Zadarski profesor upozorava: 'Umjesto kritičkog mišljenja sve je izraženiji cinizam prema medijima'

Razvoj medijske pismenosti trebao je omogućiti građanima da kritički promišljaju o sadržajima koje prate, prepoznaju manipulacije i razumiju okolnosti u kojima medijske poruke nastaju. Međutim, umjesto takva pristupa sve se češće pojavljuje stav da su svi mediji jednaki i da svi lažu, istaknuo je izv. prof. dr. sc. Krešimir Krolo na predavanju “Jesmo li umjesto kritičkog mišljenja razvili ciničnost prema medijima”, koje se održalo u sklopu Tjedna medijske i informacijske pismenosti.

– Promjene u medijskom prostoru obilježene su i sve većom zastupljenošću vizualnih sadržaja. Nakon razdoblja u kojem su tekstualne i zvučne informacije imale važnu ulogu, slike ponovno zauzimaju središnje mjesto u komunikaciji. Pritom fotografije, naslovi i način prikazivanja pojedinih događaja mogu znatno utjecati na to kako publika razumije stvarnost. Zbog toga medijska pismenost ne podrazumijeva samo primanje informacija, nego i razumijevanje načina na koji se one oblikuju, tko na njih utječe i koje se poruke njima prenose, kazao je Krolo u Znanstvenoj knjižnici Sveučilišta u Zadru.

Skepticizam, nepovjerenje i cinizam nisu isto

Posebno je naglasio razliku između skepticizma, nepovjerenja i cinizma, triju pojmova važnih za razumijevanje odnosa građana prema medijima. Skepticizam podrazumijeva sumnju koja traži dokaze, dok je nepovjerenje rezerviran stav koji se može promijeniti ako se pojave uvjerljivi dokazi. Cinizam se, s druge strane, očituje u odbijanju mogućnosti da bi nove informacije mogle promijeniti postojeće mišljenje. Osoba koja zauzima ciničan stav često polazi od pretpostavke da svi mediji imaju jednake namjere, neovisno o kvaliteti i vjerodostojnosti njihovih sadržaja.

Takav odnos dodatno učvršćuju informacijski mjehurići, odnosno okruženja u kojima se ljudi uglavnom susreću s mišljenjima koja potvrđuju njihova postojeća uvjerenja. Suočavanje s drukčijim stajalištima tada može izazvati odbacivanje suprotnih dokaza, čime se smanjuje mogućnost kritičkog preispitivanja vlastitih stavova.

“Novinari crvi” kao izraz neprijateljstva prema medijima

Poseban problem nastaje kada se nepovjerenje pretvara u otvoreno neprijateljstvo prema novinarima. U kontekstu navijačkih tema i javnih rasprava novinare se često okrivljuje za različite društvene probleme, pri čemu se odgovornost za objavljeni sadržaj pripisuje pojedincima koji su ga napisali. Pritom se zanemaruje širi kontekst djelovanja medija. Iza objavljenih vijesti nalaze se uredničke odluke, vlasničke strukture i ekonomski interesi koji utječu na rad redakcija. Novinari zato nisu jedini čimbenici odgovorni za sadržaj koji dolazi do javnosti, a usmjeravanje bijesa isključivo prema njima može prikriti stvarne odnose moći unutar medijskog sustava.

Problem je dodatno izražen u okolnostima smanjivanja novinarskih redakcija, gašenja studija i spajanja medijskih kuća, što utječe na profesionalne kapacitete novinarstva. Istodobno, napadi na medije šire se društvenim mrežama i političkim prostorom, u kojem zapaljiva retorika i uvrede sve češće zamjenjuju argumentiranu raspravu.

Pad povjerenja i različite skupine građana

– Pad povjerenja u medije posebno se primjećuje tijekom velikih društvenih kriza. Financijska kriza 2008. i 2009. godine, ruska aneksija Krima, Brexit, prvi mandat Donalda Trumpa i pandemija bolesti COVID-19 primjeri su razdoblja u kojima su se intenzivirali napadi na medijski sustav i smanjivalo povjerenje javnosti, rekao je Krolo.

Predavanje se dotaknulo i razlika među skupinama građana u korištenju medija i digitalnih tehnologija. Među njima su tradicionalisti, koji se uglavnom oslanjaju na televiziju i radio, te mlađi korisnici koji više prate društvene mreže i streaming-platforme. Generacija X nalazi se između tih skupina jer istodobno koristi tradicionalne i digitalne medije. Krolo je također istaknuo da je dio stanovništva, prema različitim pokazateljima, isključen iz internetskog prostora, pri čemu su među isključenima zastupljenije starije osobe.

Pritom je upozorio na takozvani efekt treće osobe: ljudi često smatraju da su drugi podložniji medijskom utjecaju od njih samih. Takva percepcija otežava prepoznavanje vlastite ranjivosti na manipulacije i utjecaj medijskih sadržaja.

Kritičko mišljenje kao preduvjet demokracije

Upozorio je i na opasnost da se medijska pismenost, umjesto razvoja sposobnosti provjeravanja informacija, pretvori u opći cinizam i odbacivanje svih medijskih izvora. Takav pristup otežava razlikovanje vjerodostojnih informacija od manipulativnih sadržaja te može potaknuti neprijateljstvo prema novinarima i institucijama.

Kvalitetne informacije nužne su za donošenje odluka o vlastitom životu i životu zajednice. Zato je važno razvijati sposobnost provjeravanja izvora, razumijevanja načina na koji mediji funkcioniraju i spremnosti na promjenu mišljenja kada se pojave novi dokazi. Umjesto uvjerenja da su svi mediji isti, cilj medijske pismenosti trebao bi biti osposobiti građane da prepoznaju razlike u kvaliteti i vjerodostojnosti informacija te na temelju njih odgovorno sudjeluju u demokratskom društvu.

Tjedan medijske i informacijske pismenosti održava se u organizaciji Odjela za psihologiju i Odjela za informacijske znanosti i tehnologije Sveučilišta u Zadru i traje od 24. do 31. listopada.