Do kraja godine otvorit će vrata hospicij u Babindubu

Dugo najavljivani hospicij, koji je uređen u Babindubu, još uvijek nije otvorio vrata korisnicima. Pitali smo stoga u Zadarskoj županiji, koja objekt na upravljanje još uvijek nije predala Domu zdravlja Zadarske županije, koji bi o njegovom urednom funkcioniranju trebao voditi računa, kada bi se to moglo dogoditi te kada bi prvi pacijenti u hospicij mogli i useliti.

20 postelja u bolnicama

– Nadamo se do kraja godine. Čekamo uporabnu dozvolu, a u međuvremenu se obavlja administrativni dio procesa od proširenja djelatnosti Doma zdravlja, izmjene Statuta, upisa u Trgovački sud, izmjene sistematizacije radnih mjesta do izlaska povjerenstva Ministarstva zdravstva, suglasnosti za zapošljavanje i zapošljavanje djelatnika, kazala je v.d. pročelnice Upravnog odjela za zdravstvo Zadarske županije Anita Mijić dodavši kako će se lista pacijenata za upis za skrb u hispiciju otvoriti kada on počne s radom.

– Hospicij je zdravstvena ustanova u kojoj će se pružati sveobuhvatna skrb za osobe čija bolest ne reagira na postupke liječenja. Iz iskustva ustanova koje provode palijativnu skrb, prije svega naših bolnica koje imaju palijativne postelje, a to su Opća bolnica Zadar s deset palijativnih postelja i Psihijatrijska bolnica Ugljan s isto, vjerojatno će biti potrebno izraditi svojevrsnu listu čekanja koja će se temeljiti na načelima i prioritetima hitnoće i težine stanja samog bolesnika. Misli se na stanje bolesnika u svim njegovim dimenzijama o čemu će odlučivati interdisciplinarni tim u samom hospiciju, kazala je Mijić te naglasila kako je sama hospicijska skrb predviđena za one najteže od najtežih bolesnika, a u skrb o palijativnim bolesnicima moraju biti uključeni i svi drugi dionici sustava poput bolnica i mobilnog tima za palijativnu skrb.

Koordinirana skrb

– Djelatnike hospicija će zapošljavati Dom zdravlja Zadarske županije, a obzirom na kapacitet, radi se od deset postelja, sukladno važećim normativima i standardima za obavljanje djelatnosti palijativne skrbi u stacionaru, ustanova će zaposliti oko 20 novih djelatnika, većinom medicinskih sestara, ali i liječnika i fizioterapeuta, naglasila je Mijić. Palijativna skrb je djelatnost domova zdravlja, na razini primarne zdravstvene zaštite uspostavit će se stacionar u Domu zdravlja Zadarske županije.

– Osoba će se u stacionar smještati temeljem uputnice, stacionarna skrb kao i bolničko liječenje je oblik zdravstvene usluge koju će moći koristiti svi kojima je potrebna. Stavljanjem hospicija u funkciju mogli bismo reći kako u našoj županiji imamo sustav cjelovite skrbi za najteže bolesnike – koordinatore palijativne skrbi – koji su poveznica između osobe, njegove obitelji te zdravstvenog sustava, sustava socijalne skrbi i po potrebi drugih službi; imamo mobilni palijativni tim, liječnicu i medicinsku sestru koje odlaze u kuću i obitelj bolesnika te imamo i hospicij u kojemu će se osobi moći pružiti primjerena skrb kada u kući to ne bude moguće, istaknula je Mijić.

Anita Mijić

Civilizacijski pomak

U onom trenutku kada se uspostavi dijagnoza koja zahtijeva palijativnu skrb, a odnosi se na bilo koju životno ugrožavajuću ili neizlječivu bolest koja značajno utječe na kvalitetu života bolesnika i obitelji, sveobuhvatna briga usmjerava se na ublažavanje simptoma, bolova i drugih tjelesnih, psiholoških, socijalnih i duhovnih poteškoća te na poboljšanje kvalitete života bolesnika i njegove obitelji.

– U svom pristupu te svojim djelokrugom palijativna skrb obuhvaća bolesnika, obitelj i zajednicu. Kada se govori o stacionarnoj skrbi onda govorimo o usluzi smještaja bolesnika u hospiciju koja do sada nije bila dostupna u našoj županiji. Skrb za takve osobe, odnosno bolesnike obuhvaća najosnovniji koncept zaštite – zbrinjavanje njegovih potreba gdje god da se za njega skrbi, bilo kod kuće, u bolnici ili u hospiciju, odnosno stacionaru. Najvažnije je suzbijanje boli, ili drugih simptoma te socijalnih, psiholoških i duhovnih problema, naglasila je Mijić.

U cjelovitoj skrbi za palijativne bolesnike i među stručnjacima koji su stručno i znanstveno fokusirani na to područje, koristi se tzv. koncept »totalne boli« koji u medicini afirmira nove poglede i usmjerenja na medicinu osobe, a ne samo na bolest i bolesnika, palijativna skrb afirmira život, a smrt smatra normalnim procesom; ona smrt ne ubrzava niti je odgađa, nastoji očuvati najbolju moguću kvalitetu života osobe sve do smrti.

– Dakle, može se reći da je sam hospicij i cijeli sustav palijativne skrbi nova zdravstvena usluga i za svih nas pozitivan i finalni civilizacijski pomak prema uspostavi funkcionalnosti medicinske struke i znanosti, odnosno organizacijsko suglasje između tri stupa medicine: preventive, kurative i palijative, zaključila je Mijić.