Most proziva druge zbog otpada, ali probleme ima i u svojim dvorištima - Od Marišćine i Sinja pa do Kolana

Jedni od glavnih aktera priče o Gospiću koji su upozoravali na probleme s opasnim otpadom, bili su saborski zastupnici Mosta, posebno Zvonimir Troskot. Senzibilizirali su javnost, a posljedično i doveli do toga da predsjednik Zoran Milanović sazove izvanrednu sjednicu Sabora na tu temu. No, istovremeno, mostovci imaju i vlastitih gafova kad je riječ o gospodarenju otpadom, a to samo dokazuje da u Hrvatskoj problem s otpadom nema, čini se, ime i prezime već – pripada svima.

Jedan od primjera je presica riječkog zastupnika Mosta Marina Miletića koji je u ponedjeljak na Marišćini ustvrdio kako se otpad iz Senja počeo dovoziti na Marišćinu, s dodatnom konotacijom o tome da postoji opasnost da je i kod tog komunalnog otpada dijelom moguća prisutnost opasnih tvari. Među ostalim, iznio je i vrlo ozbiljnu tvrdnju o tome da uz Marišćinu nema obitelji u kojoj nema onkoloških bolesti – sve zajedno zvučalo je prilično šokantno i zastrašujuće. No, odmah nakon Mostove presice, oglasili su se iz Eko plusa, tvrtke koja upravlja sa CGO Marišćina – sukus njihovog priopćenja jest da se postupa u skladu s važećim zakonskim i planskim okvirom gospodarenja otpadom u Hrvatskoj.

Kasne radovi

Drugim riječima, da obveza predaje miješanog komunalnog otpada Grada Senja u CGO Marišćina proizlazi iz Zakona o gospodarenju otpadom i Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023.-2028., kojim je Grad Senj određen kao dio CGO-a Marišćina.

– Predaja miješanog komunalnog otpada s područja Grada Senja u CGO Marišćina nije rezultat odluke TD-a Ekoplus o prihvatu otpada iz druge županije, već proizlazi iz važećeg zakonskog i planskog okvira Republike Hrvatske, što je potvrdilo i Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije svojim mišljenjem od 7. svibnja 2026. godine., objavili su iz Eko plusa. Naime, Marišćina je odlagalište koje prima otpad iz praktički cijelog Primorja, pa tako i Senja – tako je Miletić, čini se, u velikoj mjeri promašio svoju metu kad je napravio još jedan novi show, ovoga puta na Marišćini.

No, ništa manje probleme, dapače još i mnogo veće, ima Mostov gradonačelnik Sinja Miro Bulj. I on je u ponedjeljak sazvao presicu, ali u Splitu, kako bi županijsku HDZ-ovu vlast optužio da kasni s otvaranjem odlagališta Lećevica. Rekao je da je splitsko-dalmatinska županija pred napuljskim scenarijem i pozvao županijsku vlast na ostavku.

No, čini se da »pas ne laje zbog sela nego zbog sebe«. Sinj je pred velikim problemima s otpadom s obzirom da je glavno sinjsko gradsko odlagalište Mojanka zatvoreno sredinom srpnja 2026. godine prema rješenju Državnog inspektorata. Odlagalište je zatvoreno za odlaganje miješanog komunalnog otpada zbog nedostatka odgovarajućih dozvola, a dozvoljen je samo otpad s područja Sinja pod strogim mjerama. No, i tu postoji problem, jer grad Sinj odvaja samo oko 10 posto otpada čak i kad odlagalište normalno radi, što je među najnižim postocima odvajanja u Hrvatskoj.

Konkretno, rješenjem Državnog inspektorata od 7. srpnja, koje je Čistoća Cetinske krajine zaprimila 14. srpnja, od kraja srpnja je toj zajedničkoj komunalnoj tvrtki gradova Sinj i Trilj te općina Dicmo, Hrvace i Otok zabranjeno »obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom postupkom odlaganja na odlagalištu Mojanka, smještenom na području grada Sinja, budući da ne posjeduje odgovarajući akt za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom«.

Prebukirani Karepovac

S obzirom na to da splitski Karepovac odbija primati otpad iz Omiša (produženo je do rujna), a očito zadnjih dana i iz Sinja, jer su se kamioni s otpadom morali okretati i otići s otpadom natrag odakle su i došli, Bulj je odlučio problematizirati projekt Lećevice. Riječ je o deponiju koji bi tek trebao početi s radom 2028. godine, a niz godina kasni, ali se Mostov zastupnik i gradonačelnik Bulj nije sjetio o tome opširnije govoriti sve dok se sam Sinj nije suočio sa zatvaranjem Mojanke. A da zlo nikad ne dolazi samo, dokazuje vijest o požaru koji je prošle subote, 22. kolovoza buknuo upravo na zatvorenom odlagalištu, pa je gradonačelnik Bulj bio suočen i s tim problemom.

– Ja kao gradonačelnik za nastalo stanje nemam nikakvo rješenje. Ako bude trebalo, otvorit ćemo na silu Mojanku, poručio je u ponedjeljak.

Inače, Most u ovom trenutku ima, uz Bulja, i gradonačelnika Opuzena Ivana Matagu. Izabran je kao nezavisni kandidat, ali uz podršku Mosta. I ondje je u srpnju ove godine zabilježen veliki komunalni problem s ilegalnim odlagalištem građevinskog otpada u Ulici Stanka Parmaća, gdje gomilanje šute i prašina ugrožavaju stanare. Radi se o divljem odlagalištu u centru grada gdje se otpad gomila neposredno ispod stambenih balkona, a prašina i šuta onemogućuju stanarima normalan život i provjetravanje prostorija.

Uz to, Most ima i načelnika općine Kolan na Pagu, Šimu Gligoru, koji je baš ovih dana zaratio sa žiteljima predjela koji se zove Kolanjski Gajac. Povod je model prikupljanja otpada, točnije promjena tog modela, a koja je nakon peticija i niza dopisa upućenih raznim tijelima državne uprave nedavno rezultirala i kaznenom prijavom »zbog sumnje na počinjenje kaznenih djela koja se progone po službenoj dužnosti«. Građani su se žalili da ih načelnik Gligora tretira kao »bankomate«, a na kraju su podnijeli i kaznene prijave protiv njega i Hrvoja Borojevića, direktora lokalnog komunalca Čiok. Na teret im stavljaju vrlo ozbiljna djela – zlouporaba položaja i ovlasti, subvencijske prijevare i nesavjesnost rada u službi.

Desetljeća zagađenja rijeke Čikole

Most ima i načelnika u Općini Ružić, kao zajedničkog kandidata s DP-om – riječ je o maloj općini u zaleđu Šibensko-kninske županije, koja je možda najpoznatija po tome što je u njenom sastavu mjesto Čavoglave, opjevano u davnom Thompsonovom hitu. Ondje Mostov načelnik Josip Sučić također ima probleme s otpadom, ali ne svojom krivnjom – naime, on se nedavno javno oglasio tražeći zaštitu nacionalne politike jer se u zaštićenu Čikolu iz koje Drnišani piju vodu, već 40 godina slijeva kanalizacija iz naselja Mirlović Polje.

– Općinske vlasti zahtijevaju hitnu reakciju državnih institucija, jer Vlada, odnosno Hrvatske vode, naplaćuju naknadu za svaku ispuštenu litru s ovog područja. A njihova je obaveza da taj novac vrate ovdje, poručio je za HRT Josip Sučić, načelnik Općine Ružić, krajem prošle godine.

Troskot prozvao ministra financija Ćorića

Saborski zastupnik Mosta Zvonimir Troskot zatražio je od ministra financija Tomislava Ćorića da utvrdi jesu li državne institucije evidentirale i provjeravale novčane tokove povezane s tvrtkom CE-ZA-R i akterima iz afere s otpadom u Gospiću, što se, kaže, može doznati jednim klikom miša.

– Od ministra financija Tomislava Ćorića tražim da utvrdi jesu li državne institucije evidentirale i provjeravale gotovo 580 tisuća eura novčanih tokova povezanih s tvrtkom CE-ZA-R i akterima iz slučaja nezakonitog odlaganja otpada u Gospiću i Benkovcu, što se može otkriti jednim klikom miša, rekao je Troskot na konferenciji za novinare. On tvrdi da financijski trag može otkriti tko je plaćao, tko je zarađivao i za koje poslove, naglasivši da je Most te podatke javno iznio još 28. studenoga 2025., ali da odgovore institucija do danas nije dobio.