HVALEVRIJEDNO! Udruga Sol samostalno popravila oštećene suhozide, završili su prije vremena

Udruga Sol je dovršila aktivnosti povezane s provedbom projekta »Očuvanje suhozidne baštine sjevernodalmatinskih otoka« koji je bio u potpunosti financiran sredstvima MRRFEU. U suradnji s lokalnim partnerima, MO-om Olib, Društvom za zaštitu prirodne i kulturne baštine otoka Silbe – Samotvorac i Društvom Premujana, detektirani su i locirani oštećeni suhozidi. Nakon toga ih je udruga Sol, kao nositelj projekta, samostalno popravila.

Projekt je započeo 1. studenoga 2023. godine, a predviđeno trajanje bilo je do 13. lipnja ove godine. No, kako nam je ispričao predsjednik udruge, Denis Kleva, završili su prije vremena kako bi izbjegli velike vrućine.

Umijeće gradnje

– Cilj nam je bio završiti radove prije nego što počnu velike vrućine pa smo projekt završili u svibnju. Imali smo sreće jer ni jedan dan nije bio toliko vruć da bi nas spriječio u radu. Od podneva do dva ili tri sata popodne bismo se sklonili, a ostatak vremena smo mogli raditi bez problema. Planirali smo zaposliti dva lokalna radnika s Oliba, ali to nije bilo moguće jer se nismo mogli dogovoriti, kazao je Kleva te dodao kako je njegov kontakt bio Mario Zaccaria iz udruge Dragodid, koji se bavi zaštitom i očuvanjem suhozidne baštine.

– Pitao sam ga je li zainteresiran da nas dvojica odradimo posao. Naravno, odmah je pristao, tako da smo nas dvojica sami uspješno završili projekt. Radovi su napredovali brzo jer je lakše raditi s nekim tko je sposoban i voljan raditi, istaknuo je Kleva dodajući kako je uz to Mario održao i nekoliko radionica vezanih uz očuvanje suhozidne baštine.

Kako navodi, oštećenja na suhozidima najčešće uzrokuju ovce ili vozila koja zapnu o njih u prolazu pa ljudi obično maknu kamenje s ceste, a zid ostane razvaljen.

– Kad smo popravljali suhozide, prvo smo čistili sav materijal iznutra, postavljali temeljne kamene ploče na dno, a zatim slagali kamenja prema vrhu, kazao je Kleva.

Također, prokomentirao je činjenicu kako na razini države ne postoji unificirani sustav zaštite suhozidne baštine.

– Premda je umijeće suhozidne gradnje upisano na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne baštine, na razini države, nažalost, ne postoji unificirani sustav zaštite, već samo pokoji sporadični projekti. Na tom području je najaktivnija udruga Dragodid. Oni najviše znaju o zaštiti suhozidne baštine u Hrvatskoj, pa su shodno tome i najaktivniji po tom pitanju, istaknuo je Kleva kazavši nešto više i o povijesti takve gradnje.

FOTO: OSOBNA ARHIVA

Olib i njegovi zidovi

– Starije generacije su gradile suhozide kako bi oslobodile zemlju i dobile plodno tlo. Tako su bacali kamenja van sve dok ne bi došli do zemlje, a onda su to kamenje slagali kako bi formirali zidove, tako su često ti suhozidi omeđivali prometnice. Primjerice, na Olibu imamo 400 kilometara prometnica, što znači da je ukupna dužina suhozida 800 kilometara, objašnjava Kleva, dodajući kako, prema njegovim saznanjima, otok Olib od naseljenih otoka ima najveći broj suhozida.

– Postoji jedan mali nenaseljeni otok kod Šibenika koji ima više suhozidnih konstrukcija nego Olib, ali među naseljenim otocima Olib ima najviše suhozida. No, volio bih da netko može osporiti ovu tvrdnju. Naime, razgovarao sam sa stručnjacima iz udruge Dragodid, koji su mi rekli kako nedostaju konkretna istraživanja vezana uz tu temu pa zapravo to ne možemo znati sa sigurnošću, kazao je Kleva.

Gradnja suhozida prestala je biti dio života početkom 20. stoljeća. Nakon toga, lokalno stanovništvo prestalo je s izgradnjom suhozida. Prije toga, lokalni žitelji bili su primorani dizati se s prvim svitanjem sunca i odlaziti na počinak sa zalaskom. Između toga su odlazili u vinograde ili gradili putove.

Međutim, s obzirom na depopulaciju koja pogađa jadranske otoke, pa tako i otok Olib, predsjednik Kleva ne vjeruje da će se situacija uskoro promijeniti. Projekti poput ovoga su, kako kaže, tek kap u moru.

Denis Kleva