Četvrtak, 9. svibnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

22 C°

EKOLOŠKA BOMBA

Opasne kemikalije iz bazena lužine u Zatonu Obrovačkom prijete rijeci Zrmanji

Autor: Iva Bucić

01.03.2024. 09:45
Opasne kemikalije iz bazena lužine u Zatonu Obrovačkom prijete rijeci Zrmanji

Foto: MISLAV KLANAC



Nadležne državne institucije što prije trebaju utvrditi je li potres koji je prije dva tjedna zatresao Zaton Obrovački silinom od 3,3 stupnja po Richteru uzrokovao oštećenja na bazenima lužine nekadašnje Tvornice glinice Jadral. Ako otpadne kemikalije u većim količinama dopru do 500-tinjak metara udaljene Zrmanje, ekološka i posljedično ekonomska katastrofa mogla bi pogoditi 15 tisuća stanovnika, koliko ih prema posljednjem popisu stanovništva živi na području Grada Obrovca te općina Jasenice, Novigrad, Posedarje, Starigrad i Ražanac.


»Umjesto bazena, oprani samo novci«


Iz Općine Jasenice, na čijem se teritoriju bazeni lužine nalaze od kraja 70-ih godina, u više su navrata nadležne institucije upozoravali na opasnost koja prijeti zbog bazena koji se rasprostiru na 23 hektra većinom državnog zemljišta.


– Nakon potresa ponovno smo uputili dopis prema nadležnima, konkretnije prema DORH-u, Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja i Fondu za zaštitu okoliša. Tražimo da se napravi analiza stanja, da se izađe na teren i da se vidi ima li kakvih posljedica i oštećenja od potresa. Država je nadležna za taj problem i trebala bi se za njega i pobrinuti, govori Stipe Vulić, nezavisni načelnik Općine Jasenice.




Iako naglašava da ne treba paničariti ni stvarati dramu, situacija je ozbiljna i bazene treba sanirati što prije.


Kako je u srijedu na medijskoj konferenciji organiziranoj na ovu temu istaknuo ekološki aktivisti i Mostov vijećnik Grada Obrovca, Ivan Matić, u dosadašnjim pokušajima sanacije, umjesto bazena, oprani su samo novci.


Naime, prije 15-ak godina, Fond za zaštitu okoliša uložio je 120 milijuna kuna za sanaciju bazena tvornice, a posao je odrađen loše. Bazeni su zatrpavani neadekvatnim materijalom uključujući građevinski otpad bivše zgrade tvornice i otpad od iskopa tunela Sv. Rok, pa je nakon toga trebalo uložiti još 100 milijuna kuna u drugi pokušaj sanacije. Sanacijski program »Bazeni crvenog mulja i lužine bivše tvornice glinice u Jasenicama«, na koji je nadležno ministarstvo 2015. izdalo suglasnost i čiji je rok provedbe bio pet godina, trebao je biti dovršen do 2020. godine.


Matić naglašava da je najveći problem u tome što danas očigledno nitko uopće ne kontrolira stanje bazena, nego se strpljivo čeka da se dogodi katastrofa. A u tom će slučaju, kaže, sanacija koštati puno više nego što bi koštala sada.


Ivan Matić


I europski problem


– Pazi li itko na te bazene, vodi li se računa o njima? Činjenica je da je u bazenima nešto što se klasificira kao otrovno i da to tu stoji u nekontroliranim uvjetima. Ili uvjete treba iskontrolirati ili ovo odavde treba maknuti, poručuje Matić.


Podsjeća da ni u Osijeku nikoga nije bilo briga za brdo plastike, sve dok nije planula i uzrokovala ekološku katastrofu.


– Koliko god da košta, za sanaciju se mora naći novca – ako se dogodi havarija, to će nas koštati puno više. Volio bih da to Vlada shvati ozbiljno i prenese to partnerima u EU, da i oni postaju svjesni da je to i naš i njihov problem. Europskim je sredstvima financiran niz projekata u Novigradskom i Karinskom moru, a koji su se temeljili upravo na Zrmanji i ta dva mora. Svi će ti novci biti bačeni u vjetar ako se bude štedjelo na sanaciji. U konačnici, što vrijedi aglomeracija koja se radi da zaštiti Novigradsko i Karinsko more od fekalija, ako u njih cure kemikalije iz bazena lužine, pita se Matić.


Bazeni osim lužine sadrže i crveni mulj, koji nastaje kao tehnološki otpad u proizvodnom procesu stvaranja glinice. Osim hidroksida, željeza, aluminija i titana, mulj sadrži i visoke koncentracije drugih teških metala, od kojih su neke i do dvadeset puta veće od prosječnoga sastava okolnog tla. Otpadna lužina osim visoke pH vrijednosti (10,2) i visokog stupnja alkaličnosti sadrži i visoke koncentracije elemenata arsena, vanadija, kroma, bakra, kobalta i selenija. Neke od njih i do 30 puta premašuju granične vrijednosti propisane za otpadne vode koje se smiju ispuštati u prirodni prijamnik.


Iako s kolegama iz susjednih općina nije raspravljao o bazenima lužine otkako je lani došao na čelo Općine Starigrad, načelnik Marin Čavić ističe da je otvoren za suradnju.


– O tom problemu svakako treba razgovarati i najučinkovitije bi bilo da ugrožene općine zajednički nastupe, sažima Čavić.


Načelnik Općine Posedarje, Ivica Klanac, ističe da on s kolegama može jedino upozoravati, no na stručnim je službama da nešto poduzmu.


Stipe Vulić, načelnik Općine Jasenice