Zbog globalnog zatopljenja jugo i kiša opet bi potkraj tjedna mogli poplaviti obale

Proteklih dana svjedoci smo nestabilnog vremena koje mnogima zadaje glavobolju, doslovno. Ono još bitnije od glavobolje je činjenica da je kombinacija jakog jugozapadnog vjetra, visoke plime i kiše koja je zahvatila naše područje uzrokovala poplave, prelijevanje mora i razbijene brodice u lukama. Zašto se to događa, koliko je neuobičajeno ovakvo vrijeme i što nas očekuje, otkrio nam je meteorolog Duško Kraljev.

Ciklonalni mjesec

– Neuobičajeno je da je listopad imao tolike količine juga. Jugo, vlaga, kiša, niski tlak. To su bili čimbenici koji su doveli do ovakve »nezdrave situacije«. I nije primjereno da listopad, početak studenog, budu ovoliko vlažni, s ovolike vlage u zraku, stalno s tim južnim vjetrovima. Takoreći drugih vjetrova nema, uglavnom su to drugi vjetrovi južnog kvadranta, puni vlage. To je zbog toga što se nad Europom stvaraju ciklone, točnije na Atlantiku, a koje upadaju na Mediteran i preko Mediterana dolaze nama, a nema anticiklona koje stabiliziraju vrijeme, objasnio je Kraljev.

– Studeni je ciklonalni mjesec, ne treba očekivati neku stabilizaciju vremena, niti ćemo u danima koji su pred nama imati neko stabilnije vrijeme. Imat ćemo ovako sunce danas, sutra kišu, preksutra opet malo sunca, ali i opet potkraj tjedna ćemo imati vrlo neugodno vrijeme s jugom, s puno vlage u zraku, s niskim tlakom, s tim plavinama koje bi mogle poplaviti obale. To je sve malo neuobičajeno, ali sve su to posljedice globalnog zatopljenja, ističe Kraljev naglašavajući kako to nije samo njegovo mišljenje već i ostalih stručnjaka.

Klimatolozi ukazuju na djelovanje čovjeka i njegovog utjecaja na okoliš, ali i ističu pojavu El Ninja, što je najpoznatiji fenomen klimatskog sistema koji utječe na klimu gotovo cijelog planeta.

– Globalno zatopljenje i pojava El Ninja koji je već počeo djelovati na vrijeme u nekim područjima na Zemlji, sve je to dovelo do posljedica ovog neprimjerenog vremena ove jeseni, objašnjava Kraljev.

Zadarska mikroklima

Temperatura je za ovo dobra godine visoka, a i more je toplo. Bez obzira na početak studenog, još uvijek možemo vidjeti kupače na plažama koji ulaze u more bez stresa hladnoće. Zadarani ipak uživaju jednu od najugodnijih klima na ovom području, gdje su vremenski ekstremi rijetki, ali naravno, dogode se. Kraljev nam objašnjava i što to utječe na našu zadarsku mikroklimu.

– Mi imamo jedan takav položaj na Jadranu. Velebit, Ravni kotari i 5 redova otoka, oni ipak ublažavaju ekstreme poput poplave 2017. i 1986. Mi smo ipak malo zaštićeniji i imamo ipak malo ugodniju klimu nego ostali dijelovi države. Ove poplave sad, to je sve ipak 70 posto onog što je zahvatilo ostatak Jadrana i cijele države, ali i Europe. Na sreću, nismo to doživili zahvaljujući položaju našeg grada, ipak mi imamo jednu od najugodnijih klima na Jadranu, to ne govorim kao lokalac već su to činjenice, ističe Kraljev te dodaje kako to potvrđuju i drugi stručnjaci.

– Ako se sjetimo, na području Zadra bilo je dva puta u 30 godina kada se istreslo i po 350 mm oborina, što je bilo puno više nego ovih dana. Međutim, zašto mi više osjetimo poplave, to površinsko tečenje? Jedan od razloga je u urbanim područjima, to što nemamo upojnost podloge, nema infiltracije oborina, već imamo površinsko oticanje, a koliko je tome pridonio čovjek? Pitanja su to koja treba promisliti, ističe Dražen Perica, profesor s Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru.

U našoj Mediteranskoj klimi, koja ima sušna i topla ljeta, blage i umjerene, ali vlažne i kišovite zime vrijeme listopada i studenog je period s maksimalnom količinom oborina u godini.

Duško Kraljev, Foto: Mislav Klanac

Misliti na buduće generacije

– Poplave koje padaju na izrazito sušnu podlogu, zadržat će manje vode na nego na podlogu koja je »umjerena«. Tlo je nabijeno i kompaktno, jako stvrdnuto i nemate toliku upojnost podloge i treba jedno vrijeme da tlo proradi, međutim, ništa ovo ovih dana nije ekstremno. Imate one antropo utjecaje koje se osjete kroz klimatske promjene, imate varijacije, odstupanja od prosjeka. Uglavnom, umjerena klima se prati kroz period od 30 godina da bi se moglo dati neko prosječno stanje. U okviru toga imate apsolutne maksimume i apsolutne minimume, a ovo sad je u okviru onog što je karakteristika za ovo godišnje doba. Ono što je problem je to da su ovo kratkotrajne, ali intenzivne oborine. Da je to ona dosadna rominjajuća kontinentalna kiša, kad vam padne 30 mm u 24 sata, pa se ona fino upije i tlo je može primiti, to je bitno drukčije nego kada naglo padne velika količina i sustav ne može primiti vodu, pa otiče površinski, što može nositi štete, a i ne mora, ovisi o kojoj površini se radi, ističe Perica.

Moguće je ublažiti posljedice velikih količina oborina mijenjanjem načina gradnje koji sprječavaju upijanje oborina. Isto tako, podizanjem svijesti građana o njihovom utjecaju na okoliš i posljedično na samu klimu.

– Nismo smanjili proizvodnju CO2, stakleničkih plinova, već se i povećavaju bez obzira na sve konferencije i dogovore. Nije dobro jer ne mislimo na buduće generacije koje dolaze, mi ćemo to još nekako prebroditi, ali onima generacijama koje dolaze ne ostavljamo baš nešto dobro. Nismo mi dobili ovu ovakvu atmosferu i svijet, naslijedili smo ga od naših predaka i tako ga trebamo čuvati za naše nasljednike, ističe Kraljev.