ponedjeljak, 16. studenog 2026

Weather icon

Vrijeme danas

15 C°

krešimir krolo

Zadarski profesor upozorava: ' Uzaludne su sve mitske bitke ako nam je sutra voda zatrovana, a zrak nečist'

Autor: Portal ZL

16.11.2026. 15:14
Zadarski profesor upozorava: ' Uzaludne su sve mitske bitke ako nam je sutra voda zatrovana, a zrak nečist'


Uoči prosvjeda studenata i učenika koji su se počeli najavljivati za nadolazeće dane sociolog sa zadarskog Sveučilišta Krešimir Krolo za tjednik Novosti govorio je o građanskom otporu mladih, studentskim prosvjedima, te o tomu što mladi u Hrvatskoj mogu naučiti od susjeda iz Srbije. Generacija Z diljem Europe se budi postavljajući zakonitosti nove avangarde i građanskog otpora. Srpski studenti su održali lekciju iz društvene zrelosti. Hrvatska mladost stidljivo i nesigurno tek pokušava zakoračiti putem europskog vala s dvije sasvim odvojene inicijative prosvjeda.




– Iskreno se nadam da imaju snage za promjene, ali, koliko ideje promjene kod nas mogu potaknuti intergeneracijsko iskustvo da se izađe na ulicu jer se želi novi početak, pita se na početku razgovora Krolo, jer  hrvatsko društvo nema tradiciju masovnih prosvjeda, što dobro opisuje politološki pojam “utabanog puta” (path dependency).



Društvena apatija


Hrvatsko iskustvo je, ističe, drugačije jer smo stoljećima pod tuđim vladavinama razvijali sociološki osjećaj “drugosti”, stranog sustava. Zato danas tek učimo da država ne znači ništa ako je samo mitska ideja jer romantičarska faza mora prerasti u odgovornost.




– Godinama službena politika u Hrvatskoj temeljito relativizira najekstremnije dijelove povijesti pa je obrana identitetskih elemenata nametnuta kao prioritet nad stvarnim egzistencijalnim problemima zbog čega naši mladi teže pokazuju buntovnost nego njihovi vršnjaci. Srbiju je na zajednički bunt mladih, bez ideoloških razlika, natjerala tragedija u Novom Sadu, a kod nas bi to mogao biti otrovni otpad u Gospiću. Vrijeme je da shvatimo da su uzaludne sve mitske bitke ako nam je sutra voda zatrovana, zrak nečist, a nadstrešnice padaju na glavu, istaknuo je Krolo.


Hrvatska je mladost, kažu istraživanja, naginje konzervativnim vrijednostima. Ne djeluje obećavajuće. Podaci za Hrvatsku su zabrinjavajući, ne nužno zato što su konzervativniji, nego zato što pokazuju dramatičan pad povjerenja mladih u demokratske institucije. Bilježimo golemo nepovjerenje prema stupovima liberalne demokracije – od medija, parlamenta i vlade pa do pravosuđa, znanosti i obrazovanja. Nasuprot tome, institucije koje same po sebi nisu demokratske, već strogo komandne i rigorozne, poput vojske, crkve i policije, uživaju iznadprosječno povjerenje. U sociologiji je to jasan pokazatelj okretanja “vrijednostima preživljavanja”, kad se u stanju nesigurnosti fiksno uporište traži u strukturama koje ne ostavljaju prostor za raspravu.





Povratak konzervativizma


-Gubitak obećanja o slobodi i uspjehu koji nudi moderni svijet prirodno vraća pojedinca tamo gdje mu se nudi fiksni osjećaj sigurnosti. Religijski identitet služi kao savršen obrambeni mehanizam od svijeta koji zna biti poprilično okrutan. To me podsjeća na Marxovu opasku da je religija “srce svijeta bez srca”, istaknuo je Krolo.


Iako žestoki kritičar religije, on je precizno detektirao njezinu psihološku funkciju: ona nudi utjehu i toplinu tamo gdje društvo nudi samo hladnu eksploataciju. Povratak mladih religioznosti izravna je posljedica krize liberalnog poretka.


-Podaci istraživanja pokazuju dramatičan pad povjerenja mladih u demokratske institucije. Bilježimo golemo nepovjerenje prema stupovima liberalne demokracije – od medija, parlamenta i vlade pa do pravosuđa, znanosti i obrazovanja. Institucije koje su strogo komandne i rigorozne, poput vojske, crkve i policije, uživaju iznadprosječno povjerenje. Postojeći sustav mladima oduzima širinu u obrazovanju i time sputava kritičko mišljenje pa naši mladi teže pokazuju zainteresiranost i bunt nego njihovi vršnjaci u inozemstvu. Eklatantan primjer je izbacivanje “Dnevnika Anne Frank” iz obvezne lektire. Netko je u ministarskoj fotelji zaključio da to više nije tema za naše školstvo, upozorio je Krolo.


FOTO: Sanjin Strukic/PIXSELL


Teret dvostruke konotacije


Ključna razlika između Srbije i Hrvatske, naglasio je, leži između naših i srpskih mladih leži zato u stanju visokog obrazovanja, jer je sveučilište u Srbiji usprkos svemu zadržalo autonomiju.


– U Hrvatskoj je malo vjerojatno da profesori, zajedno sa studentima kao u Srbiji, masovno pokrenu pobunu protiv devijacija u sustavu. Međutim, naši mladi, kad se nađu na ulici, u pravilu marširaju pod neonacističkim simbolima. Zanimljivo da generacije rođene godinama nakon rata tuđe ratne traume proživljavaju i nose kao svoje, rekao je profesor.


Vladajuća politika u Hrvatskoj godinama je svjesno dopuštala dvostruke konotacije i bujanje radikalnih narativa za interne potrebe, pretvarajući tribine u poligon za legalizaciju mržnje. Istovremeno, gradovi su izgubili funkciju prostora za formiranje identiteta, pogotovo na obali gdje je masovni turizam reducirao alternativne socijalizacijske prostore mladih. U tom urbanom vakuumu jedino su navijačke priče preživjele kao savršen poligon za povezivanje mladih i osjećaj zajednice koja će ih štititi.


– Kada se sve druge opcije marginaliziraju ili postanu preskupe, navijačko pleme postaje najpotentniji socijalizacijski agens za koji vam ne treba neki posebni oblik kapitala da biste postali članom te grupe. Istraživanja jasno pokazuju da je riječ o intergeneracijskom prijenosu političkih vrijednosti i kapitala. O mladenačkom buntu bi se moglo govoriti da mladi marširaju ulicama kontra svih i provociraju simbolima koji su vrijednosno ostracizirani iz društva poput antifašizma.



Koketiranje s fašizmom


Dakle, urlanje desnih parola, prema njegovu mišljenju, ne može se tumačiti kao kontriranje sustavu jer su te parole u skladu sa službenom politikom i vladajućim vrijednosnim narativima. Mladi ovdje ne idu kontra struje, oni samo klize niz nju i dodatno je radikaliziraju jer osjećaju da im vladajući diskurs za to daje otvoren prostor. Teza o mladenačkom buntu jednostavno ne drži vodu, mišljenja je Krolo.


Mladima se često pripisuju skoro mitske karakteristike o potencijalu za pozitivne promjene, no reakcije mladih uvelike ovise o okolnostima i resursima s kojima raspolažu. Oni su istovremeno i produkt društvenih struktura i okolnosti, ali i korijen njegovih promjena ako pronađu kolektivni glas i snagu za kolektivnu akciju.


– To nam, među ostalim, pokazuje i trenutni globalni val manifestiran u različitim izborima. Dakle, uvijek postoji opasnost da mladi postanu servis i oružje u rukama moćnih političara, ali i da budu poziv da sustav prestane funkcionirati po logici profitnog i ideološkog parazitiranja. Ostaje otvoreno pitanje koji će put odabrati hrvatska mladež, jer je u ovom trenutku nezahvalno zaključivati da je smjer već odabran. Međutim, činjenično, odluku će morati donijeti jer ih, ako ništa drugo, čeka suočavanje s posljedicama najveće krize s kojom se čovječanstvo uopće suočilo – klimatskim promjenama, naspram kojih današnje političke i ideološke teme izgledaju irelevantno, zaključio je Krolo.