Zbog uvođenja cjelodnevne škole neće biti otkaza djelatnicima

Ravnatelji zadarskih osnovnih škola nazočili su jučer na radnom sastanku s ministrom obrazovanja Radovanom Fuchsom u Karlovcu na kojem im je detaljno predstavio Nacionalni plan – Osnovne škole kao cjelodnevne škole.

Podsjetimo, kada je nedavno u javnosti prezentirana, ova ideja naišla je na niz negodovanja od strane ravnatelja jer je podrazumijevala više nelogičnosti, primjerice, ukidanje jednog sata informatike tjedno, povećanje broja predmeta, povećanje satnice iz određenih predmeta, povećanje satnice nastavnika te boravak djece u školi do 17 sati.

Zadarski ravnatelji sa sastanka su se vratili s pozitivnim mišljenjima, iako još uvijek nije poznato koliko će se škola iz Zadarske županije uključiti u ovaj pilot projekt.

– Mi imamo dvosmjensku nastavu pa nemamo uvjeta uključiti se od sljedeće godine u ovaj projekt. Moram kazati kako je ovaj projekt dobar i nadam se kako ćemo uz pomoć Ministarstva uspjeti provoditi ga u najboljem redu, rekla je Verica Škibola, ravnateljica OŠ Privlaka.

Obvezni i dodatni program u školi

– Djeca bi po redovnom, odnosno obveznom programu u školi bila do 14 sati, ovisno o rasporedu, nekad manje, nekad više. Kasnije slijede izvannastavne aktivnosti, odnosno programi koji su izborni i nisu obvezni.

U školi će djeca imati i ručak, nakon drugog sata imaju rekreacijsku pauzu od 20 minuta, u okviru nastave uključene su i dodatna i dopunska nastava koje su obvezne, a što je dobro jer se tada nastavnici mogu posvetiti i radu s darovitom djecom i s učenicima kojima treba dodatno objasniti gradivo.

Također, postavili smo i pitanje što je s djecom s poteškoćama, i sve je to dobro objašnjeno i izvedivo u konačnici, smatra Škibola.

Jasmina Matešić, ravnateljica OŠ Krune Krstića navodi kako je radni sastanak bio dobar, a ponajviše zbog toga jer su dobili odgovore na brojna pitanja.

– Moje mišljenje je da je najprije trebalo odraditi sastanke s ravnateljima, a nakon toga objaviti javni poziv, ali dobro je i ovako, rekla je Matešić i nastavila.

– Informatika ostaje na jednom satu tjedno, ali profesori informatike mogu u izvannastavnom programu držati, na primjer, nastavu iz programiranja i slično i to će biti izborni predmet. Novi predmet »Svijet i ja« bit će kada i nastava iz vjeronauka, pa će učenici koji ne pohađaju vjeronauk slušati nastavu iz ovog predmeta, priča ova ravnateljica.

Novi predmet »Svijet i ja«

Na pitanje tko će predavati novi predmet »Svijet i ja«, Matešić je odgovorila kako ga mogu predavati učitelji razredne nastave, djelatnici stručne službe…

– Raspored je fleksibilan, ovisi o satnici, mogućnostima škole, potrebama razreda… Postoje A1 i A2 program, redovna nastava i program potpore, potpomognutog učenja B1 i B2 program koji uključuje izvannastavne i izvanškolske aktivnosti.

Tu je i novi predmet Praktične vještine koji je sličan domaćinstvu, ali još nema kurikuluma za njega pa ne mogu točno tvrditi o čemu je riječ, navodi Matešić, dodavši kako je nekoliko puta na sastanku rečeno da otkaza neće biti, a nastavnici bi trebali dobiti i veće plaće.

U nekoliko je navrata rečeno kako u školama nedostaje profesora tjelesne kulture, a sada bi ovaj predmet trebali držati magistri kineziologije kojih nedostaje na tržištu rada, a k tome se i povećava satnica tjelesnog odgoja.

– U nedostatku kadra, učitelji razredne nastave mogu predavati tjelesni odgoj, dodala je Matešić.

Kako je predstavljeno na jučerašnjem sastanku u Karlovcu, riječ je o pilot projektu koji kreće od rujna ove godine, a za koji se može prijaviti 50 škola koje trenutačno provode nastavu u jednoj smjeni. Budući da bi djeca u školama imala i ručak, resorno ministarstvo svakoj školi će dati iznos od 300 tisuća eura za opremu, proširenje kapaciteta i stvaranje boljih uvjeta za izvođenje nastave.

Na sastanku je prvotno istaknuto kako su ciljevi ovog Nacionalnog plana pristupačnost ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, stjecanje i razvoj temeljnih i strukovnih kompetencija (osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje), unaprjeđenje visokog obrazovanja, usklađeno i perspektivno tržište rada. Sve osnovne škole u Hrvatskoj trebale bi cjelodnevnu nastavu uvesti do 2027. godine, a što će ukupno koštati 1,5 milijarde eura.

Zaostajanje našeg sustava za europskim

Na ovaj potez u Ministarstvu su se odlučili i zbog činjenice kako naši čenici najmanje sati provode u školi, a na ispitima ne postižu dovoljno dobre rezultate te kako bi se otklonilo zaistajanje našeg u odnosu na obrazovne sustave u Europskoj uniji.

Učenici će imati veću satnicu iz hrvatskog jezika i matematike, sistematizira se i optimizira prirodoslovlje i STEM područje, naglašava se važnost tehničkog i tehnološkog područja, a u ranoj dobi psihomotoričkog razvoja i praktičnih vještina.

Naglašava se važnost umjetničkog područja u ranom odgoju i razvoju, naglašava se kompetencijski pristup – važnost digitalnih i informacijskih kompetencija, naglašavaju se odgojno-obrazovna područja i pismenosti učenika, naglašava se sloboda i fleksibilnost učitelja u metodičkoj organizaciji i izvedbi nastave, stavlja se izniman naglasak na zdravlje, fizičku i tjelesnu aktivnosti djece školske dobi, svakom učeniku osigurana je jednaka količina stručne pomoći, potpore i obogaćivanja u učenju.

Naglasak je na individualnim potrebama i stilovima učenja i nema strogo propisanih oblika rada, učitelji i stručni suradnici imat će autonomiju, nastavu će izvoditi učitelji koji učenicima izvode redovitu nastavu i koji najbolje poznaju potrebe i interese učenika, uključuju se svi stručni suradnici škole, izjednačavaju se prilike za sve učenike, bez obzira na socio-ekonomski status, smanjuju se potrebe za plaćenim instrukcijama, školske obveze svaki će učenik obavljati u školi uz stručnu pomoć, a napušta se dosadašnji koncept pisanja domaće zadaće.