Zavirite u jedinstvenu prodajnu galeriju Liliput

U poplavi jeftinih uvoznih suvenira koji su posljednjih nekoliko godina preplavili zadarske suvenirnice malo se koja trgovina može pohvaliti ponudom hrvatskih obrtnika i proizvođača suvenira. Moderni turisti sve više traže suvenire koji će ih uistinu podsjećati na odmor koji su proveli u Zadru, a ne samo jeftine komade koji u tisućama primjeraka svaki dan izlaze s proizvodnih traka. Ponuda koju turisti mogu vidjeti u gradskim suvenirnicama odraz je slike i ideje koju domicilno stanovništvo i poduzetnici imaju o turističkoj industriji, a tako i o samim turistima.

Pečat povijesti

Kako bi Zadrani uistinu mogli biti ponosni na svoju turističku ponudu koja se razlikuje od onih u drugim dalmatinskim destinacijama i uistinu pruža pravi odraz lokalne obrtničke i umjetničke scene pobrinula se zadarska arheologinja i povjesničarka umjetnosti Zrinka Brkan Klarin, koja je u staroj obiteljskoj kući obitelji Brkan u Varoškoj ulici otvorila malu, ali po svemu jedinstvenu prodajnu galeriju s domaćim rukotvorinama i suvenirima mnogih zadarskih umjetnika, među kojima su Zvonimira Karavida, Aleksandar Bonačić i mnogi drugi.

– Oduvijek sam imala želju otvoriti galeriju sa rukotvorinama, jer ih obožavam, a i smatram da ponovo trebamo više cijeniti rukotvorine i obrtnička umijeća. Ovo je samo početak te priče, jer mi je krajnja želja zapravo predstaviti domaće umjetnike. Tu su na primjer Aleksandar Bonačić, dobitnik nagrade “Tošo Dabac” i mnogi drugi. Cilj mi je zapravo predstaviti one koji rade u limitiranim količinama, jer je masovna, tvornička produkcija uzela previše maha i preplavila police svih zadarskih suvenirnica, kazala je Brkan Klarin, dodavši da je Zadar u povijesti bio poznat po proizvodnji zlata i srebra, ali i po mnogobrojnim zanatlijama, koji su sada nažalost zaboravljeni.

Foto: Luka Jeličić

– Prostor galerije bremenit je poviješću jer se nalazi u staroj obiteljskoj kući Ante i Zvonimira Brkana, koji su svojim umjetničkim radom zadužili Zadar. Tu su oni imali foto studio i stvarali svoju umjetnost. Upravo smo zato jedan kutak uredili kao crnu sobu u čast njima, kao reminiscenciju na nešto što je ovdje nekada postojalo. I sam naziv galerije Liliput nadahnut je jednom od Zvonimirovih najpoznatijih uradaka, koja se danas čuva u Muzeju suvremene umjetnosti, kazala je Brkan Klarin, kazavši da asocira na velikog čovjeka u malom svijetu.

– Fotografija je snimljena u Kovačkoj ulici, što je gledajući je, zapravo jako teško primijetiti, jer Varoš, pa i Kovačku, danas krasi prevelik broj štekata. Htjela sam da se naziv galerije nastavlja ne neki od njihovih radova, kako bi na još jedan način odala počast toj dvojici velikana. Upravo je zato galerija malo mjesto za velike ljude, naglasila je Brkan Klarin.

Foto: Luka Jeličić

Kutak za umjetnike

– Trudila sam se u ponudu uključiti proizvode koji su rađeni rukom, od prirodnih materijala. Tako prodajemo torbice i lutke napravljene od ostataka tekstilnih materijala jedne šibenske dizajnerice. Čak imamo i komade rađene od ostataka materijala iz drvne industrije, navela je Brkan Klarin, rekavši da od ostalih komada valja istaknuti i one Dore Barbarić s brendom “Monsieur Dorian”, Marijane Jakelić, Ane Garžine, Sare Iglić sa brendom “Iglica”, Ane Padovan, Ane Brkić, Bojane Vukojević i Nikoline Artić, Silvije Tomić Bilan.

– Dvije umjetnice su nam iz Šibenika. Mogu reći da spajamo tradicionalno i moderno. I minijaturna je verzija Dile s potpisom Ane Brkić u njezinoj haljini našla svoje mjesto u “Liliputu”. Lutkica je toliko precizno i minuciozno izrađena da nošnja ima veštu, travršu, aljčić, košulju, podsuknju i pumparice. Opremljena je kao svaka prava zadarska gospođica sa čipkanom ešarpom i tradicionalnim nakitom. A donijela sam i kratki presjek povijesti Diline haljine kako bi kupce lakše upoznala s njezinom poviješću i važnošću za grad Zadar, rekla je Bekan Klarin, istaknuvši kako se Dilina haljina čuvala upravo u današnjoj galeriji “Liliput”.

Haljina je 1964. godine darovana muzeju, a darovao ju Zrinkin pradjed Ante. Gotovo sto godina je bila smještena u kući u Varoškoj ulici na dnu škrinje s brašnom, preživjela je ratove i brojne prijetnje, a danas predstavlja identitet i simbol Zadra.

– Slika kojom smo promovirali Dilinu haljinu fotografirana je upravo ispred galerije. Ovaj je prostor mali, ali je tako bogat ne samo mojom osobnom, već i poviješću grada. Zato sam Zadru i Zadranima htjela pokloniti autohtoni prostor gdje se možemo pohvaliti da predstavljamo domaće autore. Situacija u gradu postala je očajna i kritična, jer se osjeti nedostatak domaće manufakture, pojasnila je Brkan Klarin, rekavši da se trude pozicionirati na tržištu i u svijesti građana kako bi ovu galeriju preporučili svojim prijateljima i turistima.

– Zadovoljni smo onim što smo učinili i potrudit ćemo se da budemo što uspješniji. Kad ne budemo otvoreni, nadamo se da ćemo prostor moći koristiti za pop-up radionice i predstavljanja. Sve u svemu, nadamo se da smo gradu pružili priliku da se preobrati i pokaže svoje pravo, tradicijsko lice, prožeto poviješću, tradicijom i umjetnošću, zaključila je Brkan Klarin.

Zrinka Brkan Klarin, Foto: Luka Jeličić