Subota, 4. svibnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

NE)RADNA NEDJELJA

Zbog neradnih nedjelja trgovci će biti zakinuti za dio prihoda, a ugostitelji pod pritiskom

Autor: Iva Bucić

21.10.2023. 08:53
Zbog neradnih nedjelja trgovci će biti zakinuti za dio prihoda, a ugostitelji pod pritiskom

Foto: Arhiva ZL



Zabrana rada nedjeljom i blagdanima izazvala je pravu pomutnju među obrtnicima. Iako je zabrana najviše pogodila male trgovce, ni ugostiteljima ne ide na ruku to što se zbog zatvorenih trgovina tolika masa ljudi odjednom slijeva u restorane.


Najznačajnija novost koju je početkom srpnja donio novi Zakon o trgovini je zabrana rada nedjeljom i blagdanima. Osim trgovinama, zakonom je ograničen rad shopping centrima, pekarnicama, suvenirnicama i cvjećarnicama. Od ljeta im je dozvoljeno raditi svega 16 nedjelja u godini.


S obzirom na to da je zakon na snagu stupio u srpnju, dozvoljenih 16 radnih nedjelja trgovci su ove godine mogli rasporediti na šest mjeseci, dok će se dogodine 16 radnih nedjelja trebati rasporediti tijekom 12 mjeseci. Drugim riječima, od srpnja do prosinca ove godine trgovine će u prosjeku biti otvorene otprilike svaku drugu nedjelju, a dogodine će biti otvorene tek otprilike svaku treću nedjelju.


Loš efekt




Dakle, tek će se sljedeće godine vidjeti pravi učinak zakonskih izmjena, no trenutnim stanjem stvari nisu zadovoljni ni trgovci, niti ugostitelji.


– Nama je neradna nedjelja problem, pogotovo u sezoni, jer tih dana kad su dućani zatvoreni imamo prevelik priljev ljudi. Ionako smo ljeti preopterećeni s poslom, nemamo radne snage, ljudi rade bez slobodnih dana, ako se uz sve to još dogodi i kiša, nama to samo stvara određeni problem u poslovanju, iako bi netko sa strane rekao da je nama to bogom dano. A sve je posljedica nečije odluke, koja nije sagledavala cijelu priču u kompletu, tumači Robert Kovačević, predsjednik Ceha ugostiteljstva i turizma pri Udruženju obrtnika Zadar (UOZ).


Njegov kolega iz UOZ-a, predsjednik Ceha trgovine Alen Radeta, drži da će zakonske izmjene dogodine imati još gori efekt.


– Tek se prati kakav će efekt imati zakonske izmjene, no mislim da će dogodine on biti još gori. Stvari će svakako trebati mijenjati, pogotovo za nas na obali. Znamo što obala donosi cijeloj Hrvatskoj, a od Istre do Dubrovnika nakupit će se velik broj trgovaca koji će ostati zakinuti za dobar dio prihoda. U ovom zakonu pomalo nabrzinu pomiješalo se i nedjelje, i blagdane i praznike, spomendane i neradne dane, kazuje Radeta.


Alen Radeta, Foto: Luka Jeličić


Limitirani broj terasa


Smatra da bi se na obali trgovcima trebalo dozvoliti više radnih nedjelja u sezoni, posebno u centrima gradova. S druge strane, predsjednik Ceha ugostitelja ističe da bi u pojedinim dijelovima Zadra trebalo ograničiti broj terasa.


– Mi predlažemo limitirani broj terasa na Poluotoku, kao i limitirani broj smještajnih jedinica. To je i političko i egzistencijalno pitanje, a stvar je discipline struke da donesu neki zaključak, smatra Kovačević.


Zbog zabrane rada nedjeljom i blagdanima u sezoni su brojni gradovi i općine učestalo posezali za mogućnošću proglašavanja sajamskih dana, kako bi na taj način zaobišli nove zakonske odredbe. Naime, za vrijeme sajamskih dana, dozvoljena je prigodna prodaja na sajmovima i javnim manifestacijama. No, iako je dozvoljena prodaja na štandovima, nije u trgovinama.


Nakon što su najprije Grad Zadar, a potom i Vlada, dozvolili prodaju na dan Svih svetih, u UOZ-u su najavili kako će s Gradom započeti i pregovore oko iznalaženja rješenja za neradne dane u slijedećoj godini.


Udruženje je krajem rujna brojalo 4.320 članova, pri čemu skoro četvrtinu čine ugostitelji.


– Udruženje obrtnika je spona između članova, naših problema i želja te onih koji donose odluke. Većina događanja koja se sada odvijaju u gradu inicirana su upravo iz ovih prostorija. Iz Udruženja obrtnika krenuo je i pritisak na Grad da se, umjesto u dva mjeseca vršne turističke sezone, počne više ulagati u predsezoni, posezoni, te za Božić i Novu godinu, tumači Kovačević.


Emilijo Bajlo, Foto: Luka Jeličić


Suradnja s Gradom


U načelu, osnovna je ideja da se sredstva koja se akumuliraju kroz sezonu troše kroz godinu, te da se na taj način obrtnicima omogući produljenje sezone.


– Tako je nastao i Advent, Trka Wings dor life, Meat me festival. No, što se Adventa tiče, nije to sve sretno završilo za nas, jer zakoni su takvi kakvi jesu, kazuje Kovačević.


Naime, zakup kućica na Adventu u početku je bio zamišljen tako da se kroz bodovanje prednost dade obrtnicima, restoraterima i ugostiteljima, a tek nakon toga ako se ne javi dovoljno zainteresiranih, da tu dođu neke druge struke. Bilo kako bilo, važno je, naglašava, da i u budućnosti s Gradom održavaju kontakt.


– Mi smo jedni od rijetkih u Hrvatskoj koje Grad konzultira prije donošenja odluka koje nas se tiču, kaže Kovačević.


To će posebno važno biti u budućnosti jer bi početkom sljedeće godine na snagu trebao stupiti novi Zakon o turizmu. Jedna od novina koje će donijeti zakon, koji je još uvijek u saborskoj proceduri, je to da će lokalnim vlastima i turističkim zajednicama dati znatno veće odgovornosti u upravljanju turističkim odredištima.


Robert Kovačević, Foto: Luka Jeličić


Upravljanje destinacijom


– Lokalna samouprava i turističke zajednice imat će obavezu raditi planove upravljanja destinacijom. Oni će imati obavezu odlučivati, a automatizmom će imati i odgovornost za posljedice svojih planova. Sve ovo što mi radimo je da Gradu ili institucijama nudimo svoje stručne usluge, kao trgovci, prijevoznici, taksisti, ugostitelji, turistički sektor, iako nas nemaju obavezu kontaktirati, kaže Kovačević.


Kada je riječ o organizaciji manifestacija, Kovačević vjeruje da više treba prepustiti privatnoj inicijativi, a Turistička zajednica može biti sponzor ili ekonomski pratiti događanje, da omogući besplatno korištenje prostora i slično.


– Bilo bi dobro da ponovno zaživi duh privatnih inicijatora, od obrta i firmi do pojedinaca, da oni budu ti koji kreiraju nove događaje. TZ ih treba podržavati, ali ideje trebaju dolaziti izvana. Dosta toga TZ podržava financijski, ali nama treba jedan reset događaja i načina na koje se bavimo turizmom, mada se to već pomalo i događa, smatra Kovačević, dok Emilijo Bajlo, predsjednik Udruženja obrtnika Zadar ističe kako se obrtnici trebaju aktivirati u radu Udruženja.


– Ako se pridruže rad UOZ-a, možemo samo rasti i onda su sve manji problemi u daljnjem djelovanju. Obrtnici često znaju reći što je nama netko dao, ali nitko ti ne može dati ako nisi ni tražio, zaključuje Bajlo.