Godinu dana nakon pokretanja peticije na Sestrunju manje divljih svinja - i štete

Godinu dana nakon što su mještani Sestrunja upozorili javnost na divlje svinje koje su im ulazile u vrtove, maslinike i vinograde te se približavale kućama, situacija se počela popravljati. Od svibnja do prošlog vikenda na području Sestrunja odstrijeljena je 21 jedinka, a stanovnici primjećuju i manje štete, potvrdio nam je predsjednik Lovačkog društva »Golubinka« Sestrunj Kristian Šužberić.

Pozitivne reakcije

– Reakcije mještana su pozitivne, neki kažu da im divlje svinje više ne ulaze toliko u maslinike, a neki da ih uopće nisu ni vidjeli. S obzirom na broj lovaca i to da je sve ostvareno bez pogonskih lovova, prezadovoljni smo, kaže Šužberić.

Podsjetimo, Lovačko društvo »Golubinka« prošle je godine pokrenulo peticiju nakon dugotrajnog nezadovoljstva upravljanjem lovištem Sestrunj – Rivanj. Mještani su upozoravali na uništene poljoprivredne površine i suhozide, ali i na sve češće pojavljivanje divljih svinja u dvorištima.

Krajem listopada 2025. Općina Preko i Lovačko društvo sklopili su ugovor kojim je društvo ovlašteno provoditi mjere zaštite divljači unutar naseljenih i građevinskih područja Sestrunja, na javnim cestama te u zaštitnom pojasu od stotinu metara oko naselja.

Pritom je važno razlikovati Program zaštite divljači od lova i odstrela. »Golubinka« kroz Program ne provodi lov unutar mjesta, nego nadzire naselje i tjera životinje repelentima. Prihrana se obavlja na hranilištima izvan mjesta kako bi se divlje svinje privukle dalje od kuća.

Nema šteta

Lov i odstrel provode se isključivo izvan naselja, u lovištu XIII/109 Sestrunj – Rivanj, u suradnji s Lovačkim savezom Zadarske županije. Tom je savezu lovište u svibnju 2026. godine dodijeljeno na čuvanje i provedbu lovnogospodarske osnove radi smanjenja brojnosti divljači. Dosadašnji rezultat ostvaren je lovom dočekom, bez organiziranja pogonskih lovova.

Ipak, najzahtjevnije razdoblje je upravo sada. Naime, dozrijevanje smokava svake godine privlači divlje svinje prema kućama i vrtovima, a ove su godine plodovi sazreli nešto ranije. Životinje su se ponovno počele pojavljivati uz naselje pa je Društvo prošlog vikenda pojačalo nadzor i njihovo tjeranje iz mjesta.

– Intenzivno ih tjeramo, a prihranjujemo ih na hranilištima izvan mjesta kako bismo ih privukli na to područje. Jedan dio uspijevamo zadržati tamo, a dio se ponovno probije prema selu. Zato smo pojačali aktivnosti oko naselja i pokušavamo spriječiti što više njihovih ulazaka, objašnjava Šužberić.

Prema povratnim informacijama koje su prikupili, mještani ove godine nisu zabilježili veću štetu u vinogradima. Šužberić navodi i kako na područjima uz hranilišta gotovo da nema štete od divljači, dok se svinje koje uđu u selo trenutačno uglavnom zadržavaju oko smokava. Stoga, bilo bi dobro da mještani redovito beru zrele plodove kako ih ne bi dodatno privlačili prema kućama.

Zahvala za suradnju

Osim slatkih smokava, suzbijanje brojnosti divljači otežava zapušten teren. Godine iseljavanja i neobrađivanja poljoprivrednih površina dovele su do toga da životinje zaklon pronalaze gotovo na cijelom otoku, uključujući prostor neposredno uz mjesto.

U skladu s tim, Društvo planira postupno raščistiti i učiniti pristupačnijim područje oko naselja kako bi ga moglo učinkovitije nadzirati te se nada podršci lokalnih vlasti oko ulaganja u infrastrukturu.

A iako se prošlogodišnja inicijativa odnosila i na Rivanj, mjere koje »Golubinka« provodi kroz Program zaštite divljači trenutačno su usmjerene na Sestrunj. Šužberić kazuje kako su nekoliko puta razgovarali s ljudima na Rivnju, među ostalim i prilikom podjele repelenata, ali su im oni kazali da zasad nemaju takvih problema.

– Otvoreni smo za suradnju i za Rivanj, ali ako ondje trenutačno nema potrebe, usredotočeni smo na područje na kojem problem postoji, dodaje Šužberić.

Pokaže li se potrebnim, u lovištu bi se mogli organizirati i skupni lovovi, također isključivo u suradnji s Lovačkim savezom Zadarske županije, uz mogućnost uključivanja lovačkih društava s okolnog područja i drugih otoka. Sve bi se provodilo u dogovoru sa Savezom i Zadarskom županijom, kojima je Šužberić zahvalio na dosadašnjem povjerenju i suradnji.