Petak, 1. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

POKLADNA BAŠTINA

Paško kolo je srce karnevala, a Marko je krivac i ove godine

Autor: Nikolina Lucić

12.02.2024. 09:00
Paško kolo je srce karnevala, a Marko je krivac i ove godine

Foto: TZ GRADA PAGA



Maškarane povorke uz puno pjesme i plesa od ove nedjelje ponovno vladaju otokom Pagom. U organizaciji Turističke zajednice i Grada Paga, od 11. do 14. veljače održavaju se zadnji dani tradicionalnog Paškog zimskog karnevala uz bogat kulturno-zabavni program. Treba, naime, znati da je u Pagu karneval duga vijeka, da se odlikuje sačuvanom čistoćom tradicije, poglavito folklorne i da je iskaz svojevrsnog kolektivnog duha Pažana što se najbolje ogleda u ozračju iščekivanja pokladnih dana, osobito zadnjih, i u masovnosti učešća žitelja.


Pažani iz godine u godinu pokazuju tako da znaju i umiju živjeti za karneval. Zimski karneval započinje prema katoličkom kalendaru prve subote nakon blagdana Tri kralja i traje do prvog dana korizme – Čiste srijede ili Pepelnice. U tom vremenskom periodu svake subote se održavaju zabave pod maskama, da bi potpuno kulminirale ludom zabavom i spaljivanjem lutke koja je krivac za sve nevolje koje su se dogodile prethodne godine.


Četiri dana vlasti


Paški karneval, bio zimski ili ljetni ima specifično paško kolo koje se pleše upravo i isključivo u tim karnevalskim danima. Paška djeca ga nauče plesati prije nego li nauče plivati ili govoriti. Tradicija maškaranja i karnevala u Pagu potječe od davnina, a Pažani su jako ponosni na svoje kolo i plešu ga u svim svečanijim prigodama. U tom se razdoblju tanci-socji organiziraju svake subote, a posljednja tri karnevalska dana priredba se seli na središnji gradski trg, na pijacu, uz službenu primopredaju ključeva grada i tradicionalno paško kolo na glazbu zadarskog skladatelja Šime Dešpalja. Karnevalsku zabavu upotpunjuju članovi KUD-a Družina folklornim nastupom i izvedbom pučke drame »Paška robinja«.




Grad Pag može se pohvaliti i ljetnim karnevalom koji se, kao karneval s najduljom tradicijom, još od 1959. godine održava svakog posljednjeg vikenda u srpnju.


Direktorica Turističke zajednice Grada Paga tako je za nas najavila ovogodišnje finale Paškog karnevala, a od članova karnevalske udruge »Markova kumpanija« Branka Barbira i Ivice Bobića doznali smo ponešto o tradiciji i povijesti Paškog karnevala i pokladnih običaja.


Vrhunac karnevalskih zbivanja otpočeo je u nedjelju tradicionalnom karnevalskom povorkom s trajektnog pristaništa do središnjeg gradskog trga gdje se održala primopredaja vlasti i podigao karnevalski barjak.


– Naša nedjeljna povorka tradicionalno je krenula od trajektnog pristaništa do mosta u centru grada, gdje je gradonačelnik vodio prvo paško kolo i maškarama predao ključeve grada na četiri dana. Gradska glazba Pag će i ove godine svirati pet paških kola, a pozvali smo i brojne prijatelje i izvođače, kazala je Karavanić, rekavši kako je izborom za najbolju maškaru završila zabava prvog dana.


Foto: LUKA JELIČIĆ


Zabava za sve


Ponedjeljak, 20. veljače, prepun je događanja za najmlađe ljubitelje karnevala. Program započinje u 17 sati, a uz animatorice klaunicu Neliu i hodačicu na štulama nastupit će djeca iz skupina Tići, Leptirići i Duga iz Dječjeg vrtića Paški mališani. Nakon toga slijedi nastup Dječjeg zbora Vijolice i učenika OŠ Jurja Dalmatinca, a članice udruge »Kissa« izvest će plesnu točku »Volim se gibat«. Slijedi podjela nagrada za najbolje literarne i likovne radove učenicima OŠ Jurja Dalmatinca i polaznicima Dječjeg vrtića Paški mališani te poklona za djecu sudionike karnevalske povorke i karnevalskog programa. Učenici 4. i 6. razreda OŠ Jurja Dalmatinca organizirat će prigodnu prodaju slastica.


U utorak, 21. veljače u 17.45 sati KUD Družina izvest će »Robinju«. Od 18.30 sati na programu je »Pagovizija«, potom slijedi »Tumbula«, a od 20 sati, uz fritaju od ričavca, podjela lista »Baš nas briga.« Zadnjeg dana karnevala, u srijedu u 15.30 sati, kreće pogrebna povorka od kina. Na glavnom gradskom trgu pročitat će se oporuka i nakon toga spaliti Marko.


– Tradicionalni dan, kada svi nosimo crne fuštane je u utorak. Do tada će dramska sekcija KUD-a Družina i izvesti tradicionalno uprizorenje »Paške robinje«, koja se i izvodi samo u pokladno doba. Spektakl u utorak je »Tumbula« s nagradom – paškom janjetinom i sirom. To je uvijek spektakl i uvijek »namješteno« natjecanje za svakog pobjednika. Veliko zadnje kolo ide oko grada, a maškarani će tanci učiniti svoje. Na kraju, pogrebna povorka kreće od Doma kulture s Markom – krivcem za sve nevolje i kulminira spaljivanjem na gradskom mostu, što i označava kraj karnevala, najavila je Karavanić.


Paski karneval 2023., maska Peruzini


»Paška robinja«


»Paška robinja« pučka je drama prvi put objavljena u časopisu »Zora Dalmatinska« 1846. godine. Tradicionalno se u Pagu izvodi već stoljećima, uglavnom tijekom karnevalskih dana, pa će tako biti i ove godine. Pretposljednjeg dana Paškog karnevala na Trgu Petra Krešimira izvodi ju tridesetak članova Kulturno umjetničkog društva Družina koji napjevima i plesom, paškim tancem i paškim kolom, dočaravaju karnevalsko ozračje i tradiciju u sklopu koje se inače u Pagu »Robinja« izvodi.


– Dok je ljetni karneval jedan od najstarijih u Hrvatskoj, zimski ima nešto kraću, ali nimalo manje važnu povijest, kazao je Bobić, dok je Barbir dodao kako je tradicija paškog zimskog karnevala tisućljetna.


– U statutu Paške općine iz 1433. godine u jednom se poglavlju koje govori o blagdanima jasno naznačuje kako pokladni utorak i ponedjeljak stoje kao blagdani. Tradicija je vjerojatno starija i od službenih zapisa, a većina se pokladne baštine vezuje u venecijanske običaje, jer Pag je dugo vremena bio pod upravom sv. Marka, pojasnio je Barbir.


Stari i novi običaji


Karnevalski običaji kreću prve subote nakon blagdana Sveta tri kralja, a svake se subote održavaju i tradicionalni tanci. Ove je godine to bilo u paškom magazinu, a u povijesti su se, kažu naši sugovornici, tzv. soci znali održavati i u dobrostojećim paškim kućama.


– Uz karnevalske subote, jedan od stupova karnevalske tradicije na otoku su i ručavci. Ručavce smo počeli obilježavati intenzivno u zadnjih 15-ak godina. Po pričanju naših starih, običaji su to koji datiraju u povijest, a sad su se obnovili. Oni se događaju zadnja tri četvrtka, kada se društva okupljaju po grupama. Grad se za ručavce dijeli u tri dijela: Kunteju i Bašacu, Stari dio i Vodice. Najveći je dio ostao za kraj, kada dolazi i najviše ljudi. Gitara i harmonika su obavezne i idemo po kućama. Signal za dobrodošlicu nam je svjetlo ispred vrata, što znači da nas domaćini očekuju. U tim nas se kućama časti, a mi skupljamo namirnice za tradicionalni fažol i jaja za fritaju, pojasnio nam je Bobić, rekavši kako se u nedjelju poslije povorke tradicionalno radi ogromna fitaja, koja je u najboljim danima imala i preko tisuću jaja.


Ivica Bobić i Branko Barbir


U ime prošeka, rakije i vina


– U svakoj kući na našim pohodima obavezno prvo obavimo »karnevalosvo« u ime »prošeka, rakije i vina« kako bi u blagoslovljenoj kući karnevalski dug vladao cijele godine, dodao je Bobić, na što se Barbir nadovezao kako se zadnjih 25 godina održavaju i »karnevalski peci«.


– Izvodimo tada pučke pjevane i dramske predstave. Ove godine djelo Ive Bukše pretresa pitanja dolaska jedne tajnice u Grad Pag. Iz tradicionalnog programa, na karnevalsku nedjelju tradicionalno nastupa KUD Družina, a kao tajnu čuvamo ovogodišnji karnevalski intermezzo. U utorak se tradicionalno igra »Robinja«, rekao je Barbir, pojasnivši kako je još uvijek nejasno porijeklo »Paške robinje«, koja se, prema nekim izvorima pripisuje piscu Hanibalu Luciću, dok prema drugim stoji da je pučka predstava koju je on kasnije adaptirao.


– S obzirom da je Lucićeva poznatija, srž nam je uvijek ista, tradicionalna, i oslanja se na arhaični tip kazališta. Otkad ja znam za sebe, karnevalski je utorak uvijek bio »Robinjin«. Zadnjih šest do sedam godina imamo i po tri generacije iz jedne obitelji u kazališnoj postavi, rekao je Barbir.


Vesna Karavanić, direktorica paškog TZ-a


»Baš nas briga«


Karnevalska udruga »Markova kumpanija« već godinama vodi i sudjeluje u organiziranju programa. Vezuju, kako kažu, različita tkiva i udruge Paškog karnevala, koji se vezuje za sam grad Pag.


– Nisam meštar od karnevala, ali jesam kapelnik Gradske glazbe Pag, tako da mi je važno istaknuti kako je paško kolo srce karnevala i svake važnije svečanosti. 1928. ga je godine napisao za puhački orkestar naš poznati glazbenik Šime Dešpalj. On je je nekoliko godina bio na mojoj poziciji i kao kapelnik je izučavao mlade glazbenike sviranju. Paško se kolo izvodilo prije uz mišnjice ili kakav ritam instrument, da bi Dešpalj po dolasku u Pag raspisao djelo za puhački orkestar i mi komad i dandanas izvodimo u istom aranžmanu, pojasnio je Barbir.


Kroz razgovor nam kazuju kako neki običaji umiru, a novi se pojavljuju. Barbir je godinama bio urednik na Radio Pagu i dodaje, mnoge su godine proveli uz kolumnistički list »Baš nas briga«.


– Iz njega su se mnogi učili paškom govoru i dijalektu, a sve smo važnije informacije dva puta godišnje upravo iz njega saznavali. No, kada je 1993. godine osnovan radio, preuzeli smo i tu novu medijsku formu i počeli raditi humoristični program, koji je bio iznimno dobro slušan. Bila je to nova dimenzija karnevala, da bi 2000. godine počeli s dramskim predstavama i prikazima. No, neki su običaji, kao što su tanac, kolo i »Robinja« ostali nepromijenjenima, prisjetio se Babir, dok je Bobić, rekao kako su ranijih godina iz Zadra stizali poslušati neke od najpoznatijih hrvatskih glazbenika, od kojih su mnogi svoje prve koncerte imali upravo na paškom karnevalu.


Jedinstvena povorka


– Jednom smo se čak uspjeli uvući u povorku u Rijeci, a nedavno smo bili u Samoboru sa limenom glazbom, maskama i nošnjama. Pridružio nam je i jedan dio Pažana koji žive u Zagrebu samo kako bi »zakolali«, dodao je Bobić, dok je Barbir naglasio kako su se u Samoboru ciljano odlučili predstaviti sa svojom jedinstvenom karnevalskom povorkom.


– Barjaktar vodi kolonu s paškom zastavom. Iza njega idu parovi u paškoj nošnji, potom aktualna vlast s ključem grada, potom članovi limenog orkestra i potom cijeli niz maškara. Na kraju je »Marko«, krivac za sve nesreće, pojasnio je Barbir, rekavši kako se u Pagu »Marko« spaljuje na Čistu srijedu.


– »Marko« je dugogodišnji paški krivac za sve nevolje, a pretpostavlja se da utjelovljuje sv. Marka, zaštitnika Venecije. Tako su se Pažani dugi niz godina rugali svojim gospodarima, a tužna je povorka, čitanje oporuke i njegovo paljenje ostalo do dan-danas, zaključio je Barbir.