Zadar u vrhu Hrvatske po odvajanju otpada

Temeljem ugovora s Europskom unijom, Hrvatska je do 2020. godine morala imati 50 posto razvrstanog otpada, međutim do početka ove godine ta se brojka popela na svega 46 posto. Proces gospodarenja otpadom ide sporije nego se mislilo, no u Zadru je situacija ipak drugačija iako nismo dostigli potrebnu polovicu razvrstanog otpada.

Naime, prema najnovijim podacima Ministarstva gospodarstva, Zadar se nalazi u vrhu Hrvatske po ostvarenom napretku u razvrstavanju otpada. Uz njega su u top 10 gradova još Rab, Đurđevac, Rijeka, Krk, Bakar, Crikvenica, Kastav, Vrlika i Donji Miholjac. Zadar i županija općenito uskoro će imati još bolje rezultate s obzirom da se 1. siječnja iduće godine otvara Centar za gospodarenje otpadom.

Direktor gradskog poduzeća Čistoća, Ivan John Krstičević, kaže kako su ponosni što se trud i rad koji ulažu u proteklih nekoliko godina sada konačno vidi i u brojkama, iako nisu zadovoljni samim rezultatima koji sigurno mogu biti još i bolji.

Nabavili velik broj spremnika

– Postignuti rezultati posljedica su nekoliko stvari koje su se u proteklom vremenu odigrale. Kao prvo, započete su intenzivne aktivnosti na izgradnji infrastrukture, odnosno osiguravanje kanti i kontejnera, izgradnja reciklažnih dvorišta i ostalog kao nužan preduvjet ostvarivanja ciljeva.

Svakako treba istaknuti i podršku Grada i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji su doprinijeli i olakšali put ka uspostavi kvalitetnijeg i učinkovitijeg sustava. Upravo u sinergiji s gore spomenutim subjektima samo na području grada Zadra nabavljeno je i postavljeno 1000 spremnika od 1100 litara te oko 19.000 spremnika od 240 litara.

Svi navedeni spremnici su za odvojeno skupljanje reciklabilnog otpada, ističe Krstičević, napominjući kako je u gospodarenju otpadom nužno raditi kontinuirano i ispunjavati niz uvjeta kako bi rezultati u konačnici bili vidljivi.

– Unatoč pozitivnom pomaku, pred nama su još veliki koraci, a jedan je od njih svakako biootpad s kojim se planiramo uhvatiti u koštac. Još uvijek je u miješanom komunalnom otpadu, zelenom spremniku oko 35 posto biootpada.

Trenutačno radimo analize i pokušavamo iznaći najučinkovitiji način da se ovaj otpad odvojeno prikupi, a da troškovi odvojenog prikupljanja budu što manji.

Veliki izazov u prikupljanju biootpada predstavlja intenzivna turistička aktivnost tijekom ljetnog perioda jer se procjenjuje da turisti proizvedu oko 16 posto otpada na našem području, te visoke temperature koje ne idu u prilog odvojenom prikupljanju biootpada. S obzirom na dosadašnje rezultate, vjerujemo da ćemo nastaviti trend koji smo zacrtali, poručuje direktor zadarske Čistoće.

Plan gospodarenja otpadom

Naime, Gradsko vijeće Grada Zadra još na sjednici u ožujku 2018. donijelo je Plan gospodarenja otpadom Grada Zadra na razdoblje od šest godina. Plan se na svm područja realizira te sredinom listopada započinje i probni rad Centra za gospodarenje otpadom.

Gradonačelnik Branko Dukić ovih je dana i gradske vijećnike pozvao na obilazak Centra ističući kako je riječ o mega projektu koji se financira iz gradskog proračuna.

No, osim Grada Zadra, do otvaranja Centra sve ostale jedinice lokalne samouprave dužne su osigurati plan gospodarenja otpadom, to znači osigurati javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog te biorazgradivog otpada.

Osim toga, dužne su osigurati i odvojeno prikupljanje problematičnog otpada te papira i kartona, metala, stakla, plastike, te svakako i krupnog otpada kao jednu od najvećih boljki ne samo naše županije, već općenito jednog od najvećih problema današnjeg gospodarenja otpadom do kojega dolazi zbog loše navike dijela građana koji krupni otpad i dalje odlažu u prirodu.