Ošljak i ovo ljeto pod okupacijom turista: 'Na otok dnevno dolazi tisuću ljudi, a situacija je sve gora!'

»Nikad gore« – to su riječi kojima nam mještanin i općinski vijećnik Mihovil Valčić opisuje stanje na otoku Ošljaku koji je zadnjih godina postao, protiv volje mještana, turistička destinacija. Mještani su naglašavali kako je posjećivanje trajektom desetljećima bilo uobičajeni način dolaska na otok i nikada s takvim posjetiteljima otočani nisu imali problema, no problem predstavljaju turisti koji stižu s brodicama, koji zaviruju u vrtove, kradu voće i povrće, i na kraju ostavljaju otpad za sobom.

Ključne ovlasti

Inače, otok Ošljak 1985. godine proglašen je park-šumom, a potom 2005. i značajnim krajobrazom. Ujedno je i najmanji naseljeni otok zadarskog arhipelaga na kojem zimi živi tridesetak ljudi, a ljeti oko 150.

O problemu prekomjernog broja posjetitelja, o zaštiti otoka, okoliša, i pomorskom dobru raspravlja se više od dvije godine s ciljem pronalaska rješenja za sve uključene strane. U rasprave su uključeni mještani, Natura Jadera, koja upravlja dijelom područja otoka Ošljaka koje je zaštićeno, Županijska lučka uprava Zadar, koja upravlja lukom otvorenom za javni promet, te Općina Preko koja upravlja ostatkom pomorskog dobra u općoj uporabi.

Damir Perić, ravnatelj Nature Jadere, ističe kako su u suradnji sa Zadarskom županijom naručili studiju prihvatnog kapaciteta za Ošljak, koju provodi Sveučilište u Zadru, a kojoj je cilj utvrditi optimalan broj posjetitelja koje otok može podnijeti bez ugrožavanja prostora, kvalitete života stanovnika i prirodnih vrijednosti.

– Nažalost, studija neće biti spremna za ovo ljeto, ali očekujemo da će biti dovršena do srpnja ili kolovoza. Vjerujem da će to biti kvalitetan i opsežan dokument koji će pomoći Ošljaku. Isto tako, rezultati će se moći koristiti i na drugim otocima. Znate, danas govorimo o Ošljaku, ali vjerujem da će se za godinu ili dvije slični modeli morati primjenjivati i drugdje, ističe Perić.

Isto tako, naglašava kako, uz masovni turizam, problem predstavlja činjenica da je velik dio prostora kojim se posjetitelji kreću na pomorskom dobru, koje nije u nadležnosti ustanove za upravljanje zaštićenim područjem.

– Mi možemo predlagati određena ograničenja ili modele upravljanja, ali ključne ovlasti vezane uz pomorsko dobro ima jedinica lokalne samouprave. Prema zakonu, Općina Preko treba imati Plan upravljanja pomorskim dobrom, a kroz taj dokument može ograničavati kapacitete, izdavati dozvole i donositi druge mjere upravljanja, kazao je Perić dodavši kako je nužno uvesti bolji sustav nadzora, uključujući pomorske i komunalne redare te obvezu da organizirani dolasci brodom imaju vodiče.

Damir Perić

Uvođenje reda

Krešimir Laštro, pročelnik Upravnog odjela za pomorsko dobro, more i promet Zadarske županije, kazao je kako će se tijekom ove turističke sezone prikupljati podaci o broju posjetitelja, njihovom kretanju i korištenju prostora kako bi se izradio kvalitetan dokument, a kako bi sljedeće godine bio uspostavljen sustav upravljanja koji bi definirao broj plovila i posjetitelja te eventualne dozvole za dolazak na otok.

– U dijelu koji se odnosi na lučko područje analizirat će se kapacitet same luke, koliko brodova i brodica s turistima može istovremeno ili tijekom dana pristati, uz redoviti promet koji se odnosi na državnu liniju. To je dokument na temelju kojeg će se kasnije odrediti broj plovila, putnika i turista koji će moći dolaziti na Ošljak, kazao je Laštro dodavši kako će ovo ljeto biti pojačan nadzor unutar same luke, posebno kod pristajanja plovila, iskrcaja putnika i općenitog odvijanja prometa. Pravo rješenje, odnosno sustav dozvola i upravljanja, očekuju sljedeće godine.

Krešimir Laštro

Kako dalje navodi, kroz više sastanaka s mještanima, brodarima i ostalima koji su uključeni, jasno je da se red mora uspostaviti.

– Brodari podržavaju model uvođenja reda i sustava dozvola, jer njima je također važno da njihovi gosti i skiperi znaju pravila, raspored i način funkcioniranja. Sigurnost je vrlo važna i zbog toga vjerujem da je svima u interesu uspostaviti red. Međutim, potrebno je imati strpljenja, sa svih strana, kazao je Laštro.

Zakonsko rješenje

U međuvremenu, Mihovil Valčić te ovlašteni predstavnik Udruge za zaštitu prirodnih i povijesnih vrijednosti otoka Ošljaka Rene Valčić, tvrde da se situacija s prekomjernim brojem posjetitelja iz godine u godinu pogoršava.

– Prije dvije i pol godine počeli smo upozoravati na problem kada je na otok dnevno dolazilo između 300 i 500 ljudi. Danas ih dolazi i do tisuću. Ne samo da problem nije riješen, nego je situacija znatno gora, govori Mihovil uz napomenu kako turistički brodovi sve češće koriste dijelove luke koje ne bi smjeli, pristanište trajekta, komunalne vezove i mjesta koja su rezervirana za posebne namjene, tj. za vatrogasce, hitnu pomoć, policiju i slično.

Mihovil Valčić

Što se tiče studije prihvatnog kapaciteta koja se izrađuje, Rene Valčić smatra da sama studija ipak neće biti primjenjiva i neće tretirati Ošljak kao zaštićeno područje.

– Studija sama po sebi neće riješiti problem. To vam je kao da dobijete pušku bez metaka! Naime, studija upravljanja posjećivanjem nema zakonske mehanizme kojima to može regulirati. Ni Zakon o turizmu, ni Zakon o lokalnoj samoupravi, ni Zakon o pomorskom dobru ne daju potrebne alate za ograničavanje posjećivanja značajnog krajobraza i regulaciju obavljanja gospodarskih djelatnosti. Jedini zakon koji to omogućuje jest Zakon o zaštiti prirode. Činjenica da je Općina Preko dobila upravljanje pomorskim dobrom u značajnom krajobrazu ne znači da je Ošljak prestao biti zaštićeno područje, jer status značajnog krajobraza i dalje postoji, govori Rene Valčić dodajući kako postoji i odredba u samom Zakonu o zaštiti prirode, koja govori da se upravljanje zaštićenim dijelovima prirode, pa tako i pomorskim dobrom, može dodijeliti nekoj drugoj ustanovi, čime se nikako ne mijenja njegov status.

Koncesijska odobrenja

– S druge strane, Općina Preko nije izradila plan upravljanja pomorskim dobrom u značajnom krajobrazu, kao niti odluku o redu na njemu, sukladno čl. 39. Zakona o pomorskom dobru, dok je Ministarstvo prometa, mora i infrastrukture propustilo obaviti nadzor po čl. 40. toč. 7. zakona nad planovima upravljanja pomorskim dobrom u značajnom krajobrazu. Dodatni je problem i posljednja Uredba o vrstama djelatnosti i naknadama za dozvole na pomorskom dobru iz koje je izbačena djelatnost prijevoza putnika, koja je bila obuhvaćena u prethodnoj uredbi, ističe Rene Valčić.

Na naše pitanje, koje mjere bi predložili za bolju regulaciju posjeta, ističu kako bi značajno bilo provođenje zakona, prvenstveno Zakona o zaštiti prirode.

– Zakon o zaštiti prirode propisuje da se gospodarske djelatnosti u zaštićenim područjima mogu obavljati samo uz uvjet ishođenja odgovarajućih koncesijskih odobrenja. To je, bez obzira što je pomorsko dobro pod nadležnosti Općine, prema našem mišljenju, jedini mehanizam kojim se može upravljati brojem posjetitelja i organiziranim dolascima. Dakle, izdavanje koncesijskih odobrenja po Zakonu o zaštiti prirode utvrđenih planom upravljanja zaštićenim područjem. Naime, zakon predviđa ograničavanje broja posjetitelja kada postoji opasnost od narušavanja prirodnih I krajobraznih vrijednosti, požara, zagađenja ili drugih štetnih posljedica, objašnjava Rene Valčić dok Mihovil Valčić dodaje kako je nelogično da za dolazak na pomorsko dobro vrijede druga pravila u odnosu na ostatak zaštićenog područja. Jer, pristupanje u zaštićeno područje nije moguće drugačije nego dolaskom na pomorsko dobro.

Rene Valčić

Primjena propisa

– Za upravljanje su odgovorni i Općina Preko i Natura Jadera, svatko u okviru svojih nadležnosti. Međutim, postoje ozbiljni problemi s izradom planova upravljanja i njihovom provedbom. Bez jasnih planova upravljanja i koncesijskih odobrenja nema stvarne kontrole. A, ako netko treba čekati, onda su to brodari, a ne lokalno stanovništvo koje ovdje živi, naglašava Mihovil.

Naši sugovornici također upozoravaju na ekološke posljedice povećanog broja posjetitelja, uključujući ugrozu morske flore, poput posidonije te zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta, kao i narušavanje krajobraza. Smatraju da je upravo zbog toga potrebno provoditi postojeće propise koji reguliraju zaštitu prirode.

– Ono što se može zaključiti kada je riječ o našem problemu jest da svi zakoni koji se odnose na zaštićena područja idu u našu korist. Dakle, ono što nedostaje jest dosljedna primjena propisa od strane nadležnih institucija, počevši od jedinice lokalne samouprave, odnosno Općine, pa sve do Ministarstava. U konačnici, radi se isključivo o poštivanju zakona države – ništa više i ništa manje, zaključili su Valčići i poručili da – ne odustaju!