Vlada je te podatke navela u svom mišljenju na Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2025. godinu.


Pravobraniteljica Tatjana Katkić Stanić u Izvješću je upozorila na više problema, među kojima su zaštita djece od više oblika nasilja, njihova zaštita unutar sustava socijalne skrbi te obrazovnog sustava.


Što se tiče nasilja u odgojno-obrazovnim ustanovama, pravobraniteljica upozorava na velik broj prijava svih oblika nasilja u školama. Poručuje kako sama reakcija nakon incidenta nije dovoljna, da treba s reaktivnog prijeći na preventivni pristup.




Vlada na to poručuje kako Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih svake godine raspisuje javni poziv za financiranje preventivnih projekata.


Na njega škole i učenički domovi mogu prijaviti preventivne projekte koji će omogućiti učenicima uspješno nošenje s izazovima rasta, razvoja i odrastanja.


Redovito se prate učenici s više neopravdanih




Vlada podsjeća i kako Agencija za odgoj i obrazovanje provodi stručna usavršavanja učitelja i nastavnika, gdje su jedno od važnih područja upravo preventivni programi.


Pravobraniteljica je po pitanju zanemarivanja u obitelji upozorila na potrebu ranijeg prepoznavanja rizičnih okolnosti, a Vlada uputila na međuresorni mehanizam redovitog praćenja učenika s povećanim brojem neopravdanih izostanaka.


Naime, Ministarstvo znanosti mjesečno dostavlja Ministarstvu rada i socijalne politike podatke o učenicima s većim brojem neopravdanih izostanaka. Ti se podaci zatim prosljeđuju Hrvatskom zavodu za socijalni rad radi pravodobne procjene okolnosti, poduzimanja mjera te praćenja slučajeva uz preispitivanje poduzetih mjera.


– Vlada smatra da se na navedeni način jača preventivni pristup i međuresorna suradnja u cilju pravodobnog prepoznavanja rizika za dobrobit djeteta i sprječavanja daljnjeg pogoršanja obiteljskih okolnosti, navedeno je.


Osnivanje dječje kuće, u planu i mobilni timovi


Pravobraniteljica se u Izvješću zauzima za paralelno i istovremeno osnivanje četiriju dječjih kuća na području cijele Hrvatske, a ne samo Zagreba.


Vlada odgovara da je početni plan krenuti s pilot dječjom kućom, nakon čega će se provesti analiza potrebe i mogućnosti proširenja, po uzoru na preporuke i zemlje koje su također ustrojavale dječje kuće, primjerice Finsku i Sloveniju.


Također je u planu osnivanje mobilnih timova kako bi sva djeca u Hrvatskoj imala isti pristup uslugama koje se pružaju u dječjoj kući.


Što se tiče zaštite od spolnog iskorištavanja djece,  Vlada je istaknula kako je na razini EU u tijeku zakonodavni postupak za donošenje nove Direktive o suzbijanju seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece i materijala seksualnog zlostavljanja djece.


Prijedlog direktive prepoznaje da teška kaznena djela, kao što su seksualno iskorištavanje djece i dječja pornografija, zahtijevaju cjelovit pristup koji uzima u obzir sve veću uporabu informacijskih i komunikacijskih tehnologija.


Istražni zatvor za maloljetnike u praksi vrlo kratak


Referirajući se na prijedlog pravobraniteljice da se osnuju zatvorene ustanove u skladu sa Zakonom o sudovima za mladež i unaprijede uvjeti izvršenja mjere istražnog zatvora za maloljetnike, Vlada je istaknula kako relevantni međunarodni i europski standardi propisuju obvezu odvajanja maloljetnika od odraslih osoba, ali ne i obvezu zasebnih ustanova.


Važeće rješenje u Hrvatskoj osigurava odvajanje maloljetnika, uz mogućnost iznimnog zajedničkog smještaja isključivo na temelju stručne procjene i suglasnost nadležnog suda. Maloljetnicima se osiguravaju psihosocijalna pomoć, zdravstvena skrb te, u okviru mogućnosti zatvorskog sustava, pristup radu i poduci, istaknula je Vlada.


Također, organizacija izvršavanja istražnog zatvora u mreži zatvora omogućuje smještaj maloljetnika u blizini mjesta prebivališta, čime se osigurava ostvarivanje prava na obiteljski život te se stvaraju preduvjeti za nastavak obrazovanja.


Prema podacima iz Zatvorskog i probacijskog informacijskog sustava, od 1. siječnja do 30. lipnja ove godine, istražni zatvor za maloljetnike u 45,3 posto slučajeva trajao je do mjesec dana, u 29,3 posto slučajeva između jednog i dva mjeseca, a u 9,3 posto između dva i tri mjeseca, što ukupno čini 84 posto slučajeva do tri mjeseca. U tom smislu, Vlada ističe da predloženo rješenje nije usporedivo s izvršavanjem odgojne mjere upućivanja u odgojni zavod, koja se izriče u trajanju od šest mjeseci do tri godine.


– Za razliku od odgojne mjere, kod istražnog zatvora, riječ je o mjeri čije je trajanje u trenutku upućivanja neizvjesno, ali se, s obzirom na žurnost postupanja u predmetima maloljetnika, u pravilu može očekivati njezino kratko trajanje, istaknula je.


Upravo zbog takvih obilježja mjere, dodala je Vlada, izvršavanje istražnog zatvora u mreži zatvora pokazuje se organizacijski i funkcionalno primjerenijim od centralizacije na dvije lokacije.


Nadalje, Vlada je istaknula kako postojeći odgojni zavodi imaju poteškoće u zapošljavanju stručnjaka odgovarajućih profila, dok zatvorski sustav takvim stručnim kadrom raspolaže relativno stabilno.


Navela je i kako prenapučenost zatvorskog sustava “nedvojbeno” otežava organizaciju izvršavanja istražnog zatvora za maloljetnike, pa će se prijedlozi poboljšanja i reorganizacije sustava uzeti u obzir kod izrade novog zakona o zatvorskom sustavu i izmjena Zakona o sudovima za mladež.