Nacional: 'Dio troske iz Biljana Donjih završio na rubu Lonjskog polja?'

Tvrtka Kemokop za uklanjanje oko 124 tisuće tona silikomanganske troske s Crnog brda dobila je posao vrijedan 17,5 milijuna eura. Fond tvrdi da je sav materijal oporabljen i pretvoren u građevinski materijal, dok Nacional, pozivajući se na upućeni poslovni izvor, otvara pitanje gdje je dio tog materijala zapravo završio.

Priča o Crnom brdu u Biljanima Donjim, koje je nakon više od desetljeća konačno uklonjeno ovog ljeta, dobila je novi nastavak. Tjednik Nacional objavio je kako postoje indicije da je dio materijala s nekadašnjeg odlagališta silikomanganske troske mogao završiti na odlagalištu fosfogipsa kod Kutine, na samom rubu Parka prirode Lonjsko polje.

Nacional se pritom poziva na upućeni poslovni izvor koji tvrdi da je tvrtka Kemokop na toj lokaciji odlagala više različitih kategorija otpada, među kojima bi se mogao nalaziti i dio od približno 124 tisuće tona troske uklonjene iz Biljana Donjih. Tjednik navodi kako bi, pokažu li se takve informacije točnima, problem mogao biti u tome što je kutinsko odlagalište namijenjeno samo određenim vrstama neopasnog otpada.

Fond tvrdi: Troska je oporabljena

Riječ je o materijalu čije je uklanjanje država godinama pokušavala riješiti. Kemokop iz Dugog Sela izabran je za izvođača radova, a vrijednost ugovora iznosila je oko 17,5 milijuna eura s PDV-om. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 19. kolovoza objavio je da je sanacija Crnog brda završena prije ugovorenog roka te da je uklonjeno i oporabljeno oko 124 tisuće tona silikomanganske troske. (FZOEU)

Fond je tada posebno naglasio da troska nije samo premještena na drugu lokaciju, nego da je oporabljena i dobila novu vrijednost kao građevinski materijal. Direktor Fonda Luka Balen ustvrdio je kako projekt predstavlja primjer kružnog gospodarstva u praksi. (FZOEU)

Upravo taj dio sada problematizira Nacional. Prema tvrdnjama izvora tog tjednika, materijal s oznakom KB 10 02 01, odnosno otpad od prerade šljake, obrađivan je drobljenjem i prosijavanjem, ali izvor smatra da mu time nije mogao automatski prestati status otpada. Nacionalov izvor tvrdi da ta kategorija nije navedena među ulaznim vrstama otpada kojima se prema odgovarajućem pravilniku nakon postupka oporabe može ukinuti status otpada.

Prema istoj tvrdnji, dio troske mogao je završiti i u asfaltnim bazama i betonarama. Nacional pritom ne objavljuje dokaz kojim bi bilo potvrđeno da je upravo materijal s Crnog brda odložen u Kutini, nego se poziva na informacije poslovnog izvora.

Na isto odlagalište stiglo 16,4 tisuće tona drugog materijala

Kutinsko odlagalište fosfogipsa prostire se na približno 167 hektara, a Nacional upozorava da je riječ o okolišno osjetljivoj lokaciji u blizini Parka prirode Lonjsko polje.

Tjednik slučaj Crnog brda povezuje i s ranijim poslovanjem Kemokopa. Iz sudskog postupka koji se vodio u Sisku proizlazi da je sa sisačke lokacije Kemokopa u Kutinu prevezeno više od 16,4 milijuna kilograma materijala. Spor se vodio oko pitanja je li nakon obrade i dalje riječ o mulju od obrade urbanih otpadnih voda ili o materijalu koji se mogao klasificirati kao mineralni agregat.

Općinski sud u Sisku u svibnju ove godine nepravomoćno je kaznio Kemokop zbog postupanja protivno dozvoli odnosno Elaboratu gospodarenja otpadom. Prema Nacionalu, inspektor je u postupku naveo da je 16.434.123 kilograma materijala prema pratećim listovima odvezeno upravo na odlagalište fosfogipsa u Kutini.

Kemokopova predstavnica u tom je postupku tvrdila da materijal koji je otišao u Kutinu više nije bio mulj, nego obrađeni agregat za rekultivaciju zemljišta.

Ponovno pitanje: gdje je završila troska iz Biljana?

Crno brdo u Biljanima Donjim godinama je bilo jedan od najvećih okolišnih problema u Zadarskoj županiji. Zbog toga što Hrvatska lokaciju nije sanirala, Sud Europske unije u ožujku 2025. državi je odredio paušalnu kaznu od milijun eura te dodatnih 6500 eura za svaki dan kašnjenja do izvršenja presude.