o.o. iz Zagreba.

Postojeće stanje

U obuhvatu u kojem se planira izgradnja šetnice nalazi se pješačka staza koja vodi od parkirališta do drvenog pješačkog mosta. Pješački most preko Novigradskog mora vodi do otočića na kojem se nalazi crkvica Sv. Duha. Preostali dio obuhvata je neuređena zarasla obala na kojoj ne postoji šetnica niti je omogućen prilaz obali. Na sjeveroistočnom kraju buduće šetnice postoji bijeli put koji vodi do naselja. Na više lokacija trase buduća šetnica će prelaziti preko postojećih potoka Baščice i Slapače te postojećeg kanala.

Zahvat je planiran kao infrastrukturna građevina za pješake koja će služiti za šetnju uz more i promatranje ptica. Predviđena građevina, kao dio javnog prostora, namijenjena je za turističku svrhu te će se njome služiti okolno stanovništvo, kao i svi ostali prolaznici. Planirana šetnica, koja povezuje jugozapadnu obalu Posedarja sve do crkve Sv. Duha, nalazit će se na samoj obalnoj crti Novigradskog mora.

Da bi se prirodna obala očuvala u najvećoj mogućoj mjeri šetnica je izdignuta na visinu od metra i pol, iznad zone plime, s pomoću betonskih stupova. Time je zahvat prilagođen očekivanom porastu razine mora u budućnosti. Izdizanjem na visinu od metra i pol smanjena je i opasnost od plavljenja šetnice u poplavama. Hodna površina izradit će se od drva i osloniti na betonske grede. Duž šetnice predvidjet će se obostrana drvena ograda radi zaštite pješaka. Ukupna duljina planirane šetnice je oko 623 metra i širine je dva metra. Na dvije lokacije uz šetnicu planirana su proširenja širine do 10,5 m za smještaj klupa za odmor i promatranje ptica. Postojeći pješački drveni most do otočića na kojem se nalazi crkva Sv. Duha će se ukloniti i na njegovom mjestu izgraditi novi, visinski i izgledom prilagođen ostatku šetnice. Novi most će ujedno povezati i parkiralište na jugozapadnoj strani šetnice.

Bogatstvo ptičjih vrsta

lzgradnja šetnice izvest će se izvan sezone gniježđenja većine vrsta ptica, odnosno izvan razdoblja ožujak – kolovoz. Zahvatom nije predviđena izgradnja ostale infrastrukture u šetnici.

Izgradnjom ove šetnice Općina Posedarje obogatit će turističku ponudu te se pridružiti sve većem broju destinacija koje nude i razgledavanje ptica, kao što su Pakoštane s Parkom prirode Vransko jezero i ornitološkim rezervatom te grad Nin koji nudi razgledanje ptica na prostoru Solane. Šire područje obale Novigradskog mora pripada jedinom pravom zimovalištu ćurlina u Hrvatskoj, potom najvažnijem zimovalištu plijenora, dugokljunih čigri, ronaca, morskih pataka, gnjuraca i sl. i sada je već vjerojatno jedino gnjezdilište morskih kulika. Velika je važnost tog područja i kao odmorišta preletnica. Prostrani kamenjarski pašnjaci su gnjezdilište najbrojnije populacije ćukacica u Hrvatskoj. Na području ove ekološke mreže zimuje 16 posto nacionalne populacije dugokljune čigre, 31 posto crvenogrlog plijenora i 25 posto male bijele čaplje. Na ovom području zimuju važne vrste koje se nalaze na crvenom popisu zaštićenih ptica. To su žalar cirikavac s 40 posto nacionalne populacije, zlatar pljukavac s 50 posto, veliki pozviždač s 58 posto nacionalne populacije na ovom području. Uz deltu Neretve, ovo je najvažnije područje gnježđenja vrste vlastelka. Mali otoci na ovom području su gnjezdilišta crvenokljune čigre i male čigre. Zajedno s ekološkom mrežom Kvarnerski otoci, prostrani travnjaci ove ekološke mreže su najvažnija gnjezdilišta ćukavice i velike ševe.

Prilagodba klimatskim promjenama

Ovo slivno područje ima specifičnu problematiku obrane od poplava na vodama prvog i drugog reda koja je prvenstveno karakterizirana velikim oscilacijama protoka unutar vodotokova, kao i kratkoćom vremena propagacije poplavnih valova. Osim rijeke Zrmanje, tu se uglavnom radi o većim ili manjim bujičnim vodotocima, a na pojedinim lokacijama i o kanalima za unutarnju odvodnju melioriranih ili nemelioriranih polja. Navedene karakteristike odredile su i vrstu zaštitnih objekata koje se namjerava graditi.

Kopno u zoni zahvata u velikoj je opasnosti od plavljenja mora. Maksimalne dubine plavljenja na trasi planirane šetnice kreću se od 0,5 – 2,5 metra, a iznimka su prijelazi preko vodotoka Baštica i morskog kanala na kojima maksimalne dubine plavljenja prelaze 2,5 m.