Analitičari o odnosima Hrvatske i Srbije nakon Vučićeva poraza: 'Manje sukoba, ali bez velikih zaokreta'

Nakon što je oporba uvjerljivo u nedjelju pobijedila na parlamentarnim izborima u Srbiji i dalje ostaje velika nepoznanica kakvi će biti njeni odnosi s Hrvatskom nakon više od desetljeća duge vlasti Aleksandra Vučića.

– Po mom sudu bit će više-manje isto, ali nešto pristojnije. Odnosi između društava su jako dobri. Ljudi dolaze na more, nema incidenata, dolaze raditi. Ide se slaviti nova godina na splavove u Beograd. To dobro funkcionira i funkcionirat će i dalje. Imat ćemo ipak relaksiraniju situaciju jer ćemo se riješiti ove stalne tipično Vučićeve mješavine cendranja i prijetnji. Toga više neće biti. Ali fundamentalno sve ostaje isto. Ovi ljudi koji su došli ne odustaju od svoje uloge u ratu. Oni ostaju na tome da je Kosovo njihovo. Tako da u tom pogledu ne treba očekivati nikakve promjene. Oni neće sigurno preuzeti odgovornost za rat iz 1991. Oni neće odustati od toga da se prigovara Hrvatskoj, nerijetko i s pravom, slabost prema novoustaškim tendencijama, ali će to učiniti na manje histeričan način nego što je to radio Vučić, smatra politički analitičar, profesor Žarko Puhovski.

Ozbiljna prtljaga

Europarlamentarac i posebni izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula (SDP) naglašava da treba poći od toga da je Vučićevo nasljeđe i komplicirani odnosi Srbije i Hrvatske.

– U ovih 14 godina ti odnosi su, osim u nekim rijetkim razdobljima, u najboljem slučaju stagnirali. A povremeno su bili obilježeni i incidentima. Manje ili više ozbiljnima. Međutim, takt u odnosima davao je prije svega Vučićev Beograd. Prisjetimo se različitih fabriciranih afera, kao što je bio lov na nekakve hrvatske špijune po Beogradu. Naprosto pripisivanje svih mogućih opstrukcija Hrvatske na putu Srbije prema EU-u. Osim toga, on je u ovoj kampanji namjerno i programirano zaoštravao odnose sa Zagrebom do razine da je Zagreb morao reagirati na diplomatske note jer da se petlja u unutrašnje stvari Srbije. Što smo svi znali da predstavlja tu jednu burlesknu dimenziju Vučićeve vanjske politike. Uvijek je najjeftinije za loš položaj Srbije u Europi okriviti ili Hrvate ili Albance. To je sve jedna ozbiljna prtljaga koju nasljeđuju nove vlasti, smatra Picula.

Dodao je da na Studentskoj listi ima ljudi koji na vanjsku politiku reagiraju na razini samo elementarnog poznavanja, ali i nekih ljudi koji bi trebali puno više znati o tome.

– Međutim, čini mi se da ovog trenutka ne treba očekivati neki osobiti zamah u odnosima. Jer pitanje je što će se postaviti kao prioritet novih vlasti. Čini mi se da vanjska politika to svakako neće biti. Jer politička dinamika u Srbiji će se sada nastaviti ne samo kroz proces formiranja vlasti, formiranjem Skupštine i Vlade, već je tu i drugi politički ciklus – predsjednički se izbori u Srbiji moraju održati do kraja ove godine. Srbija će prije svega i dalje biti prije svega okrenuta prema sebi, smatra Picula.

Striktni uvjeti

Profesor Dejan Jović naglašava da sa strane nove vlasti u Srbiji ne postoji nikakva posebna želja da se odnosi s Hrvatskom posebno zaoštravaju.

– Da se ne radi ono što je radio Vučić, da optužuje Hrvatsku za ovo ili ono. U vanjskopolitičkom programu kojeg je Studentska lista objavila nekoliko dana prije izbora o Hrvatskoj se govori u kontekstu statusa Srba u Hrvatskoj. Tu se naglašava poštovanje Erdutskog sporazuma, protivljenje asimilaciji, zaštita jezika, kulturnih karakteristika i pitanje suđenja za ratne zločine. To je otprilike neki okvir. A i u Hrvatskoj je ljudima koji su bili zainteresirani za stalne tenzije Vučić bio daleko bolja tema nego što će biti ova nova vlast. Treba ipak reći još nešto. Hrvatska vanjska politika se vodi sukladno prijedlozima Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) iz 2022. koji definiraju uvjete po kojima bi Srbija, BiH, i Crna Gora trebale ući u EU. Ako se otvori to pitanje onda će, mislim, ipak doći do nekih dodatnih zaoštravanja jer su ti uvjeti vrlo striktni za Srbiju, tko god u njoj bio na vlasti. I uglavnom neprihvatljivi. Ili barem velikim dijelom neprihvatljivi. Ali to će ovisiti velikim dijelom i o tome kako će se u cijeloj toj stvari postaviti i sam EU, rekao je Jović.

Odnos prema Dodiku

Picula smatra da će se puno o novoj vlasti u Srbiji znati i po tome kakvu će politiku imati prema BiH i cijelom području bivše Jugoslavije.

– Oni tu, barem po najavama, neće raditi nekakve osobite pomake u odnosu na Vučićevu politiku prema BiH. On jest priznavao teritorijalni integritet BiH, ali je jasno naglašavao suradnju s Republikom Srpskom koja se ne može dovoditi u pitanje. Bit će jako interesantno pratiti kakav će biti odnos novih vlasti prema Miloradu Dodiku, rekao je Picula.

Profesor Puhovski naglašava da su Vučić i Dodik cijelo vrijeme stvarali nekakav privid intimnog savezništva bez obzira na to kakvi su bili njihovi stvarni odnosi.

– I to je za javnost bilo važno. Toga sada neće biti. Oni naravno neće ostaviti Srbe preko Drine po strani. Oni će dalje s njima surađivati, ali manje demonstrativno i manje u sukobu sa sarajevskim vlastima, rekao je Puhovski.